Pratite nas

Balkan

Grčki parlament dao zeleno svjetlo za novo ime Makedonije

Objavljeno

na

Grčki parlament tankom je većinom u petak usvojio povijesni sporazum s Makedonijom o novom imenu te zemlje, čime se završava njihov 27-ogodišnji spor koji je kočio Makedoniju u euroatlantskim integracijama, javio je BBC.

Parlament u Ateni izglasao je sa 153 glasa za i 146 protiv novo ime Republika Sjeverna Makedonija, unatoč kritikama oporbe i javnosti.

Rasprava u parlamentu trajala je više od 38 sati, a govorilo je više od 200 zastupnika.

Glasovanje se prvotno trebalo održati u četvrtak navečer, no odgođeno je za petak poslijepodne zbog velikog broja prijavljenih govornika o pitanju koje je polariziralo Grčku.

Riječ je o dogovoru koji su Skoplje i Atena potpisali na Prespanskom jezeru koje se nalazi između država, a njime “Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija” mijenja ime u “Republika Sjeverna Makedonija”.

Ratifikacijom u grčkom parlamentu Atena priznaje državu pod novim imenom i time bi se trebao deblokirati njezin put prema članstvu u savezu NATO i Europskoj uniji.

Velik broj Grka smatra da je Cipras dao previše ustupaka Makedoncima time što je dopustio da ona zadrži ime koje dijeli grčka pokrajina bogate prošlosti.

U nedjelju je u Ateni zbog toga prosvjedovalo više od 100 tisuća ljudi, a u četvrtak su prosvjedi ponovljeni u manjem broju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Prije dvadeset godina tekle su suze na Kosovu…

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Prije dvadeset godina tekle su suze na Kosovu, od radosti i očaja, ovisno o tome tko se na kojoj strani našao, nakon što su se uključile snage NATO-a i zaustavile rat sa Srbijom.

Za kosovske Albance 12. lipnja 1999. je bio dan oslobođenja od beogradske represije.

No za srpsku manjinu, bio je to poraz koji je otvorio novo poglavlje straha i nesigurnosti.

Ove srijede obilježava se 20. godišnjica te prekretnice. Kosovska vlada proslavit će obljetnicu svečanošću koja će uključivati govor bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, koji je za svoga mandata bio glavni saveznik Kosova.

NATO-ova tromjesečna intervencija zaustavila je nasilje između albanskih separatista i srpskih snaga kojima je upravljao Slobodan Milošević. Iako je nasilje zaustavljeno, dvije se strane nikada nisu pomirile u cijelosti. Odnosi kosovskih Albanaca i lokalnih Srba i dalje su napeti.

Uspomene na 12. lipnja uzrok su tog prijepora.

Špresa Gaši (68), kosovska pjevačica, sjeća se “eksplozije emocija” nakon što su pristigle vijesti o ulasku međunarodnih snaga na Kosovo.

Tijekom godinu i pol dana, sukob je uzeo oko 13.000 života, većinom kosovskih Albanaca.

Gaši je u to vrijeme bila jedna od stotina tisuća ljudi koji su morali pobjeći u susjedne države zbog izbijanja rata.

“Tada sam prvi put vidjela radost među kosovskim izbjeglicama”, prisjeća se.

Ezat Redžepi (72), stanovnik Prištine, također se s radošću prisjeća tog “divnog dana”. “Obukao sam svoje najbolje odijelo, stavio kravatu i otišao pozdraviti snage NATO-a”, prisjeća se s osmjehom Redžepi.

Edita Brajšrori (40), frizerka iz Prištine, sjeća se zvukova glazbe koji su pristizali kroz prozore stanova, koji su bili zatvoreni mjesecima. “Moglo se čuti glasnu muziku na albanskom jeziku prvi put nakon mnogo godina”, rekla je AFP-u.

Strah i progonstvo

No sjećanjima kosovskih Srba dominiraju i dalje strah i ogorčenost.

Srbi žive stoljećima na Kosovu, regiji na jugu koju smatraju kolijevkom svoje pravoslavne vjere.

Nakon rata, mnogi su bili prisiljeni pobjeći ili se izolirati u enklavama.

Srpska je zajednica napadana i iz osvete, kao svojevrsno izravnavanje računa nakon godina represije Slobodana Miloševića koju su ondje trpjeli etnički Albanci.

Prema Beogradu, oko 200.000 Srba izbjeglo je s Kosova u Srbiju. Na Kosovu je ostalo oko 120.000 Srba, uglavnom na sjeveru, u blizini granice.

“Plakao sam… gledao sam kako se naša vojska povlači, a dolazi strana”, kaže Dobrosav Jakovljević (73), Srbin koji sada živi u siromašnoj regiji na sjeveru Kosova.

Jakovljević za rat krivi nemilosrdnog vođu Miloševića, no smatra kako su njegovi sunarodnjaci prošli lošije. “Albanci dobivaju ono što žele, a mi smo izgubili sve”, kaže.

Slaviša Jokić (45) sjeća se kako je morao pobjeći iz svoga doma u zapadnom dijelu Peći, nakon što su “banditi” počeli napadati srpske kuće.

“Ljudi su ubijani usred bijela dana a da oni (NATO) nisu mrdnuli prstom”, kaže Jokić.

Đorđe Jovanović (46), učitelj  iz srpskog dijela Kosovske Mitrovice, također se sjeća tuge dok je promatrao kako se srpska vojska i policija povlače, a dolaze NATO snage.

“Ovo više nikad neće biti Srbija”, mislio je tada.

Srbija je izgubila nadzor nad svojom nekadašnjom pokrajinom 10. lipnja, a 12. lipnja Kosovo je stavljeno pod međunarodnu zaštitu Ujedinjenih naroda.

Beograd nikada nije prihvatio nezavisnost Kosova koju je Priština proglasila 2008.

Ta je odluka stavila Kosovo u geopolitičku neizvjesnost, s podrškom SAD-a i većine Zapada, a bez priznanja Beograda i njegovih saveznika Moskve i Pekinga.

Napetosti su i dalje visoke između nekadašnjih ratnih neprijatelja te je i danas na Kosovu smješteno oko 4.000 NATO-ovih snaga.

Jovanović sada smatra kako je prisutnost međunarodnih vojnika ključna. “Neka ostanu. Da ih nema, ovdje bi izbio novi rat”, kaže. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Crna Gora je shvatila što je SPC, ali ne i Hrvatska

Objavljeno

na

Objavio

U Crnoj Gori borba za crkvenu imovinu

U Crnoj Gori se već tri dana ne stišavaju reakcije na izjavu crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića da će obnoviti autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) optužujući Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) da ‘služi da bi čuvala infrastrukturu ‘Velike Srbije”

Dugogodišnji pobornik autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, publicist i književnik Rajko Cerović, kazao je utorak da je pravi trenutak da se ispravi ‘povijesna nepravda’.

‘Pojedine eparhije Srpske crkve u Crnoj Gori nemaju centar u crnogorskoj državi, nego u Hercegovini ili Srbiji. To je iscrtana karta ‘Velike Srbije’. Srpska crkva najviše zbog toga postoji, to je njena uloga’, kazao je Cerović u utorak za portal CDM.

Milo Đukanović je subotu iskoristio stranački skup u Nikšiću, da praktično najavi obračun s Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori.

‘Priča o prekograničnim eparhijama je suprotna osnovnim principima organizacije pravoslavlja svuda u svijetu, a Srpskoj pravoslavnoj crkvi služi da bi čuvala infrastrukturu ‘Velike Srbije’ u koju oni vjeruju. Jer vjeruju da je Crna Gora greškom postala nezavisna i da će nas navodno vrijeme dovesti do spoznaje te greške i do potrebe da se ponovo okrenemo izgradnji ‘Velike Srbije’. Moramo naravno svojom postojanošću, odlučnošću i vizionarstvom da im kažemo da od toga nema ništa’, rekao je Đukanović.

U prvoj reakciji na ovu Đukanovićevu izjavu, poglavar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori mitropolit Amfilohije Radović kazao je da je zapanjen izjavom crnogorskog predsjednika.

‘Ja sam bio zapanjen ovim što sam čuo od predsjednika Crne Gore, čovjeka koji je nasljednik komunističke vlasti i koji se javno deklarira kao ateist. To je prvi put u povijesti da ateist stvara crkvu’, priopćio je mitropolit Amfilohije.

U obranu Srpske pravoslavne crkve uključio se prosrpski Demokratski Front koji je, kako je navedno u priopćenju te oporbene stranke, ‘snažno podržao SPC u odbrani od režimskih nasrtaja na njenu imovinu i svećenstvo’.

U vrhu Crnogorske pravoslavne crkve pozdravljaju najavu Đukanovića i vide je kao još jednu dobru vijest nakon najave usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, prema kojem bi u državnu imovinu bili upisani svi vjerski objekti za koje vjerske zajednice ne mogu dokazati vlasništvo.

‘Mislim da je ovom izjavom poručio da ne stvara crkvu nego pomaže crkvu jer hoće mir u zemlji. Mislim da je ovom njegovom izjavom pitanje obnove crnogorske crkve potvrđeno’, priopćio je mitropolit Mihailo, poglavar Crnogorske pravoslavne crkve.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Crnogorska Vlada sredinom svibnja usvojila je prijedlog zakona o slobodi vjeroispovjesti kojim je predviđeno da će svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene neovisnosti 1918. godine, a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina i bit će upisani kao kulturno blago.

‘Međutim, ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati’, priopćeno je tada iz crnogorske vlade.

Zakon o slobodi vjeroispovjesti pripreman je četiri godine, a javne rasprave su bile praćene i incidentima. Od početka se ovom zakonu snažno suprotstavila Srpska pravoslavna crkva, najbrojnija vjerska organizacija u Crnoj Gori koja raspolaže s blizu 700 pravoslavnih vjerskih objekata u toj zemlji.

‘To je suprotno Ustavu Crne Gore i zdravom razumu i mi ćemo se braniti na svaki način. To znači i pravno, ali pružit ćemo i građanski otpor’, priopćio je pravni zastupnik SPC Velibor Džomić.

Iz SPC-a su pozvali vjernike da se okupe 15. lipnja na narodnom Saboru ispred u Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, gdje će mitropolit Amfilohije pročitati proglas upućen crnogorskoj Vladi i javnosti ‘da nema potrebe da se radikaliziraju stvari u Crnoj Gori i da nam treba zakon koji će biti jednak za sve, a ne zakon koji će biti batina za svećenike i vjernike najbrojnije crkve u Crnoj Gori’.

Predstavnici Katoličke crkve u Crnoj Gori još uvijek nisu komentirali prijedlog zakona, a ranije je medijima iz Barske nadbiskupije priopćeno da će to ‘učiniti kada detaljno prouče dokument.’

Reis Islamske zajednice Rifat Fejzić kazao je da je dobro da se krenulo s mrtve točke, jer je do sada vrijedio zakon iz 70-tih godina prošlog stoljeća.

‘Novi zakon ima i dobrih i loših strana. Kao sve što je ljudsko, podložno je pohvalama i kritikama’, priopćio je Fejzić.

Crnogorska vlada o prijedlogu zakona je zatražila mišljenje od Venecijanske komisije, a njen stav u Crnoj Gori očekuju krajem lipnja. (Hina/Kamenjar)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari