Connect with us

Pregled

Grlić Radman: Sud EU nije nadležan u graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske

Objavljeno

on

Hrvatska je dobila pravnu bitku na sudu Europske unije o graničnom sporu sa Slovenijom. Ipak pitanje granice u Savudrijskoj vali i dalje ostaje otvoreno.

Hrvatska ponovno poziva na bilateralni dogovor, Slovenija poručuje: presuda za nas ništa ne mijenja, arbitraža se mora provesti. Kako će se riješiti spor oko 25 kilometara morske granice? Hoće li novi dijalog sa Slovenijom otvoriti izabrani predsjednik Zoran Milanović? Kada će ribari moći bezbrižno baciti mreže?

O tome su u emisiji Otvoreno, urednice i voditeljice Zrinke Grancarić, govorili: Franc Bogovič, slovenski zastupnik u Europskom paralmentu (Slovenska ljudska stranka), Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova, Joško Klisović, saborski zastupnik SDP-a, Željko Trkanjec, glavni urednik portala Euractiv.hr, Vesna Barić-Punda, predstojnica Katedre za međunarodno javno pravo Pravnog fakulteta u Splitu i Danilo Latin, predsjednik Lokalne akcijske grupe u ribarstvu „Pinna nobilis”.

Na pitanje jesmo li unatoč odluci suda i dalje u istoj pat poziciji, Grlić Radman je kazao:

– Nismo, kao što ste rekli – sud EU nije nadležan u graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske. To je točka i to je sve rečeno tom rečenicom.

– Ako stvarno dobijemo Slovence da sjednemo za zajednički stol, moramo početi razgovarati o nečemu. To nešto može poslužiti za početak za sadržaj arbitražne presude. Dakle ne arbitražna presuda kao pravni akt, to mi ne priznajemo jer donesena je u kompromitiranoj arbitraži, nego kao jedan sadržaj koji može biti osnova za naše međusobne razgovore, kazao je Klisović.

Odluku suda u Luxembourgu da su Slovenija i Hrvatska obvezne surađivati na pronalaženju konačnog pravnog rješenja tog spora, sukladno međunarodnom pravu, prokomentirala je s pravne strane Barić-Punda.

– Države su, prema međunarodnom pravu, obvezne svoje sporove rješavati mirnim putem i u dobroj vjeri. Ja bih podsjetila ne samo na povelju UN-a, već i na deklaraciju iz Manile koja nalaže državama da se ponašaju u dobroj vjeri i da svoje sporove moraju rješavati mirnim putem. Pri tome je Međunarodno pravo kreiralo jednu vrlo široku lepezu sredstava rješavanja sporova – od neposrednih pregovora, posredovanja mirenja, istrage, izravnanja, dobrih usluga, do pravosudnih institucija, kazala je i dodala:

– Ono što će države odabrati u ovom konkretnom slučaju – njihova je dobra volja, hoće li se opet krenuti od pregovora, a ja osobno se uvijek zalažem za pregovore, jer držim da iskreni, cjeloviti razgovori najviše pridonose rješenju spora, i što će se sve u tom trenutku naći za pregovaračkim stolom, to će ovisiti o državama.

Treba li ponovno ići pred sud?

Prijedlog slovenskog europskog povjerenika Lenarčiča da Hrvatska i Slovenija trebaju ponovno doći pred sud u Luxembourgu i pitati je li treba provesti arbitražnu presudu, prokomentirao je Trkanjec koji mu je uputio otvoreno pismo.

– Ja ne vidim da između Slovenije i Hrvatske postoji neki krizni slučaj, a gospodin Lenarčič je zadužen za krizni menadžment EU, dakle kada je bio potres u Albaniji onda je on išao dolje, pomagao ljudima, organizirao pomoć. Tako da ne vidim što bi on u odnosima Hrvatske i Slovenije mogao pomagati, nemamo poplavu, nemamo potres, nije se dogodilo ništa u nuklearki, tako da ne vidim što je tu on došao ponuditi, kazao je Trkanjec.

– Onog trenutka kada je 29. srpnja 2015. godine Hrvatski Sabor jednoglasno odlučio izići iz arbitražnog ugovora suda, zapravo to je nekako prošlo, taj kompromitirajuće taj slučaj sa slovenske strane, ispod radara i ja kao diplomat sjećam se da smo mi morali objašnjavati vrlo aktivno zemljama, jer bilo je jedno raspoloženje da se taj arbitražni sud nastavi što je zapravo on je i nastavljen, kazao je Grlić Radman i dodao da je zahvaljujući aktivnoj hrvatskoj diplomaciji koja je svjedočila i to proaktivno, ali pozitivno, o tome da je zapravo taj sud kompromitiran.

– Mi smo trebali odluku Hrvatskog Sabora kao najvišeg zakonodavnog tijela prezentirati i stajati iza toga, kazao je Grlić Radman.

Hrvatska i Slovenija se trebaju ponašati kao države EU

Presudu Europske unije prokomentirao je i Bogovič. Na pitanje je li on na onoj strani koja smatra da Hrvatska mora provesti arbitražnu presudu unatoč tome što je rekao sud EU, Bogovič je kazao:

– Sud EU je jasno rekao da nije nadležan za ovo pitanje i stoga još uvijek ostaje otvoren problem između Slovenije i Hrvatske koji se vuče već niz godina, rekao je i dodao da države u duhu dobrosusjedskih odnosa moraju potražiti rješenje.

– Mislim da je to i ključno kod cijele priče, da se Slovenija i Hrvatska moraju početi ponašati onako kako se ponašaju države EU, kako bi i taj problem bio riješen više na europski način kazao je Bogovič.

Nezadovoljstvo ribara

Gospodin Latin koji svakodnevno kao ribar živi problem ovog graničnog spora je kazao:

– Mi ribari smo frustrirani maksimalno, zbog napetosti, zbog nesigurnosti i mogućih kazni koje Slovenija nama dostavi, a kako će se na kraju sve to riješiti je pod velikim znakom upitnika.

Što poduzeti?

Na pitanje što nas sada čeka, što bismo sada trebali poduzeti, Trkanjec je kazao:

– Čekati slovensku Vladu i odmah krenuti u rješavanje spora, jer i nas čekaju izbori krajem godine, tako da se ja bojim da ova godina po tom pitanju je izgubljena, ali zato iduće godine ako ćemo imati slovensku Vladu, ako ćemo imati hrvatsku Vladu, Slovenija predsjeda tek u drugoj polovici iduće godine, možda možemo nešto riješiti.

– Ja se zalažem za pregovore, dakle sjesti za pregovarački stol i da ti razgovori budu doista iskreni i cjeloviti, bez fige u džepu i dvije države doista mogu doći do rješenja. Ako ne, predlažem međunarodni sud u Hagu, kazala je Barić-Punda.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari