Pratite nas

Iz Svijeta

Grčka nakon ponoći ušla u bankrot i postala prva razvijena zemlja bez novca za vraćanje duga MMF-u

Objavljeno

na

Iako ogluha prema MMF-u nema izravne posljedice na status Grčke u eurozoni, činjenica da je istovremeno sinoć istekao i program pomoći (u kojem je sudjelovao MMF, uz države eurozone) može imati izravne posljedice u obliku zamrzavanja pristupa grčkih banaka zajmovima Europske središnje banke za očuvanje likvidnosti u izvanrednim situacijama. To može imati izravne posljedice na status Grčke u eurozoni jer može tu zemlju ostaviti bez dovoljno eura u opticaju i prisiliti grčke vlasti da uvedu paralelnu valutu u kojoj bi isplaćivale mirovine i plaće.

– Izlazak Grčke iz eurozone, koji je dosad bio samo teoretsko pitanje, nažalost više ne može biti isključen kao mogućnost – rekao je Benoit Cœuré, član izvršnog odbora Europske središnje banke (ECB), u razgovoru koji je jučer objavio francuski dnevni list Les Echos. Posljednji sati uoči sinoćnjeg isteka programa pomoći i ogluhe Grčke na dospjelu ratu duga MMF-u protekli su u dramatičnim pokušajima dviju posvađanih strana (Grčke i ostatka eurozone) da učine nešto u posljednji čas.

Grčki premijer Alexis Tsipras rano poslijepodne zatražio je novi, treći paket pomoći koji bi trajao dvije godine i bio praćen pregovorima o otpisu grčkog duga. To je zatražio u zahtjevu upućenom Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM), fondu koji je eurozona uspostavila proteklih godina upravo s ciljem da obrani eurozonu od urušavanja u scenarijima poput izlaska Grčke. – Od ovog trena, jasno dajemo do znanja da odluka o održavanju referenduma nije kraj, nego nastavak pregovora o boljim uvjetima za grčki narod – poručio je u pisanoj izjavi. No, ministri financija eurozone na telekonferencijskom sastanku Eurogrupe, hitno sazvanom za sinoć u 19 sati, odbili su njegov zahtjev.

Novi sastanak Eurogrupe, također ne fizički nego telekonferencijski, sazvan je za danas prijepodne. U međuvremenu, kasno sinoć zamjenik grčkog premijera Yannis Dragasakis na javnoj televiziji ERT izjavio je da grčka vlada šalje nove prijedloge reformi kojima čini dodatni napor da zadovolji uvjete Trojke. Dodao je i kako bi se nedjeljni referendum mogao otkazati, premda predsjednik grčkog parlamenta tvrdi da to sada više nije moguće. I predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker pokušavao je jučer, u posljednjim satima prije isteka programa pomoći, Tsiprasa nagovoriti na nešto sasvim drugo od onog što je Tsipras predložio: na to da se vrati u pregovore koje je prekinuo kad je u petak kasno navečer objavio referendum, da prihvati posljednji prijedlog Trojke koji mu je predstavljen u petak i da vodi kampanju u kojoj od građana traži da na referendumu u nedjelju glasaju za takav sporazum.

Ukratko, Juncker je Tsiprasu ponudio da okrene ploču i pokaže poslušnost i volju za kompromisom koju dosad nije pokazivao. S obzirom da odluke donesene na Eurogrupi zahtijevaju i parlamentarnu ratifikaciju u njemačkom i drugim parlamentima, bilo je nemoguće da dogovor u posljednji čas, čak i da se postigne, bude implementiran do ponoći, kad je istekao postojeći program pomoći i dospio dug Grčke prema MMF-u. Pokušaj spašavanja Grčke od bankrota, kaosa i iskliznuća iz eurozone tako se odvijao doslovno do posljednjeg trenutka u kojem su se kazaljke poklopile i označile ponoć. U prvoj minuti današnjeg dana Grčka se po prvi put od početka dužničke krize 2010. našla izvan programa međunarodne pomoći i odsječena s redovnim financijskih tržišta. No, Tsipras je još u ponedjeljak navečer, izgledao kao da nije zabrinut jer, kako je rekao, “države ne mogu bankrotirati, samo banke mogu”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Liberalni švedski pristup upitan – Rast broja smrtnih slučajeva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Mitt

Rast broja smrtnih slučajeva i zaraženih od Covida-19 u Stockholmu potaknuo je pitanja o ispravnosti politike švedskih vlasti da se protiv te bolesti bore bez ograničavanja kretanja građana poput većeg dijela Europe.

Vlade po cijeloj Europi su zatvorile škole i donijele drakonske mjere kako bi ograničile kontakte s možebitnim kliconošama a Njemačka je, primjerice, zabranila okupljanja više od dvije osobe. Od švedskih susjeda Danska i Norveška su zatvorile svoje granice i škole a Finska je izolirala svoja glavna urbana područja.

S druge strane, Šveđani mogu u restorane, frizeru i poslati djecu u školu iako raste broj potvrđenih slučajeva zaraze i smrti od Covida-19, prije svega u Stockholmu gdje se bilježi više od polovine smrtnih slučajeva.

Analiza podataka lokacija pametnih telefona pokazala je da dok u većini europskih država izrazito pada posjet javnim mjestima Švedska ide u suprotnom pravcu.

No švedski liberalni pristup kojim se želi u najmanjoj mjeri narušiti društveni i ekonomski život dolazi na metu kritika jer se u prijestolnici epidemija širi.

“Nemamo izbora, moramo odmah zatvoriti Stockholm”, rekla je agenciji Reuters Ceciula Soderberg-Naucler, profesorica medicinske mikrobiologije na institutu Karolinska.

Ona je jedna od 2300 akademika koji su potpisali otvoreno pismo vladi krajem prošlog mjeseca u kojem se traže strože mjere kako bi se zaštitio zdravstveni sustav.

“Moramo uspostaviti nadzor nad stanjem, ne možemo ići prema situaciji u kojoj ćemo dobiti potpuni kaos. Nitko ne iskušava taj pravac pa zašto ga mi u Švedskoj moramo prvi ispitati bez dogovora na temelju informacija?”, rekla je.

Švedska je u petak izvijestila da ima 612 novih slučajeva zaraze novim koronavirusom, te ih je sada ukupno 6000. Broj smrtnih slučajeva dostigao je 333, i sada ih se bilježi 25 do 30 dnevno, po švedskoj zdravstvenoj službi.

Sve je više znakova da se virus širi po domovima za starije, uglavnom u prijestolnici gdje je dio osoblja bolnica i domova i starije javno upozorio na nedostatak zaštitne opreme poput maski.

Stockholm je, suočen s, kako su je nazvali lokalni dužnosnici, “olujom” slučajeva Covida-19, postavio poljsku bolnicu u kongresnom centru južno od središta grada i pozvao sve koji imaju određenu medicinsku obuku da pomognu u njezi starijih.

Na konferenciji za medije ovoga tjedna premijer vlade lijevoga centra Stefan Lofven odgovarao je na pitanja je li rastući broj slučejva u švedskim domovima za starije pokazatelj neuspješnosti strategije.

“Ne mislim da je to znak toga. Tako izgledaju stvari po cijeloj Europi”, rekao je. “Cijelo vrijeme govorimo da će stanje biti gore prije no što postane bolje”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Prag uklonio kip kontroverznog maršala iz 2. svjetskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Spomenik sovjetskom maršalu iz 2. svjetskog tata, Ivanu Stepanoviču Konjevu uklonjen je u Pragu unatoč prosvjedima iz Moskve.

Brončana statua u natprirodnoj veličini skinuta je sa svoga postolja dizalicom u petak, rekao je glasnogovornik gradskog ureda.

Spomenik će biti premješten u trajni postav budućeg Memorijalnog muzeja 20. stoljeća.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je s ogorčenjem na tu odluku grada donesenu u rujnu.

“Konjev je uklonjen, no Konjev će ponovno stajati – samo u muzeju”, rekao je Ondrej Kolar, konzervativni gradonačelnik odgovoran za 6. okrug Praga.

Kip na praškom Trgu međunarodnih brigada postavljen je 1980.. Za razliku od Lenjinovog spomenika koji se nalazio nedaleko, mirno je preživio revoluciju iz 1989., no posljednjih godina bio je meta vandalizma.

Češki kritičari na kip su gledali kao na simbol sovjetske opresije tijekom Hladnog rata, poput gušenja Praškog proljeća 1968. Zagovornici su u kipu vidjeli znak pobjede nad fašizmom.

Konjev (1897. – 1973.) sudjelovao je u bitci za Berlin sa svojim snagama u 2. svjetskom ratu. U svibnju 1945. s Crvenom Armijom umarširao je u Prag.

Bio je uključen u gušenje mađarske revolucije 1956., a u vrijeme gradnje Berlinskog zida zapovijedao je sovjetskom vojskom u Istočnoj Njemačkoj. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari