Pratite nas

Gospodarstvo

Grupacija Lager iz Posušja gradi nedaleko od Knina najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj i šire

Objavljeno

na

Projekt od skoro dvije milijarde kuna financiraju privatnici iz Bosne i Hercegovine

Nedaleko od Knina gradi se najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj i šire: snage 142 megavata i vrijednosti milijardu i 800 milijuna kuna. Za usporedbu, gradnja Pelješkog mosta koštat će nešto više od 2 milijarde kuna.

Iza ove investicije u obnovljive izvore energije stoji grupacija Lager iz Posušja, u vlasništvu Milenka Bašića, jednog od najmoćnijih poslovnih ljudi u Bosni i Hercegovini. Prvi kilovati električne energije očekuju se za pola godine, piše RTL

Na kršu Bukovice između Ervenika i Knina jedna za drugom niču vjetroturbine Vjetroparka Krš-Pađene koji se proteže na površini od oko 24 kilometra kvadratna.

Snaga – 142 megavata proizvodnje

“Snaga vjetroparka će biti 142 megavata proizvodnje i to otprilike može napajati grad veličine Splita”, kazao je voditelj gradilišta Vjetroparka Krš-Pađene, Jakov Jukić.

12. vjetrenjača se upravo postavlja, a cilj ih je do kraja godine podići ukupno 48.

Cijev duga 20-ak metara jedna je od šest cijevi stupa vjetrenjače koja sveukupno treba biti visoka oko 170 metara. Samo promjer cijevi je veći od 4 metra.

U trenutku kada gigantska dizalica na visinu od 135 metara podiže teret od 100 tona, vjetar ne smije biti jači od 7 metara u sekundi, pa ih je ovoga proljeća vrijeme prilično omelo.

Radove omeo vjetar i grmljavina

“Vrijeme nam je bilo dosta nepovoljno zbog vjetra, zbog grmljavine, sve zbog čega imamo obustavu radova. Nadamo se u narednom periodu puno boljem vremenu i da ćemo dinamiku ubrzati puno više nego što je to bilo u proteklom periodu”, rekao je Jukić.

Investicija od čak milijardu i 800 milijuna kuna zahtijeva u svakom trenutku na gradilištu 150 do 200 radnika.

“Imamo ljudi koji su došli izvan ovog područja, međutim za pohvaliti je da smo tu na ovom terenu pronašli dosta ljudi koji su bili voljni uključit se u ovaj izazovni projekt i rade s nama tako da ih ima sada preko 50 posto sa područja Knina i Kistanja”, istaknuo je direktor izvođenja radova, Mladen Zorić.

Nova radna mjesta

Jedna od njih je i mlada inženjerka iz Knina.

“Prije par mjeseci završila sam građevinu, trenutno sam ovdje pripravnik građevine i super mi je iskustvo raditi na ovako jednom velikom projektu”, kazala je Morena Čubelić.

A od projekta koristi će imati i Općina Ervenik koja će godišnje na proizvedenoj struji zarađivati oko 3 milijuna kuna, piše RTL

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Gospodarstvo

Vijeće za euro: Odrađen sjajan posao, slijedi ispunjavanje kriterija iz Masstrichta

Objavljeno

na

Objavio

Vlada RH

Hrvatskoj predstoji posao ispunjavanja kriterija iz Masstrichta, nakon što je u proteklih godinu dana, do ulaska u ERM II, odrađen sjajan posao, istaknuto je u ponedjeljak nakon šeste sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH.

Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija (EK) u petak su objavili da je Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka uspostavila je blisku suradnju s Europskom središnjom bankom.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je novinare ispred Banskih dvora da je na sjednici vijeća za uvođenje eura bilo riječi o učinjenom u godinu dana koje su prethodile ulasku u ERM II.

Pritom ocjenjuje da su svi skupa odradili sjajan posao, a smatra da su dokaz tome i čestitke praktički svih čelnika europskih institucija koje su nakon petka uslijedile, uz iskazivanje spremnosti na daljnji dijalog i suradnju kako bi se ovaj “važan korak sproveo u djelo”, u rokovima koji su u skladu s nekim očekivanjima.

Marić podsjeća da će Hrvatska u ERM-u II provesti najmanje dvije godine, a nakon toga se očekuje, poglavito po zadovoljavanju kriterija nominalne konvergencije, to jest “mastriških kriterija”, i formalno uvođenje eura.

Međutim, to je dovoljno dugo razdoblje da se svi skupa što je moguće bolje pripremimo, da ispunimo te mjere, da pozitivni efekti uvođenja eura budu još pozitivniji i veći, a da se eventualni problemi ili troškovi svedu na najmanju moguću mjeru”, izjavio je Marić.

Na pitanje novinara očekuje li zbog okolnosti i određeno ublažavanje pravila za pristupanja eurozoni, Marić kaže da postoje vrlo mjerljivi i jasni kvantitativni kriteriji, a iskustva Litve i Latvije, koje ih nisu ispunile, pokazuju zašto je njihov boravak u ERM-u II bio najduži.

U razdoblju ispred nas, nema praktički više političke odluke, već se odluka odnosi na ispunjavanje kriterija, pojašnjava Marić, a hoće li doći do korekcije tih kriterija, “o tom potom”.

Mastriški kriteriji odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija – deficit proračuna i javni dug.

Marić napominje da fiskalna pravila trenutno nisu u prvom planu ni za jednu zemlju članicu, izglasana je njihova privremena suspenzija i odgoda, no i poručuje da će se Hrvatska već iduće godine nastojati vratiti u predviđene fiskalne kriterije, u smislu deficita proračuna unutar tri posto te silazne putanje javnog duga.

Vujčić za jesen najavio donošenje nacionalnog plana zamjene kune eurom

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ocjenjuje da je Hrvatska u dobrom položaju za nastavak pretkriznih makroekonomskih politika, kada je već ispunjavala kriterije iz Masstrichta.

Kaže i da je, s obzirom na probleme s pandemijom koronavirusa, vrlo dobro da je ulazak u ERM II privdeden kraju u predviđenom roku.

“Da posao nije sada doveden do kraja, onda bismo praktički izgubili puno više vremena”, izjavio je Vujčić.

Ulaskom Hrvatske u ERM II, podsjeća Vujčić, HNB je ušao u proces bliske suradnje s Europskom središnjom bankom (ESB), što znači da od jeseni ove godine Hrvatska de facto postaje članica bankovne unije, odnosno da ESB, zajedno s HNB-om, preuzima nadzor nad hrvatskim bankama.

Hrvatska i Bugarska su prve dvije zemlje koje su ušle u bankovnu uniju i prije ulaska u eurozonu, što znači da će HNB imati predstavnika u središnjem supervizorskom tijelu ESB-a, s istim pravima i obvezama kao i ostale članice eurozone, pojašnjava Vujčić.

Sve to podrazumijeva i ulazak u zajednički sustav sanacije banaka, a bide li u budućnosti potrebna sanacija neke hrvatske banke, ona će se odvijati iz zajedničkog fonda iz Bruxellesa, dodaje guverner.

Za jesen najavljuje donošenje nacionalnog plana zamjene kune eurom, koji će definirati pitanja poput mijenjanja jedne valute drugom, kako će se mijenjati krediti i depoziti, zaštita potrošača od mogućeg neopravdanog povećanja cijena i slično.

Ocjenjuje i da građani već osjećaju pozitivne posljedice samog puta Hrvatske ka ERM-u II, a osjećat će ih još više sada kada je ostvaren ulazak u taj mehanizam.

Pojašnjava da ti procesi predstavljaju dobre vijesti za tržišta, što u konačnici dovodi i do zaduživanja po nižim kamatnim stopama, kako za državu tako i za građane.

Plenković: Hrvatska ispunila sve obveze koje je imala

Šestom sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predsjedao je predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je, kako je priopćila Vlada, ponovio da je ulazak Hrvatske u ERM II važan na ekonomskom i financijskom planu, u smislu i kreditnog rejtinga, investicija te stabilnosti financija.

“Činjenica da smo u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) treba osigurati da nam agencije za kreditni rejting nastave iskazivati povjerenje”, ustvrdio je Plenković.

Njihova recentna izvješća koja se odnose na Hrvatsku, kazao je premijer, bili su odraz povjerenja u našu dosadašnju politiku i sposobnost da iz ove krize izađemo dovoljno snažni, konsolidirani i da imamo brzi oporavak na tragu onoga što procjenjuju i druge međunarodne financijske institucije.

Naglasio je da je Hrvatska ispunila sve obveze koje je imala, a posebice je zahvalio i HNB-u i Državnom zavodu za statistiku koji su imali “važnu ulogu u ispunjavanju akcijskog plana“.

Podsjetio je i da je utvrđen središnji paritet između kune i eura od 7, 53450 kuna, a napominje da se sljedeći koraci odnose na razdoblje u kojem će Hrvatska provesti otprilike do tri godine, po procjenama i sukladno iskustvima drugih, a u kojem se mora voditi računa o ispunjavanju kriterija iz Maastrichta.

Marić o ostanku u Vladi: Okolnosti zahtijevaju maksimalnu požrtvovnost i predanost

Novinari su ministra Marića pitali ostaje li u Vladi i u novom mandatu, na što je rekao da će se sve čuti i da vjeruje da će predsjednik Vlade u vrlo kratkom roku sve obznaniti.

Upitan je li se on pak u kojem trenutku premišljao oko svog ostanka, Marić kaže da okolnosti od svih zahtijevaju maksimalnu požrtvovnost i predanost.

“Pa tako i ja, u skladu s tim, obzirom na okolnosti, a između i građani su to na izborima rekli, da je potreban kontinuitet i stabilnost. Smatram da onda i mi, poglavito kao pojedinci, ali i kao tim, na takav zahtjev građana trebamo dati adekvatan odgovor”, izjavio je Marić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Kompromisni Michelov prijedlog VFO-a i plana za oporavak

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel objavio je svoj prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razoblje 2021.-2027. i plana za oporavak, u kojem je ponudio ustupke različitim skupinama zemalja članica kako bi lakše prihvatili cijeli paket.

Michel je u petak predstavio tzv. “pregovaračku kutiju”, svoj prijedlog za VFO i prijedlog plana za oporavak, koji će biti podloga za raspravu na sastanku na vrhu čelnika zemalja članica krajem sljedećeg tjedna.

Čelnici zemalja članica pokušat će postići dogovor na sastanku na vrhu u sljedeći petak i subotu, 17. i 18. srpnja, a ne isključuje se mogućnost da bude produljen i na nedjelju. To će biti njihov prvi fizički sastanak nakon onoga u veljači. Ne postigne li se dogovor, vjerojatno će se održati još jedan samit ovoga mjeseca, a kao mogući datumi spominju se 27. i 28. srpnja.

Michel predlaže nešto manji Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. do 2027. godine,  1074 milijardi eura, 26 milijardi eura manje o prijedloga Komisije. To je ustupak tzv. štedljivoj četvorki, Austriji, Danskoj, Nizozemskoj i Švedskoj, koje imaju najviše primjedbi kako na visinu proračuna i plan za oporavak tako i na prijedlog da se najveći dio fonda za oporavak dodijeljuje kao bespovratna pomoć.

Te četiri zemlje najviše su pridonijele neuspjehu zadnjeg pokušaja dogovora o VFO-u 20. 21. veljače, kada se nije ni nazirala nadolezeća opasnost od pandemije kovida-19.

Michel je tada predlagao proračun u iznosu od 1094,8 milijardi eura, dok je Komisija 2018. predložila  1135 milijardi eura.
No, to je bilo prije pandemije koronovirusa koja će gurnuti europsko gospodarstvo u najdublju recesiju u povijesti i zbog čega su svi u Europskoj uniji zaključili da se u takvim izvanrednim okolnostima  moraju poduzeti izvandrene mjere. I Komisija je 27. svibnja izišla s novim prijedlogom. Predložila je novi iznos za sedmogodišnji proačun od 1100 milijardi, 35 milijardi manje u odnosu na prijedlog iz 2018. goine, ali i dodatni plan za oporavak od posljedica pandemije covida-19 u visini od 750 milijardi eura,  500 milijarde kroz bespovratnu pomoć najpogođenijim zemljama i 250 milijardi kroz povoljne zajmove.

Do tih 750 milijardi eura svježeg novca došlo bi se tako što bi se Komisija povoljno zadužila na financijskim tržištima koristeći svoj najviši mogući kreditni rejting.  To je zasad jedino oko čega se sve zemlje članice slažu, svjesne da bi izostanak snažnih i dosad nezabilježenih poteza mogao ugroziti i samu opstojnost Unije.

Oko svega ostaloga postoje razlike u stajalištima zemalja članica – visine VFO-a i plana za oporavak, omjera bespovratne pomoći i zajmova, uvjeta za korištenje sredstava, alokacijskih kriterija.
Štedljive zemlje protiv su toga da se dodijeljuje bespovratna pomoć, nego traže da se pomoć daje kroz povoljne zajmove koje bi vraćale zemlje korisnice, a ne Unija kao cjelina.

To je s druge strane neprihvatljivo najteže pogođenim zemljama poput Italije, koje imaju ionako visoki javni dug i s novim zaduženjima njihovi dugovi bi odletjeli u nebo.

O prijedlogu Komisije čelnici EU-a prvi put su razgovorali 19. lipnja na video-konferenciji. Predsjednik Europskog vijeća Michel nakon toga počeo je s konzultacijama sa čelnicima svih zemalja članica i rezultat tih njegovih razgovora je ova pregovaračka kutija.
Michel je ponudio još jedan ustupak bogatijim zemljama, Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji i Švedskoj –  zadržavanje rabata, to jest smanjenja njihova doprinosa europskom proračunu. Sustav rabata je uveden kako bogatije članice ne bi uplaćivale nesrazmjerno više u odnosu na svoj bruto nacionalni dohodak. Za svaku od ovih zemalja Michel je predložio paušalni iznos za koji bi se smanjio njihov doprinos proračunu.

EU SLJEDEĆE GENERACIJE (NGEU)

Predsjednik Europskog vijeća zadržao je prijedlog plana za oporavak u iznosu i obliku u kojem ga je predložila Komisija, što ide u prilog drugoj skupini zemalja koje su najviše pogođene koronakrizom i koje su i prije pandemije bile u krizi, s visokim javnim dugom i malim fiskalnim kapacitetom.

Plan za oporavak nazvan “EU sljedeće generacije” (NGEU) ostaje isti kao u prijedlogu Komisije, 500 milijardi eura koje bi se dodjeljivale kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.

Najveći dio NGEU-a otpada na Instrument za oporavak i otpornost (RFF), 560 milijardi, te na ReactEU, dodatna sredstava za kohezijsku politiku od 50 milijardi.
Od 560 milijardi iz RFF-a, 310 milijardi eura dodjeljivalo bi se kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.

Najveći dio sredstava iz RFF-a, 70 posto, 217 milijardi, trebao biti ugovoren 2021. i 2022. a preostalih 30 posto, 93 milijarde, do kraja 2023. godine. Cijela omotnica trebala bi biti isplaćena do 2026. godine.
Za ovaj dio od 217 milijardi, Michel predlaže da se zadrži alokacijski kriterij koji je koristila Europska komisija, to jest stopa nezaposlenosti u razdoblju od 2015. do 2019. godine, BDP po glavi stanovnika i udio u ukupnom stanovništvu. Po tim kriterijima Hrvatska bi dobila 7,3 milijardi eura bespovratnih sredstva, a 2,65 milijardi eura kroz zajmove.

Za preostalih 93 milijardi ubačen je novi kriterij – ukupni pad BDP-a u 2020. i 2021. godine, dok bi se zadržao kriterij BDP po glavni stanovnika i udio u ukupnom broju stanovnika EU-a. Budući da će po ekonomskim prognozama Hrvatska biti jedna od najteže pogođenih zemalja, njezina alokacija po Michelovu prijedlogu neće se smanjiti, eventualno bi se mogla povećati.

Osim RRF i ReactEU-a,  NGEU uključuje još nekoliko programa: Obzor Europa, 13,4 milijardi; InvestEU, 30,3 milijardi;  Instrument za potporu solventnosti, 26 milijardi; ruralni razvoj, 15 milijardi; Fond za pravednu tranziciju, 30 milijardi; RescEU, 2 milijarde; zdravstveni program, 7,7 milijardi; NDICI (Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju) 15,5 milijardi.

 VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR (VFO) ZA RAZDOBLJE 2021-2027

Michel predlaže sedmogodišnji proračun EU-a u visini 1074 milijardi eura. Komisija je predložila 1100 milijardi eura. No, da ne bi izazvao otpor siromašnjih zemalja iz skupine prijatelja kohezije, Michel je zadržao kohezijska sredstva na istoj razini kao u prijedlogu Komisije – 323,2 milijardi. Kad se tome dodao još 50 milijardi iz ReactEU-a, kohezijska politika je znatno ojačana.
Michel je zadržao prijedlog Komisije i što se tiče zajedničke poljoprivredne politike – 333,3 milijarde.

S druge strane najviše su srezani,  u odnosu na prijedlog Komisije, izdaci predviđeni za migracije i upravljenje granicama s 31,1 milijarde na 21,9 milijardi, zatim za sigurnost i obranu s 194, milijarde na 13,6 milijardi,  Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju sa 75,5 milijardi na 70,8 milijardi. Predloženo je i smanjenje ERASMUS-a s 24,6 milijardi na 21, 2 milijarde, zatim sredstva za digitalnu Europu s 8,2 milijarde na 6,8 milijardi te Obzor Europa s 80,9 milijardi na 75,9 milijardi.
Kod više programa smanjenje sredstava u VFO-u kompenzira se povećanjem iz NGEU-a. Primjerice, sredstava za Obzor Europa u VFO-u se smanjuju za 5 milijardi, ali će se to više nego kompenzirati s 13,5 milijardi iz NGEU-a.

Za Hrvatsku i druge neto-korisnice europskog proračuna vrlo je povoljan i prijedlog da se sufinanciranje projekata iz nacionalnih proračuna za manje razvijene regije zadrži na 15 posto, kao što je i u sadašnjem VFO-u te prijedlog da se za provedbu projekata od potpisivanja ostave tri godine, tzv. pravilo N+3.
Za razvijenije regije stopa nacianalnog sufiniciranja bila bi to veća što je BDP viši.

 UVJETI ZA KORIŠTENJE SREDSTAVA

Zemlje članice trebat će izraditi svoje nacionalne planove za oporavak i reforme za razdoblje od 2021. do 2023. u skladu s Europskim semestrom, odnosno specifičnim preporukama koje Komisija upućuje svim zemljama članicama. Do sada su zemlje članice te preporuke slijedile slabo, u vrlo maloj mjeri. O tim planovima i njihovoj provedbi odlučivat će  zemlje članice kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije. Nizozemska traži da se odluke o isplati sredstava za oporavak odobravaju jednoglasnom odlukom zemalja članica, a Michel predlaže odluku kvalificiranom većinom.

Michel također predlaže da se najmanje 30 posto  proračunskih sredstava mora ulagati u ostvarivanje zelenih ciljeva, dok je Komisija predlagala 25 posto.

Predlaže se i uspostava veze između vladavine prava i korištenja fondova. To je iznimno osjetljivo pitanje budući da je za dogovor potrebna suglasnost svih zemalja članica. Michel predlaže da članice odlučuju kvalificiranom većinom o sankcijama u slučaju nepoštivanja načela vladavine prava. Komisija je predlagala da se u takvim slučajevima koristi odlučivanje obrnutom kvalificiranom većinom, što znači da je za blokiranje sankcija potrebno imati kvalificiranu većinu koja je protiv prijedloga Komisije. Po Michelovu prijedlogu puno je teže donijeti odluku o sankcijama, zbog čega je njegov prijedlog već kritiziran za razvodnjavanje toga uvjeta.
S druge strane, Mađarska je zaprijetila vetom bude li se korištenje europskih fondova uvjetovalo vladavinom prava.

OTPLATA DUGA

Michel predlaže da se vraćanjem duga kojim će se financirati oporavak započne od 2026., dvije godine ranije nego što je predlagala Komisija. Također predlaže nove vlastite prihode europskog proračuna kojima bi vraćao dug – pristojbe na nereciklirani plastični otpad, oporezivanje industrijskih proizvoda s visokim udjelom ugljika koje EU uvozi iz trećih zemalja te digitalne pristojbe.

BREXIT

Predsjednik Europskog vijeća je predložio da se u proračunu predvidi posebna rezerva za brexit u visini od 5 milijardi eura. Ta sredstava bi bila namijenjena za pomoć državama i sektorima koje bi bile najviše pogođene izlaskom Velikom Britanije. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari