Pratite nas

Politika

Grbin: Isključeni nismo, ekskomunicirani jesmo

Objavljeno

na

Ni nakon trosatne sjednice u utorak poslijepodne Predsjedništvo SDP-a nije došlo do pomaka u rješavanju unutarstranačke krize potaknute pismom desetaka istaknutih članova stranke koji su zatražili od predsjednika Davora Bernardića da odstupi jer su nezadovoljni načinom na koji vodi stranku i percepcijom koju ima u javnosti.

Potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin, koji je jedan od inicijatora inicijative, nakon sjednice Predsjedništva rekao je da su “došli s inicijativom 90-ak članova SDP-a, 23 saborska zastupnika, šest članica i članova Predsjedništva, jednog župana, jedne članice Europskog parlamenta, 27 gradonačelnika i načelnika, čitavog niza zamjenika predsjednika gradskih i općinskih organizacija koji su htjeli raspravljati o stanju u SDP-u”.

Na žalost, Predsjedništvo stranke tu raspravu nije htjelo i ova tri sata raspravljali smo samo o formi. Pokušali smo raspravljati o sadržaju, pokušali smo nametnuti probleme koji se evidentno, svakoga dana događaju u SDP-u, kao što je, primjerice, recentna priča o protuzakonitom upisivanju određenih ljudi u SDP.

Ni o čemu od toga naše uvažene kolegice i kolege u Predsjedništvu nisu htjeli govoriti. Njima je jedino sporno bilo otkuda nam pravo da s članicama i članovima stranke dođemo na Predsjedništvo i zatražimo utvrđivanje tko je za to najodgovorniji. A odgovornost uvijek kreće od glave, rekao je Grbin.

Grbin: Isključeni nismo, ekskomunicirani jesmo 

“Rezultat toga je zaključak kojim nismo formalno isključeni iz stranke, ali smo nas petorica zamoljeni da napustimo sastanak i trenutačno se odvija nešto što se naziva neformalnim sastankom 12-orice članova Predsjedništva koji nisu potpisnici inicijative.

Dakle, isključeni nismo, ekskomunicirani jesmo. Raspravu o tome ćemo tražiti i dalje jer ni ovdje ni među članovima stranke ni među našim simpatizerima nema onih koji misle da se SDP u ovom trenutku vodi dobro. Tražit ćemo ponovno raspravu na Predsjedništvu, tvrdoglavi smo, a nakon toga na Glavnom odboru stranke”, poručio je.

Grbin je kazao da ni u jednom trenutku nikome od njih cilj nije bio odlazak iz SDP-a.

“Naš cilj je promjena i bolji SDP, koji će se baviti stvarnim problemima građana, koji će ozbiljno progovarati o ekonomiji, kojeg će svi doživljavati ozbiljno i SDP koji će dobiti potporu birača. Ovakav SDP, kakav je sada, to ne može. Ako smo problem mi koji smo potpisali pismo i zatražili o tome raspravu na Predsjedništvu stranke, onda se bojim da će taj problem dugoročno postajati samo veći”, smatra Grbin.

Istaknuo je da u ovom trenutku ne želi voditi raspravu o odlasku bilo koga od njih iz stranke. Dodao je i da ne zna treba li očekivati ozbiljnije sankcije. “Udaljeni smo, a nadam se da ćemo biti pozvani na sljedeću sjednicu Predsjedništva i doći ćemo, osim ako i na njoj ne doživimo sličnu sudbinu pa nas se i tada zamoli da odemo.

U javnosti je zadnjih dana bio čitav niz najava o suspenzijama, i bio je čitav niz reakcija na društvenim mrežama i u javnosti. Vodstvo stranke je očito vodilo računa o tim reakcijama pa su se odlučili primijeniti taktiku ‘da ih udalje bez da ih isključe'”, ocijenio je te dodao da Bernardić nije htio pročitati pismo.

Uz Grbina, zamoljeni da odu sa sjednice su još i Siniša Hajdaš Dončić, Bojan Glavašević, Mihael Zmajlović te Vedran Babić. Šest potpisnica pisma iz redova Predsjedništva Biljana Borzan nije bila na sjednici Predsjedništva zbog obaveza u Europskom parlamentu.

Rajko Ostojić: Razgovor o stranačkim pitanjima isključivo u stranci

Nakon njega, potpredsjednik Rajko Ostojić izvijestio je da je Predsjedništvo SDP-a donijelo je dva zaključka, pri čemu je 12 članova bilo za zaključke, a pet protiv. “Prvi: Predsjedništvo utvrđuje da su pojedini članovi svojim javnim istupima o stranačkim pitanjima, a mimo rasprave o tome na sjednici Predsjedništva, postupili suprotno Statutu i načelima djelovanja usvojenim na Glavnom odboru. Drugi: Pozivamo još jednom članove Predsjedništva i drugih središnjih tijela SDP-a, kao i druge dužnosnike na lokalnim razinama da se o stranačkim pitanjima razgovara otvoreno i argumentirano, ali isključivo u stranci”, pročitao je Ostojić zaključke.

Na pitanje slijede li suspenzije za njih, odgovorio je “znate i sami, moramo u životu, medijima, medicini postaviti neku dijagnozu”. “Ovo je stanje koje smo zatekli u stranci i dijagnoza su ova dva zaključka. Nije bilo nikakvog govora o izbacivanju iz stranke, sankcijama, suspenzijama ili opomenama. Sad smo samo postavili dijagnozu, a dalje ćemo na sljedećim sjednicama Predsjedništva”, naveo je Ostojić.

Kazao je i da ne zna koliko je saborskih zastupnika potpisalo pismo. “Pismo je naslovljeno na predsjednika Bernardića, a ne na mene i ja ga nisam vidio. Mogu raspravljati o pismu osam gradonačelnika koje je poslano svima i javnosti, a ne o ovome jer ga nisam dobio. Ovo pismo ne postoji jer je urudžbirano danas negdje oko 15,50 sati i vidjet ćemo kada nam dođe na stol”, rekao je. Na pitanje treba li Bernardić odstupiti s mjesta predsjednika stranke, Ostojić nije htio odgovoriti, kao ni na ostala brojna pitanja novinara.

Bojan Glavašević dolazeći na sjednicu Predsjedništva SDP-a kratko je poručio da ima potrebu ispričati se građanima koji su im dali povjerenje, a oni ga već dvije godine troše svađajući se međusobno.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Stier: Jača utjecaj Rusije i Turske u BiH

Objavljeno

na

Objavio

O važnosti izbora za BiH te o budućnosti zemlje nakon njih, u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvogovorili su bivši ministri vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić i Davor Ivo Stier te međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Što se tiče kampanje za izbore u BiH nadate se najboljem, a situacija je vrlo teška i napeta. Pritisci sa svih strana su veliki. Jugoistočna Europa, a BiH pogotovo su arena međunarodnog nadmetanja nekih puno većih aktera nego što su sami sudionici izbora u BiH. To se vidi iz međunarodne prisutnosti i iz razine napetosti. Izbori su i inače, ne samo u BiH, postali nasilniji, kampanje su grublje i žešće, nego prije 10 godina, rekla je u emisiji Hrvatskog radija u Mreži prvog bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Potencirano je nezadovoljstvom pravilima i politizacijom pravila, a onda možda i međunarodnim prisustvom i korištenjem BiH kao područja međunarodnog sukoba, smatra Pusić.

Jasno je da se zadnjih godina jača utjecaj Rusije i Turske u BiH. To su svi uočili pa je i EU počela otvorenije o tome govoriti. Što se tiče incidenata primjerice imali smo slučaj na izborima u Stocu gdje se htjelo se inscenirati određene incidente, a sada je to i na ovim općim izborima.

Dva su elementa ovih izbora. Jedan je mogućnost je institucionalne odnosno ustavne krize – ide se na izbore, a nema novog izbornog zakona. Čak je i sud ukinuo jedan dio izbornog zakona, naložio donošenje novog zakona, no to se nije dogodilo. Može doći do institucionalne krize jer se neće moći konstituirati Dom naroda, rekao je bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Druga dimenzija izbora važna je s političkog aspekta – novi pokušaj politike koja se predstavlja kao građanska, a u funkciji je centralizma ili unitarizma. to se vidi oko izbora hrvatskog člana predsjedništva. Izglede za pobjedu ima Željko Komšić koji računa na bošnjačke glasove, a ne na hrvatske, da ga izabreru za hrvatskog člana. Kod takozvane građanske opcije u bošnjačkom korpusu se vidi fragmentacija.

SDA ima puno problema, puno je fragmentirana, Radončić se kandidira, i treći koji se kandidira, koji je možda malo u sjeni, Denis Bećirović koji je kandidat SDP-a, a ima veliku potporu vrlo utjecajnih krugova islamske zajednice, a opet bi se predstavio kao neka građanska opcija. Ako bi oni dobili i kod hrvatskog i kod bošnjačkog člana onda bi kompletirali neku poruku koju bi prikazali prema vani kao evo visdite imamo pomak prema Europi. A u biti iza te građanske opcije je stoji unitaristička, centralistička politika. Ustavnom krizom moglo bi se doći do eskalacije i imamo novi pokušaj građanske opcije za koju ćemo vidjeti hoće li ili neće uspjeti, rekao je Stier.

Kampanja u smislu nepravilnosti nije puno drugačija od prethodnih izbornih kampanja u BiH. No ona je puno drugačija nego izbori u okruženju jer tamo nepravilnosti u izbornoj kampanji budu adekvatno sankcionirane. Kad pogledamo nepravilnosti one nisu u BiH adekvatno sankcioniranie. Važno je napomenti da se na izborni dan održava šest vrsta izbora za različite nivoe vlasti i da su birački odbori sastavljeni isključivo od predstavnika stranaka.

Nakon što im se dodijele pozicije u biračkim odborima istima trguju odnosno iste prodaju ili zamjenjuju za mjesta u biračkim odobrima za mjesta u sredinama kojima je to njima interesantno. Ono što se događa da ti isti mahom stranački birački odbori na izborni dan u odsustvu bilo kakvih kontrola vrše manipulacije izbornih rezultata na samim biračkim mjestima, rekla je međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Po prvi puta će se objaviti imena i prezimena te stranačka pripadnost biračkih odbora da se spriječi ta trgovina i da se ne dopusti da jedna stranaka ima većinu u odborima. Također se uvode prozirne glasačke kutije kako bi se spriječilo da se u nju ubaci više glasačkih listića, rekla je Kuratko Pani.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari