Pratite nas

Događaji

‘Groblje mira’: Obilježavanje 71. obljetnice velikog stradavanja hrvatskog naroda

Objavljeno

na

Sveta Misa započela je u 12 sati na mjestu crkve na “Groblju mira”, hrvatskom nacionalnom i međunarodnom spomen području “Groblje mira na Bilima” između Mostara i Širokog Brijega.

U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacizma i fašizma, obilježava se 71. godišnjica velikog stradanja hrvatskog naroda i komemoracija za sve žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata na spomen području “Groblje mira na Bilima”, na platou između Mostara i Širokog Brijega.

Program komemoracije počeo je Svetom Misom u 12 sati na mjestu crkve na “Groblju mira”, hrvatskom nacionalnom i međunarodnom spomen području, a nastavljeno je pozdravnim govorima i polaganjem vijenaca.

Sv. Misa - Groblje mira

Groblje mira – Svetu Misu je prenosio Prvi.tv

Kulturno glazbeni program započeo je već u 11:00 sati. Misno slavlje i blagoslov crkve predvodo je mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, a pjevat će zbor “Studenac” iz Kruševa.

Svečanom misnom slavlju nazočili su predstavnici crkve u Hrvata, visoki dužnosnici Hrvatskog Narodnog Sabora, predstavnici društvenog, političkog i gospodarskog života BiH, te član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, predsjednik Hrvatskog Narodnog Sabora te predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović.

U društvu Dragana Čovića u Bilama u Hercegovini komemoraciji i sv. Misi u povodu 71. obljetnice velikog stradanja hrvatskog naroda i komemoracije za sve žrtve Drugog svjetskog i Domovinskog rata, nazočio je i Miro Kovač.

U društvu Dragana Čovića u Bilama u Hercegovini komemoraciji i sv. Misi u povodu 71. obljetnice velikog stradanja hrvatskog naroda i komemoracije za sve žrtve Drugog svjetskog i Domovinskog rata, nazočio je i Miro Kovač.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije’

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u Hrvatskom domu u Vukovaru u srijedu je počeo 21. znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”, kojem je tema “Gradovi u ratovima – kroz povijest do suvremenosti”.

Organizator skupa je Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, a tijekom dva dana bit će izloženo 20-tak znanstvenih radova u kojima će tematika gradova u ratovima, u kontekstu brutalnih velikosrpskih vojnih napada na grad Vukovar i njegove civilne stanovnike 1991. godine na početku Domovinskog rata, biti sagledana s povjesnoga, filozofskoga, religijskoga, vojnoga i političkog gledišta.

“U suvremenom svijetu, kojemu smo svjedoci, ratovi se više nego ikada odvijaju upravo u gradovima koji su postali bojišnice, čak i kada nema izravnih sukoba vojske, poput terorizma i drugih izazova”, kazao je voditelj vukovarskog Centra Instituta ‘Ivo Pilar’ Dražen Živić.

Podsjetio je kako su i tijekom Domovinskog rata upravo hrvatski gradovi bili mjesta najžešćih borbi s agresorskim srpskim paravojnim postrojbama i Jugoslavenskom vojskom. Naglasio je kako je dovoljno pogledati samo sudbinu koju je u ratu doživio upravo Vukovar i njegovi stanovnici.

“Najveća materijalna razaranja i ljudska stradanja dogodila su se upravo u gradovima, počevši od Vukovara pa do Dubrovnika, Sarajeva, Mostara, Bihaća, Srebrenice”, naveo je Živić.

Napad na grad – napad na civilizaciju

Prof. Ozren Žunec sa zagrebačkog Filizofskog fakulteta izlagao je na temu “Grad u ratu, rat u gradu: deset tisuća godina bitaka za grad”. Istaknuo je kako je od prvih bliskoistočnih protogradova, preko antičkih obzidanih akropola i srednjovjekovnih utvrđenih gradova pa sve do novovjekovnih vojnih gradova-tvrđava i gradova kao strategijskih ciljeva vojnih kampanja, grad – kao središte civiliziranog društvenog života – imao je istaknutu vojnu funkciju, i kao teško osvojivo uporište obrane i kao ofenzivna projekcija u osvajanju prostora.

Zbog toga je povijest ratova neodvojiva od urbane povijesti, jednako kao i povijest razvoja čovječanstva koje je upravo u gradu postiglo svoj duhovni i materijalni razvoj, zaključio je Žunec.

“Grad je kolijevka civilizacije i on je istovremeno napadnut. To je na neki način napad civilizacije na samu sebe, i to je fenomen koji je mene u ovom cijelom razdoblju od 10.000 godina od kad gradovi postoje i stalno su napadani, najviše privukao”, kazao je Žunec. Podsjetio je kako su gradovi od samog početka imali i obrambenu ulogu.

Poslijepodne se, uz ostale, održavaju i izlaganja Nikole Bešenskog “Međunarodno pravo i suđenja za ratne zločine počinjene u Vukovaru 1991. godine”, Davora Marijana
“Grad u jugoslavenskoj vojnoj doktrini i ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.”, Nikice Barića “Glavne značajke stanja u gradu Vukovaru za vrijeme srpske okupacije 1991. – 1998.” te Janje Sekula Gibač i Ane Filko “Pakrac – zapadnoslavonski Knin”.

Znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”  nastavlja se u četvrtak. Izlaganja će, uz ostale, održati Hrvoje Kekez “Grad, pograničje i mali rat: Dinamika mijena uloge i vojno-strateškog značaja Slunja u obrambenom protuosmanskom ratu u drugoj polovici 16. stoljeća”,  Željko Holjevac “Borbe oko Drežnika i Cetina potkraj 18. stoljeća”, Arijana Kolak Bošnjak “Osijek u ratu 1848./1849.”, Marica Karakaš Obradov “Angloamerička bombardiranja hrvatskih gradova u Drugom svjetskom ratu” i Ivo Turk “Demografska dinamika hrvatskih gradova koji su u Domovinskom ratu bili okupirani”.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Znanstveno-stručni skup ‘Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije’

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u Hrvatskom domu u Vukovaru u srijedu je počeo 21. znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”, kojem je tema “Gradovi u ratovima – kroz povijest do suvremenosti”.

Organizator skupa je Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, a tijekom dva dana bit će izloženo 20-tak znanstvenih radova u kojima će tematika gradova u ratovima, u kontekstu brutalnih velikosrpskih vojnih napada na grad Vukovar i njegove civilne stanovnike 1991. godine na početku Domovinskog rata, biti sagledana s povjesnoga, filozofskoga, religijskoga, vojnoga i političkog gledišta.

“U suvremenom svijetu, kojemu smo svjedoci, ratovi se više nego ikada odvijaju upravo u gradovima koji su postali bojišnice, čak i kada nema izravnih sukoba vojske, poput terorizma i drugih izazova”, kazao je voditelj vukovarskog Centra Instituta ‘Ivo Pilar’ Dražen Živić.

Podsjetio je kako su i tijekom Domovinskog rata upravo hrvatski gradovi bili mjesta najžešćih borbi s agresorskim srpskim paravojnim postrojbama i Jugoslavenskom vojskom. Naglasio je kako je dovoljno pogledati samo sudbinu koju je u ratu doživio upravo Vukovar i njegovi stanovnici.

“Najveća materijalna razaranja i ljudska stradanja dogodila su se upravo u gradovima, počevši od Vukovara pa do Dubrovnika, Sarajeva, Mostara, Bihaća, Srebrenice”, naveo je Živić.

Napad na grad – napad na civilizaciju

Prof. Ozren Žunec sa zagrebačkog Filizofskog fakulteta izlagao je na temu “Grad u ratu, rat u gradu: deset tisuća godina bitaka za grad”. Istaknuo je kako je od prvih bliskoistočnih protogradova, preko antičkih obzidanih akropola i srednjovjekovnih utvrđenih gradova pa sve do novovjekovnih vojnih gradova-tvrđava i gradova kao strategijskih ciljeva vojnih kampanja, grad – kao središte civiliziranog društvenog života – imao je istaknutu vojnu funkciju, i kao teško osvojivo uporište obrane i kao ofenzivna projekcija u osvajanju prostora.

Zbog toga je povijest ratova neodvojiva od urbane povijesti, jednako kao i povijest razvoja čovječanstva koje je upravo u gradu postiglo svoj duhovni i materijalni razvoj, zaključio je Žunec.

“Grad je kolijevka civilizacije i on je istovremeno napadnut. To je na neki način napad civilizacije na samu sebe, i to je fenomen koji je mene u ovom cijelom razdoblju od 10.000 godina od kad gradovi postoje i stalno su napadani, najviše privukao”, kazao je Žunec. Podsjetio je kako su gradovi od samog početka imali i obrambenu ulogu.

Poslijepodne se, uz ostale, održavaju i izlaganja Nikole Bešenskog “Međunarodno pravo i suđenja za ratne zločine počinjene u Vukovaru 1991. godine”, Davora Marijana

“Grad u jugoslavenskoj vojnoj doktrini i ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.”, Nikice Barića “Glavne značajke stanja u gradu Vukovaru za vrijeme srpske okupacije 1991. – 1998.” te Janje Sekula Gibač i Ane Filko “Pakrac – zapadnoslavonski Knin”.

Znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”  nastavlja se u četvrtak. Izlaganja će, uz ostale, održati Hrvoje Kekez “Grad, pograničje i mali rat: Dinamika mijena uloge i vojno-strateškog značaja Slunja u obrambenom protuosmanskom ratu u drugoj polovici 16. stoljeća”,  Željko Holjevac “Borbe oko Drežnika i Cetina potkraj 18. stoljeća”, Arijana Kolak Bošnjak “Osijek u ratu 1848./1849.”, Marica Karakaš Obradov “Angloamerička bombardiranja hrvatskih gradova u Drugom svjetskom ratu” i Ivo Turk “Demografska dinamika hrvatskih gradova koji su u Domovinskom ratu bili okupirani”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari