Pratite nas

Iz Svijeta

Grčka rekla da Makedoniji

Objavljeno

na

Grčki ministar vanjskih poslova Nikos Kotzias kazao je kako je Grčkoj u sporu oko imena prihvatljivo rješenje koje bi uključivalo riječ Makedonija, ali ne i “Macedonia”. Naime, Grčka želi da se za Makedoniju pronađe ime koje bi bilo isključivo na “slavenskom” jeziku i u svim međunarodnim varijantama piše večernji.ba.

“Ono što je važno je da ime u složenici ne bude na engleskom, nego na jeziku ove zemlje, dakle bez ikakvog prevođenja”, naglasio je Kotzias istaknuvši kao primjere takvih rješenja u svijetu zemlje poput Afganistana, Uzbekistana, Pakistan i Kazahstana, čija se imena ne prevode, nego ostaju na izvornom jeziku.

Izjava Kotziasa došla je na dan kada je u Makedoniju stigao UN-ov posebni izaslanik za spor između Grčke i Makedonije oko imena Matthew Nimetz, koji je prije Makedonije bio u Ateni. Namjera mu je nastaviti zamah koji je stvoren nakon sastanka premijera dviju država na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu prošli tjedan koji je Nimetz opisao kao “povijesni sastanak” koji budi optimizam da će doći do rješenja.

Za grčku vladu prihvatljiva su tri prijedloga imena – “Sjeverna Makedonija”, “Gornja Makedonija” i “Nova Makedonija”. I grčki i makedonski nacionalisti a priori odbijaju bilo kakav dogovor oko promjene imena Makedonija. Naime, makedonski nacionalisti na čelu s VMRO-DPMNE smatraju da je promjena imena korak prema nestanku Makedonije.

VMRO-DPMNE pozivaju se na kartu koja je u javnosti izašla još 2015. prema kojoj će se Makedonija podijeliti na četiri dijela, među državama koje je okružuju Grčke, Albanije, Srbije i Bugarske. Tom podjelom predviđeno je da najmanji dio pripadne Albaniji, a najveći Grčkoj. Nešto manje nego Grčkoj, predviđeno je da pripadne Srbiji, a manje od toga dobila bi Bugarska. Bugari su od trenutka kad je Makedonije postala samostalna država tvrdili da je Ohrid njihov, kao i dio istočne Makedonije do Strumice, a to nije tvrdio bilo tko, već tadašnji vladini službenici, ministri ove države.

Za Bugare je Makedonija samo dio odcijepljen od matice i smatraju da će se ona kad-tad morati vratiti. Albanija, s druge strane, traži zapadni dio Makedonije, potez Skoplje – Veles – Struga, a srpski nacionalisti sjeverni dio Makedonije još nazivaju južnom Srbijom.  Za Grčku je već sve poznato iako je do početka šezdesetih godina sjeverni dio Grčke bio praktično makedonski.

S druge strane, grčki nacionalisti, koji su prije dva tjedna prosvjedovali u Solunu, gdje ih se okupilo 100-njak tisuća, najavili su velik prosvjed u Solunu i za 4. veljače ne priznajući da postoji Makedonija i makedonski narod, već da su svi oni Grci na grčkom teritoriju. Zbog grčkih primjedaba, Makedonija je primljena u UN pod privremenim nazivom “Bivša jugoslavenska republika Makedonija”.

Ustupci Skoplja Pitanje jest je li problemu s Grčkom oko imena Makedonije, koji traju još od 1991. godine, kako bi ta zemlja konačno mogla ući u NATO i EU, došao kraj. Unatoč žestokom protivljenju nacionalista s obje strane, Zaev i Tsipras dogovorili su promjenu imena međunarodne zračne luke u Skoplju koja se sada zove “Aleksandar Veliki”. “Naša vlada promijenit će imena zračne luke i autoceste koja će se zvati ‘Autocesta prijateljstva’ kako bismo u praksi pokazali da smo snažno angažirani u tome da pronađemo rješenje za spor s Grčkom o imenu Makedonije”, naglasio je Zaev ističući kako “to pokazuje našu dobru volju i dokaz je da nemamo teritorijalnih težnja prema našem susjedu”.

Grčki premijer Alexis Tsipras kazao je da je Zaev “preuzeo važne inicijative koje će omogućiti da se rasprše sumnje u iredentizam” naglašavajući da će poslije rješavanja dugogodišnjeg spora njegova zemlja povući veto na članstvo Makedonije u NATO-u i EU.  (vecernji.ba)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Napad na Saudijsku Arabiju organizirao je i sponzorirao Iran

Objavljeno

na

Objavio

EPA/US GOVERNMENT

Saudijska Arabija predočila “dokaze” protiv Irana

Saudijsko ministarstvo obrane pokazalo je u srijedu ostatke dronova i krstarećih projektila koji, kako tvrdi, dokazuju upletenost Irana u subotnje napade na saudijska naftna postrojenja, prenose agencije.

Ukupno je lansirano 25 bespilotnih letjelica i krstarećih projektila. Napad, tvrdi Rijad, nisu organizirali jemenski hutisti. Bespilotne letjelice potvrđuju da je sve organizirao i sponzorirao Iran. Teheran optužbe odbacuje. Saudijska Arabija tvrdi da će se do kraja mjeseca u zemlji normalizirati proizvodnja nafte.

– Pozivamo međunarodnu zajednicu da potvrdi iransku odgovornost za nedavni napad. On nije izvorno počinjen iz Jemena, bez obzira na to koliko se Iran trudio da to tako prikaže. Pokrenut je sa sjevera i Iran ga je nesumnjivo sponzorirao. Dokazi koje sam pokazao su nesporni, rekao je glasnogovornik saudijskog ministarstva obrane Turki al-Maliki.

Uz ostale dijelove, pokazao je navodni dio krila iranskog drona.

– Podaci koje smo izvukli iz računala (drona) pokazuju da je iranski, rekao je.

Odgovornost za napade preuzeli su jemenski hutisti koje podržava Iran. Teheran niječe da je upleten i upozorava da će odgovoriti na bilo kakvu vojnu akciju.

Američki državni tajnik Mike Pompeo trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati sa sinom kralja Salmana, prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

Predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je strože sankcije Iranu koji smatra odgovornim za te napade.

Washington provodi kampanju “maksimalnog pritiska” na Iran otkako se 2018. povukao iz nuklearnog sporazuma koji je Iran 2015. sklopio sa šest svjetskih sila.

Napetosti su se dodatno zaoštrile otkako su u subotu bespilotnim letjelicama napadnuta ključna saudijska naftna postrojenja koja su pretrpjela štetu, a za što su odgovornost preuzeli jemenski pobunjenici hutisti, povezani s Iranom.

Snimke oštećenja na Abkaiku pokazale su 17 odvojenih eksplozija, što bi značilo ili da je korišteno više dronova ili da u napadu nisu korišteni samo Sammad-3 dronovi, tzv. dronovi samoubojice ili dronovi kamikaze.
Riječ je o tzv. lutajućem oružju koje neko vrijeme prelijeće područje na kojem se nalaze mete, traži točno određenu metu i napada je kada je locira.

Hutisti su početkom srpnja održali malu vojnu izložbu na kojoj su predstavili nove dronove i krstareće rakete, među kojima i borbene dronove Sammad-3.
Američki dužnosnici tvrde da je napad došao iz jugozapadnog Irana i da su u njemu korišteni dronovi i krstareće rakete.

Visoki američki dužnosnik je pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da rezolucijom odgovori na napad na Saudijsku Arabiju, no teško da će se to dogoditi jer će Rusija i Kina, koje imaju pravo veta, stati iza Irana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemački predsjednik odbacuje zahtjeve Poljske za ratnom odštetom

Objavljeno

na

Objavio

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u srijedu je odbacio zahtjeve Poljske za isplatom odštete za Drugi svjetski rat, ocijenivši da to nije način na koji se treba baviti s prošlošću

Steinmeier kaže da pravi način da se odmaknemo od prošlosti i krenemo naprijed nije u tome da prošlost zakopamo, ‘već da na prošlost gledamo kao na zajedničku odgovornost za bolju budućnost’.

‘Nadam se da ćemo zajedno s Poljskom kročiti tim putem, bez da se osvrćemo unazad i gubimo u raspravama o plaćanju odštete’, kazao je šef njemčke države za Corriere della Sera.

Zavidan broj poljskih političara, uključujući i premijera Mateusza Morawieckog, sve više zagovara plaćanje ratne odštete Poljskoj, no do sada nije upućen niti jedan službeni zahtjev vladi u Berlinu.

Za njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, kako je početkom kolovoza u Varšavi kazao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Predsjednik njemačke države smatra da dvije zemlje trebaju odabrati put oprosta.

‘Za nas Nijemce, to ne znači da ćemo zaboraviti prošlost, već prihvatiti našu krivnju i shvatiti našu odgovornost’, kazao je Steinmeier.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, ratnu odštetu procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos ‘europskoj periferiji’ koji bi ujedno podržao europski integracijski proces. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari