Pratite nas

Hrvatska

Grmoja zbog iskaza M. Dalić Uskoku traži hitnu sjednicu saborskoga Odbora za informiranje i medije

Objavljeno

na

Povodom dijela iskaza Uskoku u kojem bivša ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta i potpredsjednica Vlade Martina Dalić navodi da je spriječila objavljivanje sadržaja sastanka o državnoj intervenciji u Agrokoru, Mostov politički tajnik Nikola Grmoja zahtijeva hitno sazivanje tematske sjednice Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, priopćeno je u petak iz Mosta.

“O tome koliko doseže arogancija i bezobrazluk aktualne Vlade, mnogo govori i činjenica da je njezina bivša potpredsjednica Martina Dalić vrlo nonšalantno, kao da je riječ o posve uobičajenom postupku, u svome iskazu Uskoku navela kako je osobno spriječila objavljivanje određenih informacija. Sada je očito da je ministrica Dalić koristila medije kao svoj osoban PR kanal i pritom od hrvatske javnosti skrivala esencijalno važne informacije o Agrokoru“, ustvrdio je Grmoja.

Činjenica da ključni ljudi Vlade otvoreno priznaju da utječu na uređivačku politiku medija i sprječavaju objavu informacija bitnih za javnost i društvo pokazuje kakva je zapravo sloboda medija u Hrvatskoj, ocijenio je.

Odbor hitno mora raspraviti te tvrdnje jer one nedvojbeno pokazuju da određeni mediji ne ispunjavaju svoju osnovnu funkciju, a to je objektivno i nepristrano informiranje javnosti i građana, već djeluju kao servis vladajućih, izjavio je vanjski član Odbora za informiranje, informatizaciju i medije te član Mostova savjeta za kulturu i medije Nedjeljko Marković.

Očito je da cjelokupnu političku elitu treba podsjetiti što znači rad za javni interes.

“Mi smo u situaciji da ministrica odlučuje kako će se trošiti novac građana za spas ogromnog koncerna i pritom smatra da je posve prihvatljivo to zatajiti od tih istih građana”, poručuje Grmoja.

Postavlja se pitanje na koje je medije Dalić vršila pritisak? Dokle seže koruptivna hobotnica Vlade Andreja Plenkovića? Ima li on i sada obraza tvrditi da je Agrokor tema koja je završena i koja se sada reciklira, pita Mostov politički tajnik.

“Zbog svega navedenog, tražim podršku kolega u Odboru za sazivanje tematske sjednice, ali i javno saslušanje bivše ministrice Dalić kako bi se saznalo na koje je medije vršila pritisak“, ističe Grmoja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Simboličan prelet helikoptera Kiowa Warrior iznad Arene u Puli (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

“Ovaj taktičko-tehnički zbor poklon je Hrvatske vojske našoj Puli i početak izgradnje snažnog odnosa s lokalnim stanovništvom”, poručuje Krstičević

Povodom povratka Hrvatske vojske u Pulu i otvaranja vojarne Hrvatski branitelji Istre u petak, 15. studenog 2019. Hrvatska vojska je brojnim zainteresiranim građanima i posjetiteljima ispred simbola grada Pule – Pulske Arene, predstavila svoje naoružanje i opremu, priopćio je MORH

Također, građani su imali jedinstvenu priliku vidjeti prelet helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva OH-58 D Kiowa Warrior iznad pulske Arene.

Uz helikopter Hrvatskog ratnog zrakoplovstva OH-58D Kiowa Warrior i brod Hrvatske ratne mornarice OB-03 “Cavtat”, izložena su i borbena oklopna vozila Patria i MRAP, tenk M-84, samohodna haubica PzH 200, HMWVI, Robot ThEODor ali i dekontaminacijska postaja, vojne odore, samokresi, puške, strojnice, snajperi, bacači granata, roniteljska oprema, alpinistička oprema, padobranska oprema i drugo.

Također, na parkiralištu Karolina ispred Arene u Puli, Počasno zaštitna bojna izvela je vojno-akrobatski ceremonijalni program, a u prigodi povratka Hrvatske vojske u Pulu Jazz Orkestar Oružanih snaga RH održat će koncert u Domu HV-a, s početkom u 19 sati.
U ovoj prigodi, posjetitelji su iz prve ruke doznali sve o vojničkoj opremi i naoružanju koje koriste pojedine grane Hrvatske vojske, ali i o specifičnostima vojničkog poziva.

Taktičko-tehnički zbor HV-a obišao je i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević sa suradnicima.

“Ponosan sam i sretan što ispred simbola grada Pule naša Hrvatska vojska dijeli svoja iskustva s građanima, drago mi je vidjeti što je veliki broj posjetitelja zainteresiran za svoju vojsku. Zaista je lijepo znati da svi oni žele znati više o načinu života njihovih čuvara sigurnosti – o životu naših vojnika. Ovaj taktičko-tehnički zbor poklon je Hrvatske vojske našoj Puli i simboličan početak izgradnje snažnog odnosa između vojske i lokalnog stanovništva”, poručuje ministar Krstičević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( ‘za’ 77, šest suzdržanih, 27 protiv).

Simbolički raskid s komunizmom

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.

Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari