Pratite nas

Iz Svijeta

Grčka pred slomom zbog neočekivane odluke ECB-a

Objavljeno

na

Europska središnja banka nenadano je u srijedu odlučila da više neće prihvaćati grčke obveznice kao osiguranje za zajmove, čime je na grčku središnju banku prebacila teret financiranja grčkih banaka i izolirala Grčku, osim ako njezina nova ljevičarska vlada ne postigne dogovor sa svojim vjerovnicima.

Neočekivana odluka ECB-a, koja znači da će grčka središnja banka morati osigurati desetke milijarda eura hitnih zajmova u tjednima koji dolaze, izazvana je time što mnogi u Frankfurtu smatraju da je nova grčka vlada odustala od provedbe međunarodnog programa pomoći uvjetovanog reformama.

Odluka je objavljena samo nekoliko sati nakon što je novi grčki ministar financija Yanis Varoufakis nakon sastanka s predsjednikom ECB-a Marijom Draghijem ustvrdio da će ECB “učiniti sve što je potrebno” kako bi pomogla državama članicama kao što je Grčka.

No, dogodilo se upravo suprotno. Odluka ECB-a, za koju je bila potrebna potpora većine guvernera središnjih banaka eurozone, pokazuje da su planovi nove grčke vlade zaprepastili mnoge, ne samo u Frankfurtu nego i u cijeloj eurozoni.

Odluka, koja stupa na snagu 11. veljače, znači da grčke državne obveznice vrijedne desetke milijarda eura kao i obveznice banaka za koje jamči Atena više neće biti prihvaćane kao kolateral u zamjenu za ECB-ove zajmove tim bankama. Umjesto toga, grčka središnja banka morat će grčkim bankama osigurati hitne zajmove i sama za to snositi rizik. Zapadne li središnja banka zbog toga u poteškoće, grčka vlada morat će priskočiti u pomoć, što joj neće biti nimalo lako.

Neočekivana odluka donesena je nakon što je grčka vlada pozvala ECB da održi njezine banke na životu dok ne dogovori ublažavanje dugova s partnerima iz eurozone. ECB je taj zahtjev ovom odlukom definitivno odbio, dodatno otežavajući situaciju u kojoj se Grčka nalazi.

Grčke banke dovedene su ovom odlukom u tešku poziciju. Dvije grčke banke već su počele koristiti hitne zajmove grčke središnje banke zbog povećanog povlačenja štednih depozita nakon izborne pobjede radikalno lijeve Syrize 25. siječnja.

Bez potpore vjerovnika i ECB-a, Grčka bi se ubrzo mogla naći u teškoj financijskoj krizi. Budući da nema pristup tržištima zbog visokih troškova zaduživanja, grčka vlada ima dovoljno novca za još samo nekoliko mjeseci, a na ljeto mora vratiti oko 10 milijarda eura dugova.

Odluka ECB-a odrazila se odmah na tečaj eura koji je pao u odnosu na dolar. Euro je u srijedu navečer vrijedio 1,1341 dolara, prema 1,1479 u utorak u isto vrijeme i 1,1423 prije objave odluke ECB-a.

Vlada Aleksisa Tsiprasa najavila je da će u roku od mjesec dana pripremiti prijedlog izmjena dužničkog sporazuma sa svojim međunarodnim partnerima, te da dotad neće uzeti novu tranšu pomoći.

No, Njemačka se protivi njezinim planovima i očekuje da odustane od obećanja da će povećati minimalnu plaću, zaustaviti prodaju nacionalne imovine, ponovno zaposliti otpuštene radnike u javnom sektoru i vratiti božićnice za siromašne umirovljenike. Berlin se isto tako protivi ukidanju nadzora stručnjaka Trojke (EU, ECB, MMF) nad provedbom reformi u Grčkoj.

Tsipras i Varoufakis sastaju se ovaj tjedan s visokim europskim dužnosnicima diljem Europe ne bi li osigurali potporu za restrukturiranje duga koji iznosi 175 posto BDP-a.

Naišli su, međutim, na hladan prijem čak i u lijevo orijentiranim zemljama poput Francuske i Italije od kojih su očekivali potporu.

Francuski predsjednik Francois Hollande poručio je da pravila eurozone vrijede za sve. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, inače socijalist, upozorio je da Grčka riskira stečaj ako ne bude poštivala svoje obveze prema europskim partnerima.

Tsipras je nakon razgovora s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom rekao da Grčka poštuje pravila Europske unije i da će pronaći rješenje za gospodarske probleme u okviru europskih zakona.

Varoufakis je nakon sastanka s Draghijem rekao: “ECB je središnja banka Grčke… ECB će učiniti sve što je potrebno kako bi podržala države članice eurozone.”

Jedan izvor upoznat s grčkim stavovima rekao je nakon tog sastanka: “Razmišljamo o programu za premošćivanje. Iz političkih razloga ne možete to nazvati ‘programom’ nego možda sporazumom.”

Varoufakis će se u četvrtak u Berlinu sastati s njemačkim kolegom Wolfgangom Schaeubleom.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Vučić: Srbija jednako kao i Hrvatska kao jamac Daytona može govoriti o BiH, ali BiH ne može o Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu u Bruxellesu da je “staloženo” reagirao na intervju člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i da Srbija, jednako kao i Hrvatska, kao jamci Daytonskog sporazuma mogu govoriti o BiH, ali BiH ne može govoriti o unutarnjim stvarima Srbije.

Vučić je u srijedu u Bruxellesu razgovarao s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurosnu politiku Federicom Mogherini, a nakon toga na pitanje novinara komentirao je intervju Bakira Izetbegovića za Deutsche Welle koji je izazvao žestoke reakcije u Srbiji.

“Uopće nisam reagirao burno, naprotiv reagirao sam staloženo. Šutio sam 24 sata i onda rekao da je riječ o vrlo složenoj izjavi s dalekosežnim posljedicama i ne vidim da je ijedna riječ koju sam izgovorio bila uvredljiva ili teška za bilo koga, osim za nas”, rekao je Vučić, odgovarajući na upit da je on svojom reakcijom još više podignuo temperaturu.

Za Izetbegovićev intervju rekao je da sadrži puno značajnih elemenata od odnosa bošnjačkog člana predsjedništva prema Sandžaku do toga koja će se sredstva koristiti za zaštitu teritorijalnog integriteta BiH, dakle ratna, vojna sredstva.

“S druge strane, izražava se osobna želja da dio teritorija Srbije pripada nekome drugom”, rekao je Vučić.

Izetbegović je u tom intervjuu  izrazio očekivanja da će BiH jednog dana priznati neovisnost Kosova, što trenutačno nije moguće zbog protivljenja dužnosnika iz redova  bosanskih Srba.

Iz Izetbegovićeva ureda naknadno je poslano  priopćenje u kojemu je optužena srbijanska agencija Tanjug da je krivo prenijela dijelove njegova intervjua, čime je izazvan verbalni rat.

“Agencija Tanjug prenijela je netočno, izvan konteksta i tendenciozno, iskrivljujući samu bit izjave”, rekli su u priopćenju iz Predsjedništva BiH, u kojemu se dodaje kako su uredništvo srbijanske agencije upozorili na tu činjenicu, no umjesto da isprave očevidno lažnu vijest u Tanjugu su, tvrdi se, “nastavili obmanjivati javnost, izvrtati činjenice i plasirati nove neistine”.

Izetbegović je također izrazio nezadovoljstvo položajem Sandžaka, srbijanske regije naseljene Bošnjacima.

Na upit što je to novo što je Izetbegović rekao u tom intervjuu, Vučić je istaknuo da bošnjački čelnik “nikada prije nije govorio o svojoj nadi da će Kosovo biti priznato, da nikada prije nije spominjao odnose u Srbiji”.

“Ne postoji Daytonski sporazum za Srbiju, on se odnosi na BiH. Srbija prema tom sporazumu ima određena prava i obveze i Srbija, kao i Hrvatska, iz kuta jamaca Daytonskog sporazuma, može govoriti o BiH. Ali, na osnovu kojega sporazuma vi govorite o Sandžaku, o ratnoj opciji ako netko krene u narušavanje vašeg teritorijalnog integriteta, dok se lakoćom govori o narušavanju srpskog teritorijalnog integriteta”, rekao je Vučić.

Vučić se nakon sastanka s Federicom Mogherini sastao i s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom te sudjelovao na sastanku Sjevernoatlanskog vijeća, tijela koje čine veleposlanici zemalja članica Saveza.

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

Objavljeno

na

Objavio

Neki misle da Srbija nije dovoljno pregažena i ponižena i da je samo pregažena i ponižena Srbija dobra Srbija, rekao je danas  Aleksandar Vučić povodom izjave Bakira Izetbegovića o priznavanju Kosova i Metohije i ocijenio da će ta izjava imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak da će izjava bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o priznanju neovisnosti Kosova imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

“Neki misle da Srbija nije dovoljno pregažena i ponižena i da je samo pregažena i ponižena Srbija dobra Srbija”, rekao je Vučić komentirajući Izetbegovićevo stajalište u intervjuu za Deutsche Welle (DW) da je BiH već trebala priznati Kosovo.

“Što se mene tiče, dosad Kosovo bi trebalo biti priznato. Sad će se naljutiti naše kolege Srbi, a naši pokušaji da se to dogodi samo su donijeli probleme unutar BiH, a nisu pomogli Kosovu”, rekao je Izetbegović za DW.
On je na izravno pitanje o tome “hoće li BiH, u jednom trenutku, priznati Republiku Kosovo”, odgovorio: “Nadam se – da”, ali većina beogradskih medija u prvim izvješćima nije tako citirala njegovu izjavu, prešutivši “nadam se”.

“Taj intervju komplicira mnogo toga u regiji”, rekao je Vučić danas novinarima, ocijenivši da je intervju “kompleksan” te da će imati dalekosežne političke i druge posljedice.

Srbijanski šef države ustvrdio je kako bi on, da je rekao kako treba priznati nezavisnost Republike Srpske, završio u Den Haagu.

Vučić je najavio da će Srbija sve ozbiljno sagledati i dati odgovor, sugerirajući kako je jasno da se treba osloniti na vlastite snage jer, kako je rekao, “nećemo imati potporu međunarodne zajednice”.

Vučić ocjenjuje kako je Izetbegovićeva izjava “ozbiljnija nego što bilo tko u Srbiji u ovom trenu može sagledati”.

Glavni tajnik srbijanskog predsjednika Nikola Selaković poručio je ranije danas za Radio-televiziju Srbije kako je Vučić u svakoj prilici naglašavao “podršku teritorijalnom integritetu BiH, i onda kada mu to nije donosilo političke poene”, te da je “izražavao spremnost saslušati i razumjeti potrebe bošnjačkog naroda u BiH i u Srbiji”.

Selaković je kazao kako srbijanskog šefa države “boli i licemjerstvo međunarodne zajednice koja ima dvostruka mjerila kada je u pitanju Srbija”.

“Ono što ja najopasnije kod ovog intervjua jest što on govori o pravoj namjeri jednog od predstavnika naših susjeda, da se ne poštuje teritorijalni integritet Srbije”, rekao je Selaković.
Srbijanski ministar unutarnjih poslova i tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Nebojša Stefanović najavio je za četvrtak izvanrednu sjednicu tog Vijeća u povodu najave bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da će Bosna i Hercegovina priznati Kosovo.

Srbijanski dužnosnici u svojim komentarima zanemarili su činjenicu kako su sve druge države nastale na području bivše Jugoslavije odavno priznale kosovsku neovisnost, a to ni na koji način nije ugrozilo njihove odnose s Beogradom.

U slučaju BiH problem je, kao i u svemu drugome, u činjenici da je za takav čin potrebna suglasnost dužnosnika iz reda sva tri konstitutivna naroda, a srpski predstavnici uporno odbijaju mogućnost priznanja Kosova vezujući to po automatizmu za stajalište vlasti u Srbiji.

Izetbegović: “Spreman sam i na rat!?”

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari