Pratite nas

Iz Svijeta

Grčka gotovo sigurno ide u bankrot

Objavljeno

na

Prema tvrdnjama dužnosnika Međunarodnog monetarnog fonda, Grčka se nalazi na korak do bankrota i izlaza iz eurozone, nakon što je nekoliko visokih dužnosnika grčke vlade u pregovorima s MMF-om prijetilo da neće platiti sljedeću tranšu duga toj organizaciji.

Direktor MMF-a za Europu Poul Thomsen rekao je izvršnom odboru da pregovori ‘nemaju učinka’ te da ne može zamisliti uspješan završetak trenutnog programa pomoći.

Poulsen je također izdao upozorenje da su grčki ekonomski pokazatelji izrazito slabi.

Grčka je prošli tjedan platila 450 milijuna eura MMF-u i time privremeno izbjegla bankrot, no već 1. svibnja morat će platiti novih 200 milijuna eura i potom još 745 milijuna samo 11 dana kasnije.

Nakon pravoslavnog Uskrsa, Grčka je dobila rok do 20. travnja za sređivanje liste ekonomskih reformi koje namjerava provesti, kako bi mogla dobiti novu tranšu pomoći s kojom bi mogla platiti svoje dugove.

– Sadašnja lista reformi bazira se na nedostižnom rastu i nerealnim predviđanjima rasta prihoda, a Grčkoj je ostalo samo nekoliko dana za ispuniti očekivanja svojih kreditora, izjavio je ekonomski stručnjak Robert Kuenzel za britanski Telegraph.

Ukoliko Grčka ne uspije platiti neku od rata MMF-u, predstoji joj period od mjesec dana poštede u kojem još teoretski stigne prikupiti sredstva, no nakon isteka tog perioda smatrat će se da je ušla u bankrot spram svih dužnika.

[ad id=”68099″]

U tom slučaju, Grčka bi ušla u pravno nepoznato područje jer do sada niti jedna razvijena zemlja nije proglasila bankrot, a Grčka situacija dodatno je zakomplicirana članstvom u eurozoni. Najvjerojatnije bi Grčka bila prisiljena napustiti eurozonu i ponovno tiskati vlastitu valutu drahmu, čija bi vrijednost iz perspektive stranaca bila potpuno spekulativna.

Kakve bi bile posljedice po ostatak eurozone nitko nije sasvim siguran. Ostale zemlje eurozone javno tvrde da je njihova ekonomska zajednica dovoljno jaka za prebroditi posljedice grčkog bankrota, no konkretan razvoj događaja nitko ne može predvidjeti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Salvini o Macronu: Onaj koji sije siromaštvo, žanje prosvjede, onaj koji sije lažna obećanja, žanje reakciju periferija i sela

Objavljeno

na

Objavio

Kriza “žutih prsluka” pokazuje da su Francuzi shvatili da je njihov centristički predsjednik Emmanuel Macron “laboratorijski proizvod za održavanje sustava”, izjavio je Matteo Salvini, talijanski ministar unutrašnjih poslova i vođa krajnje desnice u zemlji.

“Čini mi se očitim da je Macron laboratorijski proizvod zamišljen da blokira jedinu promjenu na horizontu”, rekao je Salvini ne spomenuvši svoju francusku saveznicu Marine Le Pen.

“Podsjećam da je još prije nekoliko mjeseci Macron bio šampion nove Europe za cijelu talijansku ljevicu. On je bio novi duh Europe, novi spasitelj Europe… Opet su pogriješili”, dodao je tijekom susreta s predstavnicima stranog tiska u Rimu.

“Jako dobro razumijem gospodarske, socijalne i kulturne motivacije koji su pokrenule pokret za koji se nadam da će postići konkretne ciljeve”, rekao je Salvini i osudio svaki oblik nasilja.

Pred više tisuća pobornika okupljenih u subotu u Rimu on je izjavio da “onaj koji sije siromaštvo, žanje prosvjede, onaj koji sije lažna obećanja, žanje reakciju periferija i sela”.

U ponedjeljak navečer očekuje se govor predsjednika Emmanuela Macrona kojim bi trebao pokušati riješiti krizu “žutih prsluka”, najgoru krizu od početka njegovog petogodišinjeg mandata.

(Hina)

 

Višnja Starešina: Cijela se Europa trese. A što radi Plenković?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

Objavljeno

na

Objavio

Izbor Željka Komšića za člana predsjedništva BiH u skladu je sa slovom, ali ne i duhom Daytonskog ustava jer je izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne osjećaju da imaju svog predsjednika ili člana predsjedništva, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.

“Mislim da je taj izbor u skladu sa slovom, ali ne i s duhom Daytonskog ustava, jer je činjenica da je on izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i rezultat toga da Hrvati u BiH ne osjećaju da imaju svoga predsjednika ili člana predsjedništva”, rekao je Lajčak odgovorajući na upit novinara u Bruxellesu o postizbornoj situaciji u BiH.

Na upit da komentira pismo trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji su optužili Hrvatsku za miješanje u unutarnje stvari u BiH, Lajčak je rekao da takav način samo pogoršava postojeću situaciju.
“Mislim da je na štetu Hrvata koji žive u BiH da se njihovo pitanje politizira i da koristi za bilo kakve prepreke.

Mislim da svi trebamo raditi da se oni osjećaju ravnopravno, da osjećaju da imaju svoju političku predstavljenost i da nemaju tih problema koje očigledno imaju. Mislim da trebamo na taj način raditi jer ovakav način komunikacije samo pogoršava situaciju”, rekao je Lajčak, koji je i sam svojedobno bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Dodao je da je upoznat s pismom trojice bivših visokih predstavnika te da njemu nije ni predloženo da ga potpiše, što je, kako je rekao, logično, budući da obnaša ministarsku dužnost.

Trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling prošli su tjedan uputili pismo visokoj predstavnici EU-a za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU-a, u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.

Na to pismo dosta oštro odgovorio je premijer Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odbacivši optužbe o miješanju u unutarnje stvari BiH, ističući da su upravo neki bivši visoki predstavnici djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

“Mi smo i prošli mjesec raspravljali o BiH i tada je jasno rečeno da se trebamo ozbiljno baviti stanjem u toj zemlji. Trenutačno imamo sukob između Daytonskog ustava, koji je činjenica, i europskih očekivanja, koja su budućost. Mi to trebamo rješavati na sistemski način, što se danas ne događa. Jedno od prvih očekivanja nakon formiranja vlasti u BiH jest rješavanje pitanja izbornog zakona”, rekao je Lajčak.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Mogherini izjavila je na konferenciji za novinare da pitanje izbornog zakona u BiH treba riješiti što je prije moguće i pri tome pronaći ravnotežu između jedinstvenog ustrojstva zemlje i europskih standarda.

“Vjerujemo da izborno pitanje u BiH mora biti riješeno što prije, pronalaženjem prave ravnoteže između jedinstvenog ustrojstva države i standarda Europske unije. Nadam se da će nakon formiranja vlasti reformska agenda ponovno biti u fokusu i da se to pitanje može riješiti na koooperativan način”, rekla je.

Dodala je da čelnike zemlje treba potaknuti da preuzmu političku odgovornost i brzo formiraju vlast kako bi se krenulo s provedbom reformske agende.

(Hina)

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

 

 

 

Što je sve do sada uništio Komšić?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari