Pratite nas

Iz Svijeta

Grčka jutro nakon bankrota: O čemu će grčki narod stvarno glasati na referendumu?

Objavljeno

na

Sinoć, točno u ponoć, potvrđeno je kako Grčka nije vratila dio duga MMF-u u iznosu od 1,6 milijardi eura. To znači da je Grčka od sinoć u tehničkom stanju bankrota, no, to u isto vrijeme ne znači da je “predstavi” kraj. Upravo zbog te činjenice nitko neće odveć ni isticati mrsku riječ “bankrot” – zašto? Zato jer Grčka još uvijek, vrlo lako, može upasti natrag u ralje brutalnih mjera štednje. Štoviše, analizirajući aktualnu situaciju, to je možda i jedini scenarij koji joj se sada nudi.

[ad id=”68099″]

Kako to? Jednostavno – referendum koji je najavljen za ovu nedjelju nije baš ono što se čini da jest. Neki ga interpretiraju kao “za euro ili kontra eura”, ali to je pogrešno. Referendum u nedjelju dati će stanovnicima Grčke priliku samo da biraju između toga tko će skrojiti daljnju grčku sudbinu – predstavnici kreditora ili Tsipras. Niti jedan od ova dva izbora nije “kontra eura”. Predstavnici kreditora – a tu ubrajamo sve, od Merkel, Jucnkera, MMF-a, do američkih sugestija upletenim akterima – su svakako za ostanak Grčke u eurozoni, ali također je i Tsipras.

Pa za što onda grčki narod uopće izlazi na referendum? Grčki narod će u nedjelju birati želi li prihvatiti kreditorske (brutalnije) mjere štednje ili će odabrati Tsiprasove (eventualno nešto blaže) mjere štednje. Otkuda takav zaključak? Sam Tsipras ga je dao. Pozvao je građane da u nedjelju na referendumu glasaju “ne” te istaknuo što će učiniti ovisno o tome kakav bude ishod referenduma:
1) Ako grčki stanovnici glasaju “da” onda će očito podnijeti ostavku i održati će se novi izbori, tj. odbija voditi zemlju koja bi se podredila diktatu Trojke
2) Ako grčki stanovnici glasaju “ne” onda će nastaviti pregovore s kreditorima imajući sada u džepu “pojačani narodni mandat”.

Ako se desi “ne” scenarij, o čemu Tsipras planira dalje pregovarati? O istim stvarima o kojima je pregovarao i do sada – nastojati će kreditore uvjeriti da prihvate nešto blaže mjere štednje te da odustanu od brutalnih poteza kao što su bolniji rezovi itd. Drugim riječima, grčki narod misli da će u nedjelju izaći na referendum na kojem će glasati za mjere štednje ili protiv mjera štednje, ali istina je drugačija – kako god da glasali, mjere štednje će dobiti.

Ne, to nije niti fer niti pošteno prema grčkom narodu jer na referendumu nedostaju opcije! Deseci tisuća, vjerojatno i preko 100,000 ljudi, okupilo se prije dva dana ispred zgrade parlamenta u Ateni s jasnim porukama – NE mjerama štednje. Dobro, neki će reći da je grčki narod “lud” ako misli da može samo izignorirati svoja zaduženja i da to jednostavno ne smije biti opcija. Ali zašto ne? Grčki narod to želi, vjerojatno i u većini, žele hladni prekid s mjerama štednje, prekid s cijelim modelom.

Ono što grčki narod, ili barem znatan dio grčkog naroda, sada zapravo želi, koliko god to nekima bilo užasno čuti, je revolucija i tu revoluciju žele, kao i svaki razuman narod, odraditi mirno, bez nasilja, bez sukoba, putem demokracije, putem izlaska na biračka mjesta. Danas, u Europi, u 21. stoljeću, fundamentalno je pitanje zašto revolucija ne bi mogla doći putem glasačke kutije – zar još uvijek živimo u mračnom poretku koji se svodi na “kada bi izbori nešto mijenjali, bili bi zabranjeni”? Nažalost, izgleda tako – jer grčki narod nije dobio revolucionarnu opciju za predstojeći referendum. Koalicija tzv. “radikalne ljevice”, odnosno SYRIZA, ne želi takvu opciju staviti na stol. Možda unutar stranke neki i žele, ali Alexis Tsipras očito ne želi. Pa on je čak i jučer, svega nekoliko sati prije ulaska Grčke u tehnički bankrot, tražio dodatni novac od EU Stabilizacijskog Mehanizma (kako bi zaobižao MMF) što mu je Eurogrupa, odnosno ministri financija eurozone, odbila dati.

To ne znači da je Tsipras nužno loš političar ili “izdajnik”, kako ga već neko vrijeme nazivaju komentatori s krajnje ljevice, ali je ipak bitno znati što on stvarno želi, jer stječe se dojam da ni Grci ne znaju koja je njegova uloga. On je pokušao, i dalje pokušava, učiniti, možda, i plemenitu stvar – želi grčki narod zaštiti od izravnog napada, od silne brutalnosti mjera štednje na kojima inzistira Trojka. On je svjestan do koje bi agonije to dovelo, do stvarne tragedije, do nemira na ulicama, do eskalacije samoubojstava beznadnih građana, a u najgorem slučaju možda i do pobjede fašizma. Tsipras je svjestan u kojim uvjetima je u prvoj polovici 20-og stoljeća Njemačka postala nacistička Njemačka – u trenutku kada je narod bio stisnut previše. On, razumljivo, ne želi da Grčka ide tim putem.

Nadalje, Alexis Tsipras je pragmatičar, nije on nikakav “radikalni ljevičar” kakvim ga nazivaju prestrašne pro-kapitalističke medijske strukture. Tsipras doista vjeruje da je dug obveza, da se mora vratiti, on nije revolucionar koji će zazivati sovjetizaciju Grčke, za njega to nije opcija.

Dakako, neki će reći da je onda zapravo “njihov igrač” – pa i jest, u neku ruku, ali ne u ulozi izdajnika, nego pregovarača. Nema razloga sumnjati u njegovu lojalnost grčkom narodu, ali imajući sve informacije na stolu, on vjeruje da može pokušati ublažiti bol svoga naroda, ali ne može – jer u takve promjene paradigme on naprosto ne vjeruje – mu odstraniti uzrok te boli.

Tko zna kako će ga povijest pamtiti. Možda kao čovjeka koji je u ključnom trenutku zaustavio opći ponor, a možda kao čovjeka koji je uništio povijesnu priliku za najvećom anti-sistemskom revolucijom 21. stoljeća. Vjerojatno će njegova ostavština, kao i njegov dosadašnji nastup, biti krojena ovisno o ideološkom stavu pojedinca.

Ipak, prije ili kasnije, Grci će shvatiti da na referendumu glasaju za mjere štednje, strože ili blaže. Shvatiti će da su svojim glasom dali legitimitet njima. Oni Grci koji s pravom tvrde da više ne mogu izdržati niti jednu dodatnu mjeru štednje biti će ljuti, jako ljuti, naročito ako im do sada nije jasno o čemu se glasa.

U narednih nekoliko dana EU će snažno poduprijeti kampanju glasa “za”, jer žele da se Grčku nagazi sa što žešćim mjerama štednje, a ima li po njih boljeg scenarija od onog da grčki narod sam sebi stavi omču oko vrata? Imajući u vidu da je sinoć, dan nakon prosvjeda protiv mjera štednje, nekoliko desetaka tisuća ljudi došlo pred parlament kako bi dali podršku “brutalnijoj opciji”, odnosno glasu “za”, pokazuje da bi se taj scenarij mogao i desiti.

Ako ipak prevlada Tsiprasova opcija, ako pobijedi glas “ne”, onda će kreditori morati prihvatiti njegove mjere štednje i vjerojatno će ih i prihvatiti jer i to im je bolja opcija od izlaska Grčke iz eurozone.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Liberalni švedski pristup upitan – Rast broja smrtnih slučajeva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Mitt

Rast broja smrtnih slučajeva i zaraženih od Covida-19 u Stockholmu potaknuo je pitanja o ispravnosti politike švedskih vlasti da se protiv te bolesti bore bez ograničavanja kretanja građana poput većeg dijela Europe.

Vlade po cijeloj Europi su zatvorile škole i donijele drakonske mjere kako bi ograničile kontakte s možebitnim kliconošama a Njemačka je, primjerice, zabranila okupljanja više od dvije osobe. Od švedskih susjeda Danska i Norveška su zatvorile svoje granice i škole a Finska je izolirala svoja glavna urbana područja.

S druge strane, Šveđani mogu u restorane, frizeru i poslati djecu u školu iako raste broj potvrđenih slučajeva zaraze i smrti od Covida-19, prije svega u Stockholmu gdje se bilježi više od polovine smrtnih slučajeva.

Analiza podataka lokacija pametnih telefona pokazala je da dok u većini europskih država izrazito pada posjet javnim mjestima Švedska ide u suprotnom pravcu.

No švedski liberalni pristup kojim se želi u najmanjoj mjeri narušiti društveni i ekonomski život dolazi na metu kritika jer se u prijestolnici epidemija širi.

“Nemamo izbora, moramo odmah zatvoriti Stockholm”, rekla je agenciji Reuters Ceciula Soderberg-Naucler, profesorica medicinske mikrobiologije na institutu Karolinska.

Ona je jedna od 2300 akademika koji su potpisali otvoreno pismo vladi krajem prošlog mjeseca u kojem se traže strože mjere kako bi se zaštitio zdravstveni sustav.

“Moramo uspostaviti nadzor nad stanjem, ne možemo ići prema situaciji u kojoj ćemo dobiti potpuni kaos. Nitko ne iskušava taj pravac pa zašto ga mi u Švedskoj moramo prvi ispitati bez dogovora na temelju informacija?”, rekla je.

Švedska je u petak izvijestila da ima 612 novih slučajeva zaraze novim koronavirusom, te ih je sada ukupno 6000. Broj smrtnih slučajeva dostigao je 333, i sada ih se bilježi 25 do 30 dnevno, po švedskoj zdravstvenoj službi.

Sve je više znakova da se virus širi po domovima za starije, uglavnom u prijestolnici gdje je dio osoblja bolnica i domova i starije javno upozorio na nedostatak zaštitne opreme poput maski.

Stockholm je, suočen s, kako su je nazvali lokalni dužnosnici, “olujom” slučajeva Covida-19, postavio poljsku bolnicu u kongresnom centru južno od središta grada i pozvao sve koji imaju određenu medicinsku obuku da pomognu u njezi starijih.

Na konferenciji za medije ovoga tjedna premijer vlade lijevoga centra Stefan Lofven odgovarao je na pitanja je li rastući broj slučejva u švedskim domovima za starije pokazatelj neuspješnosti strategije.

“Ne mislim da je to znak toga. Tako izgledaju stvari po cijeloj Europi”, rekao je. “Cijelo vrijeme govorimo da će stanje biti gore prije no što postane bolje”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Prag uklonio kip kontroverznog maršala iz 2. svjetskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Spomenik sovjetskom maršalu iz 2. svjetskog tata, Ivanu Stepanoviču Konjevu uklonjen je u Pragu unatoč prosvjedima iz Moskve.

Brončana statua u natprirodnoj veličini skinuta je sa svoga postolja dizalicom u petak, rekao je glasnogovornik gradskog ureda.

Spomenik će biti premješten u trajni postav budućeg Memorijalnog muzeja 20. stoljeća.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je s ogorčenjem na tu odluku grada donesenu u rujnu.

“Konjev je uklonjen, no Konjev će ponovno stajati – samo u muzeju”, rekao je Ondrej Kolar, konzervativni gradonačelnik odgovoran za 6. okrug Praga.

Kip na praškom Trgu međunarodnih brigada postavljen je 1980.. Za razliku od Lenjinovog spomenika koji se nalazio nedaleko, mirno je preživio revoluciju iz 1989., no posljednjih godina bio je meta vandalizma.

Češki kritičari na kip su gledali kao na simbol sovjetske opresije tijekom Hladnog rata, poput gušenja Praškog proljeća 1968. Zagovornici su u kipu vidjeli znak pobjede nad fašizmom.

Konjev (1897. – 1973.) sudjelovao je u bitci za Berlin sa svojim snagama u 2. svjetskom ratu. U svibnju 1945. s Crvenom Armijom umarširao je u Prag.

Bio je uključen u gušenje mađarske revolucije 1956., a u vrijeme gradnje Berlinskog zida zapovijedao je sovjetskom vojskom u Istočnoj Njemačkoj. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari