Pratite nas

Hrvatska

Gradske vlasti u Dubrovniku ograničavaju broj kruzera koji dolaze u grad

Objavljeno

na

Gradske vlasti u Dubrovniku ograničavaju broj kruzera koji dolaze u grad. U idućoj godini neće ih biti više od dva na dan. No, građani su sumnjičavi, pogotovo jer gužve i dalje traju, iako je listopad.

Ni kiša ne smanjuje gužve na Stradunu. Gosti s kruzera imaju tek nekoliko sati za obići grad.

Od iduće godine gradske vlasti ograničavaju dnevni broj kruzera, a u gradu ih nakon toga neće moći biti više od dva.

”I neće dolaziti u isto vrijeme i odlaziti u isto vrijeme. Dakle, neće se događati koncentracija velikog broja putnika u isto vrijeme”, rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, prenosi dnevnik.hr

Suvenirnice, restorani, muzeji, sve to obilaze gosti i ostavljaju svoj novac. Zato treba biti oprezan, tvrde poduzetnici. ”Ja mislim da bi mi sami trebali dati više od sebe u organizaciji samih dolazaka kruzera i podržavam smanjenje, ali treba vrlo oprezan biti u tome”, smatra dubrovački ugostitelj Stjepan Perić.

No, grad ovim potezom ne smanjuje broj gostiju jer kruzeri će u idućoj godini dolaziti baš svaki dan. Građani se boje kako ni ova mjera neće uroditi plodom. ”Apstraktna situacija u kojoj se baš ne snalazimo. Jer mi koji tu radimo i živimo moramo funkcionirati u toj nekoj neprirodnoj situaciji i okruženju”, mišljenje je jedne Dubrovčanke.

A takvo okruženje, gužve i u listopadu iznenađuju i same turiste. Turizam je to bez jasnih planova i strategije za budućnost. Vrijeme je da hrvatske destinacije počnu planirati turizam za iduće desetljeće, a ne sezonu po sezonu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Novi zaplet oko Pelješkog mosta: Grčki Avax podnio upravnu tužbu zbog gradnje pristupne ceste Pelješkom mostu

Objavljeno

na

Objavio

Grčki Avax podnio je tužbu Visokom upravnom sudu (VUS) RH protiv rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kojim je poništena odluka Hrvatskih cesta da dionicu pristupne ceste Pelješkom mostu gradi ta tvrtka, objavio je u četvrtak Večernji list.

Na VUS-u su potvrdili da su 16. svibnja zaprimili tužbu Avaxa, koji se donedavno zvao J&P Avax.Pojasnili su i da se u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi odluka u upravnom sporu mora donijeti 30 dana od dana podnošenja uredne tužbe, osim u slučaju postojanja izvanredno opravdanih okolnosti. To znači da bi odluka trebala biti donesena najkasnije do 16. lipnja, piše Večernji list.

S ovom Avaxovom tužbom, dodaje Večernji, nadmetanje za gradnju pristupnih cesta Pelješkom mostu dobilo je novi zaplet.

Ponude na tom nadmetanju, podsjećaju, otvorene su još lani u lipnju, no Hrvatske ceste su odluku o odabiru donijele tek krajem veljače ove godine. Na odluku da Avax dobije taj posao, čija je procijenjena vrijednost 482 milijuna kuna, žalili su se austrijski Strabag i grčki Aktor. No grčka žalba je odbijena. Strabag je pak u svojoj žalbi naveo da su Hrvatske ceste trebale isključiti Avax zbog profesionalnog propusta odnosno sudjelovanja te tvrtke u kartelskom sporazumu u Grčkoj između 2005. i 2012.

Iz HC-A su, među ostalim, na te navode odgovorili da nisu utvrdili profesionalni propust Avaxa jer nisu imali dokaza za to, a da je i utvrđen taj propust to ne bi imalo utjecaja jer je grčka tvrtka provela mjere samokorigiranja pa je, među ostalim, platila kaznu za kartelski sporazum.

Usto, ustvrdili su i da je u tom slučaju nastupila zastara jer je odluka grčkog Povjerenstva za zaštitu tržišnog natjecanja donesena 10. ožujka 2017., a zastara nastupa nakon dvije godine, piše Večernji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica: Demografija je ključno pitanje za opstanak hrvatskog naroda i države

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u srijedu u Splitu kako je demografija ključno pitanje za opstanak hrvatskog naroda i države te je upozorila na teško demografsko stanje u Dalmatinskoj zagori i zauzela se za donošenje posebnih planova za poboljšanje demografske slike na tom području.

“Demografija je u ovom trenutku, nažalost, pitanje svih pitanja, o čijem rješavanju ovisi budućnost našeg naroda, a samim time i budućnost Hrvatske kao države jer bez ljudi neme ni države”, istaknula je Grabar-Kitarović na konferenciji pod nazivom “Demografija kontinentalne Dalmacije kao preduvjet opstanka života” koju je organizirala “Slobodna Dalmacija”.

Po njezinim riječima, kontinentalna Dalmacija jedno je od najteže pogođenih područja negativnim demografskim kretanjima, te se, dodala je, čak pišu prilično tužne pjesme o pustošenju i izumiranju Dalmatinske zagore.

Prema službenim podatcima, od popisa 1961. do zadnjeg popisa 2011. godine broj stanovnika u kontinentalnoj Dalmaciji smanjio se s 324.000 na 177.000, ili za 45 posto, rekla je Grabar-Kitarović,
“Budući da nakon popisa 2011. godine ovaj prostor ima neprekidno smanjenje (stanovnika) i iseljavanje, možemo procijeniti kako danas na zaobalnom prostoru od Neretve od Zrmanje živi najviše oko 150.000 stanovnika”, rekla je.

Istaknula je kako je zbog depopulacijskih procesa kontinentalna Dalmacija iznadprosječno zahvaćena starenjem, što znači da je stanovništvo većinom u dobi iznad 65 godina, nasuprot malom broju mladog stanovništva, posebice onog radno sposobnog.

“To znači i mali reproduktivno-biološki potencijal”, dodala je.
Po njezinim riječima, nužna je društvena intervencija kako bi se zaustavile srednjoročno i dugoročno nepovoljne demografske i gospodarske tendencije.

Predsjednica smatra kako se ti nepovoljni trendovi mogu zaustaviti, a primjer su naši otoci.
“Od 1999. godine, kad je donesen prvi zakon o otocima, hrvatski javni sektor je u razvoj otoka prosječno godišnje ulagao 1,5 milijardi kuna. To je donijelo rezultate, tako da je, primjerice, u razdoblju od 2011. do 2014. godine na otocima broj stanovnika porastao za 2,4 posto iako je u istom razdoblju na razini države smanjen za 1,8 posto”, objasnila je Grabar-Kitarović.

Ona predlaže posebne planove i žurne mjere za razvoj Banovine, Gorskog kotara, Like i kontinentalne Dalmacije, što sa Slavonijom, kako je rekla, čini više od pola Hrvatske.

Istaknula je kako nam ta područja nisu važna samo gospodarski, nego i sigurnosno. Po njezinim riječima, posebne mjere za ta područja znače posebno porezno i svako drugo poticanje ulaganja, pojačane pronatalitetne mjere, mjere za što veću dostupnost predškolskog odgoja, besplatan prijevoz učenika i komunalni standard.

“Također je potrebna što bolja prometna povezanost tih područja s većim gradovima – Zadrom, Šibenikom i Splitom, i sve to treba raditi ne samo radi zaustavljanja iseljavanja, nego i u funkciji poticanja povratka i useljavanja u ta područja”, rekla je.

Predsjednica je istaknula kako je iseljavanje iz Hrvatske i posljedica članstva naše zemlje u Europskoj uniji, ali ona vjeruje i u povratak u Hrvatsku.

“Polako se počeo usporavati taj val odlaska iz Hrvatske, međutim, još ga nismo zaustavili, još nismo stvorili one pretpostavke koje su nužne da bi se mladi ljudi vratili obogaćeni znanjem i iskustvom iz drugih država”, ocijenila je Grabar-Kitarović.

(Hina)

 

Predsjednica: Trebamo biti usmjereni na rast, globalnu konkurentnost i dobrobit ljudi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari