Pratite nas

Kultura

Grgo Mikulić, Moj svijet

Objavljeno

na

U rukopisu pjesama Grge Mikulića Moj svijet sedamdesetak pjesama raspoređeno je u tri ciklusa: „Moj svijet“, „Zavičajnice“ i „Pjesme“. Već sam naziv prvoga ciklusa, „Moj svijet“ (kako je i sama zbirka naslovljena) upućuje na tematski krug pjesama uvrštenih u ovaj ciklus, kao i prva pjesma u zbirci naslova, također, „Moj svijet“ – a u toj pjesmi tri stiha „putokaza“ kuda autor želi povesti čitatelja koji bude brodio ovom knjigom: Moj svijet jeste mali, / ali je moj / i / sav u meni.

I u tom „malom svijetu“ koje je „sav u meni“ (i koji je neizmjeriv u bilo kojoj dimenziji) autor traži odgovore. Traži sebe, Onoga koji je sve stvorio i svim upravlja, traži nas… jer čovjekov put u ovom dijelu života je samo i sama potraga (onima koji su žedni odgovora): Duboko / u tišinu / zaronjen / tražim / sebe i / Tebe / u sebi / Tražim, / u samoći / boravim / I život mi / prolazi / tako / u tišini / u samoći / u traženju (Duboko u tišini).

 Da bi se moglo nađeno i razumjeti potrebna je samoća, sabranost, mir u samoći, zato ne iznenađuju stihovi: Ja u sebi / nosim  / samoću / još od rođenja (Samoća). A u toj samoći ponekad se oćuti Božja svenazočnost: Noćas / u ovoj tišini, / u titranju zvijezda, / u zricanju zrikavaca / ja ćutim / Tebe / samo Tebe / o Bože (Noćas).

Ovo su zrele pjesme zrela pjesnika koje ne prate pomodne trendove nego su u njima misli i stihovi davno već potvrđeni u književnom kanonu. Takvi su stihovi pjesme „Moje tijelo“: Rođenjem / zemlja se / utkala / u mene, / u / moje tijelo. / Smrću / ona će se / iz njega / samo / istkati / u sebe. Inače, čitav ovaj ciklus je jedno ozbiljno promišljanje hoda ispod zvijezda, traganja za odgovorima, za smislom, ali i iskaz duboke vjere:  Jer / moj je život / moj ključ, / a moja smrt / vrata / u / kraljevstvo živih (Moj ključ i moja vrata). A da bi se s onu stranu dično došlo, na ovoj strani bi trebalo dostojanstveno poživjeti: Sve što želim / je / proći / kroz ovaj život, / ovim svijetom, / uspravan, / iz pada / uzdignut, / iz poraza / neponižen (Ne želim ništa).

A tu negdje je i naznaka odgovora zašto pjesnici uopće pišu: Ne / ja ne mogu / zato što mi / lovorov vijenac / namijenjen nije, / prestati pisati pjesme / baš isto / kao i / oni / prije (Ne mogu).

Ime, a i sadržaj, drugoga ciklusa („Zavičajnice“) bilo je očekivati od ovoga autora koji je dobar dio svoga stvaralačkoga (ne samo književnoga) rada posvetio Hercegovini. Uz neizostavni kamen tu su teme: zrikavaca, duhana, suhozida, kolovoških vrućina hercegovačkih… A usred svega onaj koji simbolizira karakter – kamen, kamen koji: …čuva / duh / i dah / svih vremena (Pamćenje i sjećanje kamena).

Pored svega, ove pjesme nisu bježanje od stvarnosti, u snove. Vidi autor zbilju, i ne može ne progovoriti: Ali zalud! / Kada  / ponestane ljudi / tada / više / ni grijeha / nema / I tako / ostade / Hercegovina / bez ljudi / bez grijeha / bez sebe (Svaki dan).

Na jednu pjesmu moram posebno skrenuti pozornost onomu tko bude čitao ove pjesme. Pjesmu „Suhozidi“: Kamenim / suhozidima / išarana su / hercegovačka polja / i brda / Ograđene su / jaruge i jame, / torovi / vrtače / i dvorišta / Tko bi / dužinu im / izmjeriti / mogao / Tko li / smisao / odrediti / Što će / o njima / o ljudima / koji su ih zidali / misliti / arheolozi / za dvije tisuće godina / Hoće li moći / dokučiti / svu ljubav / u njih uzidanu, / radost i pjesmu / u njih / utkanu / Hoće li moći / shvatiti / toliku nevolju / zbog / koje su /  zidani.

Hoće li moći shvatiti toliku nevolju zbog koje su zidani…

Ako tko bude tražio pomodne novotarije u ovim pjesmama ne će ih naći. Tko voli poeziju koja potiče na razmišljanje itekako će uživati u ovim pjesmama. Na čitatelju je izbor. A da će ova knjiga imati svoje čitatelje, ne sumnjam.

Ivan Baković

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Veliko priznanje branitelja svečano uručeno Nazoru i Pušeku

Objavljeno

na

U prepunoj dvorani zagrebačke Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u petak (11. listopada 2019) svečano je uručeno priznanje Veliko zlatno srce – „Bili smo prvi kad je trebalo“ za najbolju knjigu na temu Domovinskoga rata.

Priznanje su primili: dr. Ante Nazor i Tomislav Pušek za knjigu „Domovinski rat“ (naklada Globus i Hrvatsko- memorijalni dokumentacijski centar), koje im je uručio Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91., koji tradicionalno organiziraju ovaj natječaj.

U prigodnom programu sudjelovali su: prof. dr. Andrija Hebrang, dr. Ivo Kovač, Davor Ivo Stier, Josip Palada, Mladen Pavković i dr. Jasna Kovačević. Izaslanik predsjednika Vlade RH bio je akademik Zvonko Kusić, gradonačelnika Grada Zagreba Miodrag Demo…

Ove godine za najbolju knjigu na temu hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata „Bili smo prvi kad je trebalo“, pristiglo je 24 knjiga, a nagrađena je po mnogo čemu jedinstvena.
Riječ je o knjizi divot formata na 328 vrhunski i bogato ilustriranih stranica podijeljenih u 10 poglavlja potkrijepljenih s više od 400 priloga – fotografija, tabela, kartograma, faksimila dokumenata, karata, stenograma najvažnijih govora prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana – donosi na vrlo detaljan i sustavan način pregled stvaranja samostalne RH od 80-tih godina 20. stoljeća i donošenja Memoranduma SANU, rješavanja preustroja JNA i SFRJ, raskola u SKJ i početaka višestranačja u Hrvatskoj do konačnih oslobodilačkih akcija i operacija Hrvatske vojske te mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Autori su, prema ocijeni Prosudbenog suda, (prof. Dražen Ernečić, Josip Palada, književnik, Mladen Pavković, publicist), uspjeli pregledno sublimirati plodne i brojne istraživačke historiografske rezultate povijesne znanosti sadržane u brojnim kritičkim i studijskim izdanjima što posebno argumentira opsežan popis korištene literature. Također, autori su uspjeli vrlo jasno, razgovijetno i primjereno i sustavno prikazati povijesne godine nastanka samostalne RH te je stoga za očekivati da će ova knjiga biti namijenjena najširoj čitateljskoj javnosti te da će zaživjeti i biti korištena u svim našim školama, javnim narodnim knjižnicama, javnim ustanovama i državnim institucijama te naposljetku i u diplomatskim predstavništvima.

Žiri je još posebno pohvalio knjige: „Iz Mačkove bilježnice“ Zlatka Brozinčevića Mačka, „Početak i kraj sna jednog apatrida“ Ante Ćurića, „Veslo“ Zdenke Čorkalo,, „Bitka za život“ Joze Klarića i „Bit će još proljeća“ Danice Bartulović.

Natječaj se organizira od 2000-te godine, a lani je ovu nagradu primio prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo za knjigu „Slatinska kronika Domovinskoga rata“.
– Natječaj organiziramo s ciljem i željom da se ne zaborave oni koji su stvarali hrvatsku državu na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom- rekao je Mladen Pavković.

Mi. Pišković
.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Zvonko Milas:  Fra Didak mi je profesionalno nadahnuće i svojevrsni primjer

Objavljeno

na

Objavio

-Upravo je jedna od najvažnijih zadaća Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, što je strateški cilj Vlade Republike Hrvatske, povezivanje Hrvata, ma gdje živjeli, te poticanje svijesti o jedinstvenosti hrvatskog nacionalnog bića. Ova kulturna manifestacija doprinosi tome. Ponosni smo jer je doprinos cijelom projektu dala i hrvatska Vlada putem natječaja za financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH, naglasio je Milas i pozvao na zajedništvo kakvo je zagovarao fra Buntić.

Ime fra Didaka Buntića, velikog hercegovačkog franjevca, prosvjetitelja i humanitarca pripada u krug velikana hrvatskoga roda. On je u godinama gladi krajem I. Svjetskog rata, svojom razboritošću i aktivnošću osigurao smještaj i hranu brojnoj hercegovačkoj djeci i pri tom nije gledao niti na vjeru niti na naciju. Svojim urođenim poslovnim štihom fra Didak je u to vrijeme poticao hercegovačke seljake na unaprijeđenje gospodarstva. Imao je širok diapazon djelovanja te se brojni razvojni projekti toga vremena vežu za njegovo ime.

U sjećanje na ovog velikana hrvatskoga roda u Gradnićima se ove godine po 16. put događaju “Didakovi dani”, velika manifestacija posvećena ovom čovjeku, kojega mnogi nazivaju ocem Hercegovine. I upravo je na otvaranja ovogodišnje manifestacije fra Didaku u čast Zvonko Milas, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske kazao kako su njemu osobno rad i djelovanje fra Didaka profesionalno nadahnuće i svojevrsni primjer:

-Upravo je jedna od najvažnijih zadaća Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, što je strateški cilj Vlade Republike Hrvatske, povezivanje Hrvata, ma gdje živjeli, te poticanje svijesti o jedinstvenosti hrvatskog nacionalnog bića. Ova kulturna manifestacija doprinosi tome. Ponosni smo jer je doprinos cijelom projektu dala i hrvatska Vlada putem natječaja za financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH, naglasio je Milas i pozvao na zajedništvo kakvo je zagovarao fra Buntić.

Zvonko Milas je i otvorio ovogodišnje 16. po redu Didakove dane, a koji, stoji u članku na internet stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, iz godine u godinu obnavljaju sjećanje na čovjeka koji je ostavio duboki trag u povijesti hrvatskoga čovjeka.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari