Pratite nas

Gradi se Dom Dive Grabovčeve u Rami

Objavljeno

na

U vrtlogu svakodnevnice naše Rame, različitih podjela i nepravdi koje neprekidno ruše budućnost ovog kraja zaputih se do 17-18. stoljeća tražeći nadahnuće za ljubav, vjeru, nadu i tražeći primjer koji nas sve ujedinjuje i nudi nadu za jedno naše bolje sutra.

A u priči o Divi Grabovčevoj sačuvao je ramski narod sve to; vjeru, nadu, ljubav, poštenje, zajedništvo pa i svoj identitet. Zaustavila se tako na rumbočkoj planini Zahumu pred skorašnjom izgradnjom Doma Dive Grabovčeve. Priču o Divi Grabovčevoj svi već dobro poznaju. U duhovnosti Ramskog puka postala znak novih mogućnosti, posebno za Rumbočane i članove Udruge Jelešac, za sve one koji vjeruju da dobro i zlo ne može zajedno vladati svijetom i da je ljubav Božja odgovor na sve. Članovi Udruge Jelešac i mještani Rumboka su se osjetili pozvanima da rodno mjesto Dive, Brainov Dolac (Zahum) obilježe čineći jednu nerazdvojivu cjelinu u kulturno povijesnom naslijeđu Rame čime ujedno i cijela ramska sredina kulturno raste.

Zahvaljujući članovima Udruge Jelešac krenulo se s realizacijom projekta Divina doma. O aktivnostima i radu Udruge Jelešac doznali smo nešto više od jednog dragog gospodina i profesora Nikole Ivića.

Kad je osnovana Udurga Jelešac i koji su osnovni ciljevi i djelatnosti Udruge?

Udruga Jelešac je osnovana 2009. godine. Osnovni ciljevi i djelatnosti Udruge su: promicanje kulturnog i povijesnog identiteta Rame, zalaganje za realizaciju i izradu projekta zaštite okoliša, podizanje ekološke svijesti među mladima, poticanje razvoja seoskog turizma, poduzimanje mjera i aktivnosti kod mjerodavnih organa radi promicanja kulturnih, povijesnih, športskih i socijalnih programa; suradnja s domaćim i međunarodnim organizacijama koje se bave sličnim aktivnostima i programima; poticanje individualnog rada svojih članova u skladu s programom rada; stručno obučavanje članova za rad na ostvarivanju programskih načela, poticati individualne nastupe Udruge, poticati projekte čiji je cilj sukladan ciljevima Udruge.

Tko je predsjednik Udruge? Predsjednik je Ivan Jurić, a dopredsjednik Ivan Baketarić.

Možete li opisati kako je tekao i kako teče program izvedbe ovog projekta Divina doma?

U prvoj fazi 2011. god. uređivali smo teren. Druga faza je bila izgradnja platoa sa zaštitnom ogradom, rješenje glavnog ulaza, glavna staza, klupe za odmor i asfaltiranje užeg pristupa. U završnoj fazi projektirana je i izgradnja replike stare Zahumske (Ramske) kuće u uređenom spomen području te izrada brončanog odljevka figure djevojčice i njen smještaj u dvorište kuće. Taj lik simbolizira djetinjstvo Dive Grabovčeve, a lokacija Brainova Doca-Zahum je njeno rodno mjesto. U dvorištu će biti postavljen i bunar-čatrnja kao izvor, spremište vode i kao mjesto intenzivnog odvijanja društvenog života.

Postoji li možda sličnost kipa s već postavljenim Divinim kipovima na Šćitu i na Vranu?

Ništa ne dupliramo, nego zaokružujemo cjelinu života i stradanja Dive sa svim pozitivnim porukama jer drugačijih iz tog lika nema. Istovremeno zahvaljujemo starom Zahumskom težaku i ženi koji su sa Zahuma hranili dobar dio Rame.

Od kud ideja da se izgradi Divina kuća?

U prvom planu nije bilo kuće. Kad smo razgovarali s našim fratrima uvidjeli smo da je to neizostavni simbolični dio ovog kraja. Jer, stara ramska kuća s obitelji je crkva. U njoj se molilo ujutro, u podne, navečer. Tu je bila okupljena obitelj koja je odisala poštenjem i zajedništvom. Obitelj i dom su temelj svakog društva. Ako se to zaboravi, društvo je osuđeno na propast.

Tko je sve pomogao u realizaciji ovog projekta?

Uključeno je tu mnogo ljudi, članova Udruge, mještana sela Rumboci, a od ostalih to su: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede FBiH, „Graditelj svratišta“ d.o.o. Zagreb, Vlada RH po Javnom natječaju, Federalno ministarstvo okoliša i turizma FBiH po Javnom natječaju, FM kulture i sporta po Javnom natječaju, FM branitelja, Predsjednik i dopredsjednik Federacije BiH, Geosonda Zenica, EPHZHB po Javnom natječaju, TG Granit Prozor, „Ometala“ d.o.o. Prozor, Županijsko ministarstvo prometa HNŽ, općina Prozor-Rama, Min. civilnih poslova Vijeća min. BiH, Fond za zaštitu okoliša HNŽ/K po Javnom natječaju, Župa Doljani, FM branitelja, Beton d.o.o., a do kraja će ih možda biti još.

Kakva je suradnja bila s ramskim fratrima?

Sa svim našim fratrima u Rami pa i izvan nje smo razgovarali, planirali, osluškivali njihovu fratarsku dušu, slušali njihove savjete i prijedloge, a najviše truda i ljubavi je uložio fra Mijo Džolan. Tu su i rumbočki župnik kao i fratri iz Samostana sa Šćita.

Koliki će biti sveukupni iznos projekta?

Ukupni trošak prve faze je 9350 KM, druge 21.250 KM, treće 62000KM s tim da ne računamo osobni rad, troškove puta, telefona, papirologije, pomoć dizalice ili auta koje odmah na uslugu daju Tašo i Ante Kosin. To se ne naplaćuje. U dvorištu će biti postavljen i kip Dive Grabovčeve.

Tko je dao kiparsko rješenje za taj pothvat i tko je pokušao simbolično dokučiti i osmisliti kako bi trebao izgledati kip Dive na Zahumu?

Kipar je Ilija Skočibušić iz Tomislavgrada, a kip je rađen u bronci. Diva je u ovoj kompoziciji djevojčica od 8-10 godina, razigrana, sigurna, zaštićena, s pletenicama, u potezu hvatanja leptira, bezbrižna, kao da ne zna što je život i što je čeka u tom životu; a može se iščitati i jedna dubina ili sigurnost njezine igre koja počiva na nekim drugim neuništivim temeljima. Simboliku kipa, kao i veći dio ovog projekta, idejno je zamislio fra Miše. Kip se trenutno nalazi u sakristiji Rumbočke crkve, a bit će postavljen prije otvaranja projekta 1. svibnja.

Postoji li već plan i program otvaranja ovog projekta?

Program još nije konačno definiran. Na Sv. Josipa Radnika, dakle 1. svibnja se planira otvorenje koje će započeti sv. Misom. U glazbenom dijelu nastupit će vjerojatno Arabelle i Čuvarice, a za sve prisutne će biti pripremljen zajednički ručak s nogu. Stolova će biti, al neće biti stolica nego svi zajedno bez obzira na starosnu dob, vjersku, nacionalnu ili političku pripadnost će biti jedno. Već ste čuli da je u projekt uključeno mnogo ljudi različitih svjetonazora; ovdje se radi o nečem univerzalnom, nečem što povezuje sve ljude bez obzira na vjersku, nacionalnu ili stranačku pripadnost. Pa i samu Divu, kršćanku, ubija Turčin, i osvećuje je Turčin, njezin kum-prema riječima starog Arslanage iz Varvare koji je ispričao Ćiri Truhelki tu priču, a pok. Ćiro je na obroncima Vran planine, na Kedžari uistinu utvrdio da je na tom mjestu pokopana djevojka od 16-17 godina. A i sama simbolična poruka sadržana u Divi, njezinoj obitelji, starom Ramcu Arslanagi glasi da nešto dobro ne mora biti niti jedne nacije, niti jedne vjere. Postoji univerzalno dobro i to želimo odaslati s ovog mjesta-poruku dobra za sve ljude. Stoga svaki Ramljak koji želi i ima potrebu doći može doći i pozvati koga god želi na otvorenje, a mi kao Udruga ćemo uputiti jedan javni poziv svima, dakle bez pojedinačnih poziva.

Nigdje kao u Rami ne oblikuje legenda na živ način živote ljudi o čemu govore mnogi zavjeti, osobito djevojaka i žena, te tisuće hodočasnika na Divin grob prve nedjelje u srpnju. Ondje gdje se činilo da je zlo uspjelo nadjačati dobrotu i ljepotu, potvrdilo se suprotno. Ne samo da je dobro moćnije od zla nego da od dobrote i hrabrosti jednoga čovjeka mogu živjeti mnogi. Nadam se da će današnji Ramljaci imati snage okrijepiti se na ovom izvoru dobrote kako bi pronašli snagu za veliki korak ka dobru i istini; jer „Ima Istina od kojih se ne može i ne smije odstupiti. Ima Granica na kojima se mora stati; ima Položaja s kojih se ne smije uzmaknuti.“

Tekst i foto: Božana Nikolić, Damir Mišura / rama-prozor.info

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gluposti

Takozvanim antifašistima na tzv. Partizanskom groblju oteto cvijeće

Objavljeno

na

Objavio

Grupa maskiranih osoba napala je jutros na tzv. Partizanskom groblju u Mostaru delegacije UABNOR-a i SDP-a koje su došle položiti cvijeće povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Ljudevit Marić glasnogovornik MUP-a HNŽ-a za Bljesak.info je potvrdio kako je došlo do verbalnog napada na pripadnike UABNOR-a i SDP-a.

”Grupa osoba s kapuljačama napala je verbalno članove koji su došli položiti cvijeće. Incident se dogodio jutros oko deset sati, no brzom intervencijom uspjeli smo zaštiti članove UABNOR-a i SDP-a”, kazao je Marić, ističući kako se ovo javno okupljanje nije najavilo, piše Bljesak.info.

Službeno okupljanje i polaganje cvijeća najavljeno je za sutra, 25. studenog, no članovi koji su danas polagali cvijeće, no policija nije bila na mjestu događaja za vrijeme polaganja jer inicijatori nisu najavili ovo javno okupljanje, pojasnio je Marić. Novinska agencija Patria piše kako su ‘maskirani huligani mostarskim antifašistima oteli cvijeće i vrijeđali ih’.

Iz delegacije UABNOR-a istaknuli su za agenciju Patria da su u prvi mah pomislili kako se radi o grupi mladića koji su došli da im se pridruže u obilježavanju jednog ovakvog dana, ali ubrzo su shvatili da se radi o, kako su kazali, najobičnijim crnokošuljašima, koji su antifašistima poručili ”da partizani ovdje ne mogu biti”.

Zastupnica u Skupštini HNŽ Vesna Saradžić iz SDP-a kazala je za NAP da je danas svjedočila pravom fašističkom napadu na dan kada se treba odati počast svim onima koji su u državnost ove zemlje ugradili svoje živote. ”Danas je trebala biti vijest da je položeno cvijeće na Partizansko groblje, a vijest je da je oteto cvijeće. To je strašno. Svjedočimo da se fašizam ponovo budi u cijelom svijetu, a evo vidimo i kod nas.”

Ovakve stvari ne priliče jednom demokratskom i civilizovnom svijetu i svi zajedno moramo ustati protiv ovakvih pojava ”, kazala je Saradžić. Predsjednik Udruge boraca i antifašista NOR-a Mostar Sead Đulić je nakon incidenta pozvao policiju, piše NAP.

Đulić je poručio da današnji napad nije ništa drugo nego rezultat politike Dragana Čovića i HDZ-a koji su “stvorili takav ambijent da u Mostaru cvjetaju samo fašizam i neofašizam. “, prenosi Bljesak.info

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda.

“Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda”, poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu “Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost i budućnost”.

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

“Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu”, kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno. (Hina)

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari