Pratite nas

Hrvatska

Gradonačelnici Splita i okolnih gradova pisali premijeru zbog prepreka u infrastrukturnim projektima

Objavljeno

na

Foto: Hina

Gradonačelnici Splita, Solina, Kaštela, Trogira i župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban u pismu predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću zatražili su uklanjanje prepreka za realizaciju projekata poboljšanja sustava vodoopskrbe i odvodnje na tom području vrijednih 2,2 milijarde kuna, potvrdili su u utorak iz splitske Gradske uprave.

Projekt “Sustav vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Kaštela-Trogir” spreman je i može se prijaviti za dobivanje bespovratnih sredstava iz EU fondova, a isti projekt za aglomeraciju Split-Solin, s aglomeracijom Podstrana, bit će spreman u drugom kvartalu ove godine.

“Jedino otvoreno pitanje i prepreka realizaciji tih projekata je način upravljanja projektima o čemu se još od polovice prošle godine vodi rasprava, bez jasnih zaključaka, s nadležnim tijelima za provedbu EU projekata u vodnom gospodarstvu, Hrvatskim vodama i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike,” upozorili su u pismu gradonačelnici Splita Andro Krstulović Opara, Solina Dalibor Ninčević, Kaštela Denis Ivanović, Trogira Ante Bilić i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban.

U pismu ocjenjuju kako nadležna tijela “bez jasnih uporišta osporavaju predloženi model upravljanja projektima čime je blokirana realizacija projekata” te ocjenjuju nedopustivim da se zbog toga dovodi u pitanje realizacija važnih infrastrukturnih projekata koji će, uz vodoopskrbu i odvodnju, omogućiti i pročišćavanje otpadnih voda, zaštitu mora i izvorišta Jadro, razvoj turizma i gospodarstva.

Potpisnici pisma uputili su i zamolbu premijeru Andreju Plenkoviću da poduzme sve što je u njegovoj moći kako bi se što prije riješilo sporno pitanje i pokrenula realizacija tih strateških projekata, kod resornih ministarstava i Hrvatskih voda.

Investitor dvaju projekata i budući korisnik EU financijskih sredstava je Vodovod i kanalizacija (ViK) d.o.o. Split čiji su vlasnici gradovi Split, Solin, Kaštela i Trogir, a oba projekta u ime i za račun te tvrtke pripremila je Ustanova Kaštelanski zaljev.

“Ovim načinom bi EKO Kaštelanski zaljev, obzirom na dvadesetogodišnje iskustvo u upravljanju projektima, Vodovodu i kanalizaciji d.o.o. Split pružio podršku u provedbi projekata, a sve u skladu sa Zajedničkim nacionalnim pravilima za EU projekte,” poručuju gradonačelnici i župan Boban.

EKO Kaštelanski zaljev je provedbena agencija koja već 20 godina vodi pripreme i realizaciju izgradnje vodno-komunalne infrastrukture, osnovana je 1998. na zahtjev i po modelu Svjetske banke (IBRD) kako bi vodila investiciju izgradnje Kanalizacijskog sustava Split-Solin, Kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir i Vodoopskrbnog sustava Split-Solin-Kaštela-Trogir ukupne vrijednosti oko 2 milijarde kuna.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Premijer Plenković primio poduzetnika Matu Rimca

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u ponedjeljak u Banskim dvorima poduzetnika i osnivača tvrtke Rimac Automobili Matu Rimca, s kojim je razgovarao o potencijalima automobilske industrije u Hrvatskoj, a razgovor o tome će se nastaviti u petak kada će premijer i nekoliko članova Vlade posjetiti tvrtku Rimac Automobili.

Kako je Vlada objavila na Twitteru, premijer Plenković i Mate Rimac na današnjem su sastanku razgovarali o potencijalima automobilske industrije u Hrvatskoj.

Premijer Plenković s ministrima potkraj tjedna posjetiti će tvrtku Rimac Automobili, potvrđeno je Hini u Vladi.

Najavio je to i Mate Rimac, osnivača jedne od vodećih tvrtki za proizvodnju električnih vozila i tehnologije visokih performansi, koji je u izjavi nakon sastanka za N1 izjavio kako na tom sastanku u sjedištu tvrtke u Svetoj Nedelji žele pokazati Vladi što je važno autoindustriji.

“Osim što hoćemo da Rimac Automobili budu uspješna priča, želimo naša iskustva podijeliti da bi autoindustrija investirala u Hrvatsku. Smatramo da je užasna šteta što smo mi propustili val kada je autoindustrija krenula iz zapadne u istočnu Europu i firme investirale u Slovačku, Mađarsku, Češku, Sloveniju, sad sve više u Srbiju, a Hrvatska je to potpuno prespavala. Sad kreće novi val investicija i mi želimo doprinijeti tome da te investitore privučemo u Hrvatsku”, rekao je Rimac, najavljujući za kraj tjedna sastanak u Rimac Automobilima s vrhom Vlade.

Najavio je da će na sastanku biti i predstavnici Hyundaija i Porscheaa, tvrtki koje su do sada investirale u Rimac Automobile – Porsche 18 milijuna eura, a Hyundai i Kia 80 milijuna eura.

Rimac kaže da će na tom sastanku Vladi pokazati što je važno za autoindustriju. “Naša uloga je da ukažemo što smatramo da je autoindustriji važno, a na Vladi je da odluči želi li ići u tom smjeru i raditi mjere koje su potrebne da bi investitori došli u Hrvatsku”, naglasio je Mate Rimac.

Kaže kako su pripremili opsežnu studiju oko toga zašto je do sada autoindustrija zaobilazila Hrvatsku, a predstavit će je u petak.

“Danas se države natječu na otvorenom tržištu, isto kao i tvrtke. Da bi bili atraktivni za te proizvođače, za takve investicije moraju postojati komparativne prednosti da bi uopće došli u izbor. Nažalost, trenutno većinom nismo ni na nekoj short listi kada se razmatraju investicije”, rekao je Rimac, dodajući kako se to mora promijeniti ako želimo investicije iz autoindustrije.

(Hina)

 

Rimac: Hrvatska treba biti mjesto koje će privući najinovativnije kompanije i inženjere

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska u utorak slavi Dan državnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska u utorak slavi Dan državnosti, 28. obljetnicu od proglašenja državne neovisnosti i suverenosti, u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ.

Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a od 2001. godine slavi se 25. lipnja na dan kada je Hrvatski sabor 1991. donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.

Sljedeće godine Dan državnosti bi se ponovno mogao obilježavati 30. svibnja, kako se slavio prvih deset godina od uspostave višestranačkog Sabora. Tu mogućnost najavio je premijer Andrej Plenković tumačeći kako je taj dan više prihvaćen i omiljen među hrvatskim građanima.

Da se Hrvatska proglašava samostalnom i suverenom državom objavio je 25. lipnja 1991. prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u govoru koji su putem radija i televizije pratili milijuni građana.

“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta”, istaknuo je.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. Istekom moratorija 8. listopada 1991.godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.

Hrvatska je u vrijeme donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a još od kolovoza 1990. godine, bila izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom, pa je hrvatski narod ustao u obranu domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve.

Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama “Bljesak” i “Oluja”, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Hrvatske 1998. godine.

Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine.

Povodom Dana državnosti kardinal Josip Bozanić služit će se Sveta misa za Domovinu u crkvi Sv. Marka, a predsjednica Grabar-Kitarović organizirat će svečani prijam u Uredu predsjednice na Pantovčaku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari