Pratite nas

Vijesti

Građani Krima izlaze na referendum 16. ožujka

Objavljeno

na

NOVO 14:34 Ukrajinski premijer  Arsenij Jacenjuk optužio je u četvrtak Rusiju da povećava “napetost” i sudjeluje u “provokacijama” u njegovoj zemlji, neposredno prije početka izvanrednog europskog summita o krizi.

  • “Je li Rusija spremna riješiti sukob i stvarno raspravljati o načinu stabiliziranja situacije ili još uvijek nije i hoće li pokušati povećati napetost, kao što je učinila zadnjih sati ponovnom blokadom ukrajinskih pomorskih snaga?”, upitao je Jacenjuk pred novinarima po završetku susreta s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom.

Schulz je ustvrdio i ruske “provokacije” na Krimu, dodajući da će se, ako se potvrde, raditi o “realno dramatičnoj situaciji”.

“Nije to samo kriza između Ukrajine i Rusije, to je kriza u Europi”, kazao je Jacenjuk.

“Ponovno su blokirali ukrajinske pomorske snage, dakle još uvijek izazivaju sukobe i napetost. Tražimo od njih da povuku svoje snage”, inzistirao je on.

“Moramo se suočiti hitno s tim problemom, spremni smo pronaći rješenje u kontaktnoj skupini, spremni smo pronaći izlaz” iz krize “s EU, SAD-om i Rusijom”, rekao je on.

“Tražimo od Rusije da kaže je li spremna očuvati mir i stabilnost u Europi ili želi biti pokretač novih provokacija i napetosti”, zaključio je on.

12:50 – Čelnici 28 zemalja članica okupili su se u četvrtak na izvanrednom summitu u Bruxellesu kako bi dogovorili zajednički dogovor na rusko raspoređivanje snaga na ukrajinskom poluotoku Krimu.

Dio zemalja članica, naročito one s istoka kontintenta, zauzimaju se za oštre sankcije protiv Rusije, dok druge, poput Njemačke smatraju da je diplomatsko posredovanje najbolji način za rješavanje krize.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da će se razgovarati o sankcijama protiv Rusije, ali će se kasnije odlučiti o njihovoj eventualnoj primjeni.

Ona je rekla da je ponašanje Rusije u Ukrajini neprihvatljivo i da se mora poštovati teritorijalni integritet i suverenost svake zemlje, dodajući da prije bilo kakve odluke treba dati šansu diplomatskim naporima.

Francuski predsjednik Francois Hollande pozvao je članice EU-a da zauzmu jedinstven pristup prema Rusiji.

“Kada je Europa jedinstvena, onda može pridonijeti rješenju”, rekao je Hollande po dolasku na summit.

Britanski premijer David Cameron izjavio je da EU s izvanrednog summita treba poslati “vrlo jasnu poruku ruskoj vladi, da je ono što se događa u Ukrajini neprihvatljivo i da stoga moraju uslijediti posljedice”.

Cameron je istaknuo tri stvari kojima treba težiti – dovesti Rusiju i Ukrajinu za pregovarački stol, jasno reći da će EU pomoći Ukrajini te uputiti Moskvi jasnu poruku.

Litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite rekla je da Rusija pokušava ponovno crtati granice iz Drugog svjetskog rata i da Europa to još ne razumije.

Osudivši “brutalnu agresiju” Rusije na Ukrajinu, ona je rekla da će nakon Ukrajine uslijediti Moldova, a nakon nje neka druga zemlja.

“Moramo razumjeti da je ovo ozbiljno. Ako ovo dopustimo, doći će red na nekog drugog. Nije riječ samo o Ukrajini, riječ je o baltičkoj regiji”, rekla je Grybauskaite.

Hrvatski premijer Zoran Milanović nije dao izjavu po dolasku na sastanak.

Pred čelnicima EU-a više je opcija za koje se mogu odlučiti. Ministri vanjskih poslova zemalja članica u ponedjeljak su najavili ciljane mjere ako Rusija ne vrati svoje trupe u vojarne.

Na prvom je mjestu pridobiti Rusiju da sudjeluje u naporima za popuštanje napetosti kako bi se spriječio širi sukob.

EU bi mogla suspendirati pregovore s Rusijom o viznoj liberalizaciji, koji se vode od 2007. godine. Također postoji mogućnost uvođenja embarga na izvoz oružja u Rusiju.

Za donošenje bilo kakvih mjera potrebna je suglasnost svih zemalja članica.

11:30 – Na Krimu će se 16. ožujka održati referendum na kojem će građani odlučivati hoće li autonomna republika ostati dio Ukrajine ili će se pridružiti Rusiji.

Odluku je objavio zamjenik krimskog premijera Rustam Temirgaljev.

Datum je pomaknut dva tjedna ranije od onoga objavljenog prošlog tjedna.

Građani će odgovarati na dva pitanja. Prvo: “Želi li da Krim postane sastavni teritorij Ruske Federacije”. Drugo: “Želite li obnovu Krimskog ustava iz 1992. godine”.

Prema spomenutom Ustavu, autonomna republika je dio Ukrajine, ali ima odnose s Kijevom utemeljene na uzajamnim dogovorima.

– Dat ćemo Sevastopolju priliku da kaže što želi – rekao je zamjenik premijera.

Više od 11.000 tisuća proruskih “samoobrambenih trupa” priključilo se ruskim vojnim postrojbama na Krimu i sad kontroliraju sve pristupe poluotoku koji je potpuno odsječen. Također su blokirali sve vojne baze koje se dosada nisu predale, kazao je novi krimski premijer Sergej Aksionov.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov ministar obrane Sergej Šojgudemantirali su slanje trupa na strateški važna mjesta.

Aksionov je izabran za premijera Krima kad su naoružani prosvjednici zauzeli sjedište regionalne vlade krajem prošlog tjedna. Novoizabrani vođa Krima tvrdi da je njegova vlada u bliskim kontaktima s Kremljem, ali se diplomacija dosad pokazala jalovom.

Podsjetimo, pozivi Zapada na povlačenje Rusije iz Ukrajine su odbijeni, a jučer je nakon oružanih prijetnji s Krima protjeran specijalni izaslanik Ban Ki-moona,Robert Serry.

U međuvremenu, obljavljen je službeni EU dokument s imenima 18 Ukrajinaca optuženima za malverzacije. Europska unija je u četvrtak zamrznula imovinu svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, bivšeg premijeraMikole Azarova i 16 ostalih visokih ukrajinskih dužnosnika za koje se sumnja da su sudjelovali u zloporabi državnih sredstava i kršenju ljudskih prava.

U službenom glasilu EU-a objavljeno je da su “sva sredstva i gospodarski resursi koji pripadaju, u vlasništvu su, drže ih ili kontroliraju ljudi na popisu sada zamrznuti u svih 28 zemalja Unije”. Ovo je objava odluke koju su prošli mjesec donijeli ministri vanjskih poslova EU-a kao odgovor na pad ukrajinske vlade i Janukovičevog bijega u egzil, nakon krvavog obračuna s prosvjednicima u kojem je ubijeno više od 80 ljudi.

Ukrajinski novi premijer Arsenij Jacenjuk je kazao da je Janukovič tijekom tri godine mandata pronevjerio 37 milijardi dolara. EU pojašnjava da je Janukovičeva imovina zamrznuta zbog “povezanosti s pronevjerom ukrajinskih državnih financija i njihovim prebacivanjem izvan Ukrajine”.

Među ostalim poznatim imenima čija su sredstva zamrznuta su bivši ukrajinski glavni državni odvjetnik Viktor Pshonka, bivši šef službe sigurnosti Oleksandar Jakjimenko i bivša ministrica pravosuđa Olena Lukash. Na popisu su i sinovi Janukoviča i Azarova.

Listu možete pogledati OVDJE .

Jacenjuk se u četvrtak u Bruxellesu sastaje s čelnicima EU-a s kojima će razgovarati o slijedećim koracima glede pomoći Ukrajini kako bi gospodarstvo ponovo “stalo na noge”. EU je najavio pomoć od 15 milijardi dolara , no prije toga Kijev mora odrediti uvjete s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

[box_light]

Ivan Šimonović izaslanik UN-a u Ukrajini

Pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović posjetit će Kijev, istočnu Ukrajinu i Krim kako bi nadgledao situaciju s ljudskim pravima na tim područjima, objavio je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.

“Odlučio sam uputiti pomoćnika za ljudska prava Ivana Šimonovića u Ukrajinu, gdje će posjetiti Kijev, istočni dio zemlje i Krim kako bi nadgledao situaciju u vezi s ljudskim pravima”, priopćio je Ban.

Očekuje se da će Šimonović, veteran hrvatske diplomacije i bivši ministar pravosuđa, na Krim stići tijekom vikenda.

Objava da će Šimonović u Ukrajinu uslijedila je nekoliko sati pošto je posebni izaslanik UN-a Robert Serry skratio svoje posjet Krimu jer su ga tamo napali pripadnici proruske milicije.

[/box_light]

JL

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Uhićenje Hamdije Abdića ‘Tigra’ samo alibi za pogrom hrvatskih branitelja

Objavljeno

na

Objavio

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Nakon izricanja presude hercegbosanskoj šestorci te u iščekivanju posljedičnog pogroma hrvatskih branitelja u BiH, svjedočili smo trima slučajevima koji bi trebali pokazati navodnu nepristranost bh. pravosuđa, piše Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Tako je na području Konjica uhićeno 13 Bošnjaka koji se sumnjiče za ratne zločine počinjene nad Srbima u toj općini, a potom i četvorica Srba za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima Donjeg Vakufa. Jučer je, pak, u Bihaću uhićen Hamdija Abdić zvani Tigar koji se sumnjiči za ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića. Da je riječ o farsi govori činjenica da nije uhićen glavni čovjek tzv. ARBiH u Bihaću, zapovjednik 5. korpusa Atif Dudaković s kojim je general Šantić sjedio prije nego što je „odveden“.

Kako se bliže božićni blagdani, a time se rapidno povećava i mogućnost uhićenja hrvatskih branitelja, čini se kako bh. pravosuđe posljednje poteze vuče kako bi kasnije moglo kazati: „vidite da nismo selektivni, ne hapsimo samo Hrvate, pa priveli smo i 13 Bošnjaka iz Konjica, četvoricu Srba iz Mrkonjić Grada, pa čak i Hamdiju Tigra“.

Perfidna je to igra bh. pravosuđa koje kontroliraju bošnjačke političko-obavještajne strukture.

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Hrvatima se danas konstitutivnost ne može tek tako oduzeti jer još uvijek postoji veliki broj pojedinaca i organizacija koji bi se tomu žestoko usprotivili. Zbog toga se taj proces i pretvorio u mrcvarenje. No, aktiviranjem stotina optužnica protiv vojnog i političkog rukovodstva bosanskohercegovačkih Hrvata iz posljednjeg rata, doći će do novog (i posljednjeg?) vala odlaska Hrvata iz BiH.

Hrvati s razlogom ne vjeruju bh. pravosuđu koje Hrvate sudi po jednom, strožem, a Bošnjake po drugom, blažem, kaznenom zakonu. To je upravo ono što bošnjačka struktura i želi postići: njima je upravo cilj da Hrvati napuštaju BiH, a ne da im se sudi u BiH. Oni, naime, ne žele da Hrvati odsluže svoje kazne i ostanu u BiH, jer bi tako dobili stotine osoba koje bi se sutra mogle pobuniti protiv velikobošnjačke hegemonije.

Puno je pametnije, rezoniraju bošnjačke strukture, Hrvatima zaprijetiti optužnicama, neke nepravedno osuditi i time poslati poruku svima ostalima: bježite odavde dok još možete!

U cijeloj toj igri Hrvati su potpuno nespremni, ljudi su prepušteni sami sebi, te zbog nepostojanja bilo kakve strukturalne pomoći, radije biraju napuštanje BiH, nego ulazak u kafkijanske procese koji mogu skončati samo onako kako je skončao i proces Slobodana Praljka u Haagu.

Hrvati danas moraju biti organizirani i suglasni oko osnovnih problema s kojima se kao narod suočavaju u BiH: ne smije biti pregovora o konstitutivnosti vlastitoga naroda i ne smije biti kompromisa o procesuiranju branitelja.

Bosna i Hercegovina kakvu danas imamo nije onakva država kakvu želimo. Ako se Hrvati u današnjoj BiH ne osjećaju sigurno i slobodno, čemu onda služi takva BiH? Hoće li Hrvati i dalje nastaviti graditi monstruma koji jede njihove ljude, ili će se možda posvetiti zaštiti vlastitoga naroda, a o BiH neka skrbe oni koji su ju pretvorili u ono što je danas: dvije države pod jednim krovom, jedna za Srbe a druga za Bošnjake u kojoj su Hrvati očigledni višak!

Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Hamdija Abdić Tigar uhićen zbog ubojstva generala Vlade Šantića

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari