Pratite nas

Politika

Grbin: SDP je autobus koji sa 100 na sat juri prema zidu

Objavljeno

na

Suspendirani član Predsjedništva SDP-a i saborski zastupnik Peđa Grbin rekao je u četvrtak da ne očekuje da će Statutarna komisija te stranke usvojiti njegovu žalbu na odluku o suspenziji, a stanje u stranci opisao je kao “autobus koji sa 100 na sat juri prema zidu”.

Glavni odbor SDP-a prošli je mjesec, na prijedlog predsjednika SDP-a Davora Bernardića izrekao stegovnu mjeru privremenog oduzimanja prava na obnašanje svih funkcija u SDP-u i članskih prava na dvije godine za potpredsjednika stranke SDP-a Peđu Grbina i članove Predsjedništva Sinišu Hajdaša Dončića, Mihaela Zmajlovića i Vedrana Babića.

“Uopće ne očekujem da će moja žalba biti usvojena od strane Statutarne komisije koja je političko tijelo. Predložio ju je predsjednik stranke, a izabrao Glavni odbor stranke koji je suspenziju i donio. Više sam napisao žalbu kako bi kolegama u stranci pokazao što je sve prekršeno i što je sve napravljeno krivo, nego zbog toga što očekujem pozitivan ishod. Siguran sam 99 posto da će Statutarna komisija to potvrditi”, kazao je Grbin za N1.

Poručio je da iako je suspendiran, to ne znači da i dalje neće ukazivati na ono što nije dobro.

Izrazio je nezadovoljstvo stanjem u stranci te ocijenio da bi stranka mogla pasti na treće mjesto po rejtingu ukoliko se uskoro ne dogode radikalne promjene.

“Ne znam misle li većinski članovi SDP-a da treba mijenjati stanje, to se može saznati samo na izborima. Smatram da sam obvezan reći da ovaj autobus ide prema zidu i da ako se nešto radikalno ne promjeni u nekoliko mjeseci, boljim se da će SDP doći na treće mjesto po rejtingu”, kazao je Grbin.

Rekao je da situaciju u SDP-u ne razumiju ni članovi niti on sam koji je suspendiran.

“Ne razumijem kako netko tko vodi stranku sa sto na sat u zid, to ne vidi. Još više ne razumijem one koji su se ukrcali u taj vlak da to ne vide. Ankete pokazuju da građani nisu zadovoljni smjerom kojim ide Hrvatska. U normalnim okolnosti bi najjača opozicijska stranka bi prezentacijom politika dobivala potporu. Kada u takvoj situaciji opozicijska stranka dobiva potporu, time se i vladajuća stranka prisiljava da radi svoj posao”, kazao je.

Ustvrdio je da, kada u takvoj situaciji opozicijska stranka dobiva potporu, time se i vladajuća stranka prisiljava da radi svoj posao. “Uloga opozicijske stranke nije samo da tu bude kako bi svake četiri godine uskočila na mjesto vladajuće stranke nego mora prisiljavati vladajuće da rade. SDP u tom nije uspio”, komentirao je Grbin.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Hrvatska je ustavna obveza štititi interese Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u subotu u Zagrebu da Hrvatska neće odustati od zaštite interesa hrvatskog naroda u BiH, upitan o pismu tri bivša visoka predstavnika u BiH, Paddyja Ashdowna, Christiana Schwarz – Schillinga i Carla Bildta Europskoj uniji u kojemu su optužili Hrvatsku da se miješa u unutarnja pitanja BiH.

“Hrvatska politika u u vanjskopolitičkom smislu ovu temu neće pustiti. Dok sam ja predsjednik vlade mi je nećemo pustiti”; poručio je. Dodao je da nitko od RH bolje ne poznaje BiH, niti joj je veći prijatelj i saveznik te joj nije više konkretno pomogao da podnese zahtjev za članstvo u EU.

Plenković je istaknuo da RH, koja je potpisnica Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma i ima ustavnu obavezu brinuti o svim Hrvatima izvan zemlje, ima obavezu artikulirati interese i stav da Hrvati, kao konstitutivni narod, moraju biti i faktično ravnopravni u BiH. Smatra da izigravanje “duha i jezika” Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma nije dobro za demokraciju u BiH.

“Nikada u Daytonu nitko nije mislio da će se takvim odredbama u praksi događati da Bošnjaci, kojih ima tri puta više od Hrvata, biraju oba člana Predsjedništva. To nema smisla”, poručio je nakon Izbornog sabora mladeži HDZ-a .

Plenković drži da pismo tri bivša visoka predstavnika u BiH pokazuje kako je “naš angažman i naša akcija bila tako snažna da su osjetili potrebu nešto reći”. Smatra i da su oni (bivši visoki predstavnici) svojim odlukama pridonijeli da se s vremenom smanjuju prava Hrvata u BiH i mijenja ono što je dogovoreno u Daytonu i Parizu.

Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling u pismu šefici europske diplomacije i ministrima vanjskih poslova EU-a Federici Mogherini ocijenili su nedopustivim da službeni Zagreb osporava izbor Željka Komšića za hrvatskog člana predsjedništva BiH koji je u listopadu pobijedio Dragana Čovića, dosadašnjeg člana državnog vrha i predsjednika najjače hrvatske stranke HDZ-a. Zagreb osporava Komšićev legitimitet jer je glasovima Bošnjaka pobijedio Čovića za kojega je glasalo 80 posto Hrvata.

Trojica bivših visokih predstavnika u BiH tvrde da je izbor Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju  izabrati vlastite etničke skupine.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova u subotu je u priopćenju odbacilo optužbe trojice bivših predstavnika međunarodne zajednice u BiH da se Hrvatska miješa u unutarnja pitanja te države i optužilo ih da su oni djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

Odbacujući optužbe za miješanje u unutarnje stvari BiH, hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova (MVEP) ističe da ima obvezu pomno pratiti zbivanja u susjednoj zemlji.

“Za razliku od trojice bivših visokih predstavnika u BiH, Hrvatska se ne miješa u unutarnja pitanja BiH već ispunjava svoje međunarodne obveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet BiH i njezin ustavni i pravni poredak”, stoji u priopćenju MVEP-a.

“Nažalost, konstitutivni narodi, dijelom i zbog odluka nekih visokih predstavnika, trenutačno nisu jednakopravni što je razlog za ozbiljnu zabrinutost i što može štetiti funkcionalnosti i stabilnosti BiH”, dodaje se.

Na pitanje kako komentira činjenicu što bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić podržava pismo bivših visokih predstavnika u BiH, Plenković je odgovorio da će taj “film gledati kada možda nekada u nekoj dalekoj budućnosti netko drugi bude na vlasti u Hrvatskoj a ne penzioneri koji očito ne razumiju bit kako se zalagati za trenutnu situaciju i okolnosti koje se događaju sa Hrvatima u BiH”.

(Hina)

 

MVEP odgovorio na pismo tri bivša visoka predstavnika u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

CRO Demoskop: HDZ na vrhu, SDP tone

Objavljeno

na

Objavio

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom prosinca, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom prosinca (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 28,1 posto (prema 28,4 posto iz studenog). U odnosu na lanjski prosinac stožerna je stranka vladajuće koalicije zabilježila pad od 2,7 postotnih bodova (s lanjskih 30,8 posto na sadašnjih 28,1 posto). S druge strane SDP je zabilježio novi najniži rezultat (sada 17,0 posto prema 17,4 posto iz studenog). U odnosu na prošlogodišnje rezultate iz prosinca (22,3 posto) i ova je stranka zabilježila pad potpore od 5,3 postotna boda.

Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 12,4 posto (prema 12,1 posto iz studenog). Na međugodišnjoj razini Živi zid je zabilježio rast od 1,4 postotnih bodova (s lanjskih 11 posto na sadašnjih 12,4 posto). Most je ovaj mjesec zabilježio izbor od 7,3 posto (prije mjesec dana 6,3 posto), dok je na međugodišnjoj razini zabilježio blagi pad (s lanjskih 7,5 na sadašnjih 7,3 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec dvije su stranke zabilježile međumjesečni rast (Živi zid i Most), dok su preostale dvije (HDZ i SDP) zabilježile međumjesečni pad izborne podrške. Promatrani nalazi o potpori na međugodišnjoj razini pokazuju rast samo jedne od četiri vodeće stranke (Živi zid za 1,4 postotnih bodova).

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca s izbornom potporom od 3,1 posto slijedi HSS (u studenom 3,2 posto), te dvije stranke s potporom od 2,7 posto (Neovisni za Hrvatsku i Stranka BM 365). Slijedi HNS s 2,1 posto, Pametno s 1,9 posto, Glas s 1,7 posto. Iznad 1 posto izborne potpore su i IDS i Hrast (po 1,5 posto). Tri su parlamentarne stranke s izborom manjim od 1 posto: HSU, HSLS i HDSSB (po 0,6 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 3,4 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 12,8 posto (prema prošlomjesečnih 13,3 posto).

Drugi mjesec zaredom najpozitivniji ‘Nitko’

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara drugi mjesec zaredom drži “Nitko” (niti jedan političar) što je najučestaliji ovomjesečni odgovor s izborom od 21,3 posto (prema 21,1 posto u listopadu). Na drugom je mjestu predsjednica Grabar Kitarović s izborom od 19,6 posto (prema prošlomjesečnih 19,4 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 11,1 posto izbora (prije mjesec dana 11,4 posto). Slijedi Ivan Sinčić s izborom od 6,2 posto (prema 4,9 posto iz studenog). Anka Mrak Taritaš je na petom mjestu s izborom od 6 posto (u studenom 6,8 posto). Nagađanja o povratku bivšeg premijera Milanovića u aktivnu politiku podigla su njegov izbor na 5,2 posto (s 2,7 posto iz studenog). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar (3,2 posto), Tonino Picula (2,6 posto), Božo Petrov (2,5 posto) i Zlatko Hasanbegović (2 posto). Zanimljivo je kako niti ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke, Davora Bernardića koji s 1,1 posto izbora dijeli četrnaesto mjesto s Krešom Beljakom i Mirom Buljem.

Plenković i Bernardić najnegativniji

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 24,4 posto (u odnosu na 24,4 posto iz studenog). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 11,8 posto (u studenom 12,6 posto). Na trećem su mjestu “Svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 11,5 posto (prema 11,8 posto iz studenog). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac s 7,2 posto izbora (u studenom 7,7 posto), a Zlatko Hasanbegović (6,8 posto prema 4,9 posto iz studenog) i Milan Bandić (6,7 posto prema 5 posto iz listopada). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milijan Brkić (4,8 posto), Kolinda Grabar Kitarović (3,8 posto), Milan Kujundžić (3,7 posto) i Gordan Jandroković (2,5 posto).

Raste potpora Vladi

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 21,9 posto građanki/građana (prema 20 posto iz studenog). U ovomjesečnom istraživanju 68,9 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 74,3 posto iz studenog. Kakav je smjer zemlje ne zna 9,2 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 63,9 posto (u studenom 62 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 44,4 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 7,6 posto.

Razina potpore politici Vlade RH u dvadesetom i petom mjesecu njezina mandata iznosi 32,7 posto (prema 32 posto iz prethodnog mjerenja u studenom). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 50,8 posto (u studenom je iznosila 50,6 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,26 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,25). To je nova najviša ocjena rada Vlade u posljednjih dvanaest mjeseci. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,33), dok je ona najniža među glasačima stranke Pametno (1,63).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,14 (u odnosu na 3,12 koliko je izmjereno početkom studenog). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,90 (u studenom 1,89).

Brodogradnja najvažniji događaj

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana, kao i u prethodna dva mjeseca, su problemi u dva brodogradilišta (Uljanik i 3. maj) i to za 16,7 posto hrvatskih građana. Osvajanje Davisovog kupa je drugi najvažniji događaj za 15,9 posto građana, dok je izručenje Ivice Todorića i njegovo puštenje iz pritvora u Remetincu uz jamčevinu na trećem mjestu s izborom od 11,9 posto. Nedostatak radne snage u Hrvatskoj i iseljavanja mladih je izbor 10,7 posto građana, dok su rasprave o mirovinskoj i poreznoj reformi najvažnija tema za njih 10,2 posto.

Četiri su teme s izborom većim od 4 posto: pojačani pritisak migranata na BiH granici prema Hrvatskoj i protumigrantska histerija na društvenim mrežama (5,7 posto), dogovor Vlade i sindikata o povećanju plaća u javnom sektoru (5,2 posto), sukob u vladajućoj koaliciji (5,2 posto) i novi prijepori između predsjednice i Vlade (4,2 posto). Za pet je tema zabilježen izbor viši od 1 posto: obnovljene rasprave o zabrani ustaškog znakovlja u svjetlu austrijske inkriminacije (2,0 posto), rasprave o novoj zakonskoj regulaciji pobačaja (2,0 posto), Dinamo izborio europsko proljeće nakon 48 godina (1,7 posto), Bandićevi problemi s većinom u Zagrebu, te prijepori s braniteljima nakon posjete srbijanskog političara Palme (1,2 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 6,5 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari