Pratite nas

Povijesnice

GVOZDANSKO – HRVATSKI ALAMO ZA KOJI NE ZNAJU JEDINO HRVATI

Objavljeno

na

U svijetu poznato mjesto s utvrdom Zrinskih, spominje se u turskoj povijesti zbog neviđene hrabrosti i junaštva hrvatskih branitelja u Gvozdanskom koji su do posljednjeg poginuli, umrli od gladi ili se smrzli pod turskom opsadom 13. siječnja 1578. godine.

U Drugom svjetskom ratu Gvozdansko je bilo mjestom masovnog zločina počinjenog nad Hrvatima 1941. godine. Isto se ponovilo i u Domovinskom ratu 1991. godine. Gotovo isto kao i u Zrinu nedaleko od Gvozdanskog. U čitavom svijetu spominje se Zrin i Gvozdansko jedino su se u Hrvatskoj komunističke vlasti i mrzitelji Hrvata pobrinule da se stanovništvo na tom području istrijebi, a ovaj dio povijesti značajan za čitav stari svijet, a posebice Hrvate, potisne u zaborav.

Knjiga Damira Borovčaka “Gvozdansko – Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora” uz nekoliko knjiga o Zrinu sigurno je veliki korak prema istini o ponosnoj povijesti Hrvata i naše uloge u stvaranju svjetske kulture, kodeksa ponašanja i ratovanja.

Kaštel Gvozdansko najprije je pokušao osvojiti zloglasni poturica Malkoč-beg 1561. i to dva puta. Zatim na Gvozdansko dva puta navaljuje Ferhad-beg Sokolović i to godine 1574. i 1576.

Zadnja opsada Gvozdanskog, kojeg je branila posada od oko tri stotine branitelja, trajala je od 3. listopada 1577. do 13. siječnja 1578. Branitelji su odbili i zadnju ponudu da se predaju, koju im je uputio Ferhad-beg na Božić 25. prosinca 1577.

Turci su grad osvojili 13. siječnja 1578., ali tek nakon što su se branitelji smrznuli jer u gradu više nije bilo ni hrane, ni vode, ni streljiva, ni ogrjeva. Ovim prizorom bio je potresen i sam Ferhad-beg kojega je zadivila hrabrost posade koja je radije izginula, nego se predala.

Poštujući njihovo junaštvo zapovjedio je da se dovede katolički svećenik kako bi ih se pokopali po kršćanskom obredu.

GAOS

9. siječanj 1578. Gvozdansko – simbol neuništive želje Hrvata za slobodom

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Osnovan Zbor narodne garde (ZNG)

Objavljeno

na

Objavio

Dana 9. travnja 1991. u Banskim dvorima održana je prva sjednica Vrhovnog državnog vijeća na kojoj je donesena odluka da Hrvatska mora ustrojiti svoje oružane snage.

Budući da je Hrvatska još uvijek bila u sastavu Jugoslavije to se moglo obaviti unutar Ministarstva unutarnjih poslova. Zbog toga se, u skladu sa saveznim i republičkim zakonima MUP reorganizirao i preustrojio u vojno-policijske postrojbe.

No, državni vrh još prije se itekako brinuo o sigurnosti države organizirajući specijalne jedinice policije, što je zapravo bila preteča Hrvatske vojske.

Nakon balvan revolucije i otvorene pobune u svim dijelovima zemlje gdje su Srbi činili većinsko stanovništvo, koja je kulminirala oružanom pobunom u Pakracu i terorističkim zaposjedanjem Plitvičkih jezera, Hrvatska više nije smjela odgađati proces ustrojavanja snaga za obranu od velikosrpskih pretenzija, piše HRT

Smatra se da su pripreme za ustrojavanje brigada ZNG-a počele već 12. travnja. Na sastanku koji je vodio ministar obrane Martin Špegelj, koji je poslije imenovan zapovjednikom ZNG-a, planirano je stvaranje operativne jezgre hrvatske vojske.

Napokon, 18. travnja 1991. hrvatski Sabor donio je Zakon kojim se najavljuje ustrojavanje ZNG-a kao profesionalne oružane formacije.

Prema prvim planovima, ZNG je trebao imati Zapovjedništvo, četiri djelatne brigade, 16 pričuvnih brigada i devet pričuvnih samostalnih bataljuna.

Na osnovi odluke predsjednika Franje Tuđmana, 5. svibnja započelo je ustrojavanje četiriju brigada, odnosno prebacivanje dragovoljnih pripadnika jedinica za specijalne namjene MUP-a u ZNG.

Odluka je bila pravodobna jer su svakodnevno nicale nove pobunjeničke barikade, a moćna JNA uvježbavala je sustav takozvanih „tampon zona“ u kojima je navodno intervenirala za mir, no zapravo je podupirala terorističke aktivnosti. To je demonstrirala već tijekom krize u Borovu Selu.

Na velikosrpski ekstremizam Hrvatska je odgovorila predstavljanjem oružanih snaga na svečanoj smotri 28. svibnja 1991., na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Najveće i najžešće demonstracije protiv velikosrpskog nasilja (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Građani su opkolili 8. travnja 1991. vojni sud u Zagrebu i uzvikivali “Okupatori! Bando četnička”. Tog dana je trebalo početi suđenje tzv. “virovitičkoj skupini” optuženoj za organiziranje pobune protiv “SFRJ”

U Zagrebu je na današnji dan 1991. godine bio narodni bunt – tisuće ogorčenih građana spriječilo je suđenje skupini virovitičkih domoljuba koji su optuženi da su sudjelovali u provođenju “globalnog plana oružane pobune u Hrvatskoj”, odnosno da su krijumčarili oružje i organizirali pobunu protiv “SFRJ”.

Više od 5 tisuća ljudi skupilo se tog dana u Gajevoj ulici i doslovno opkolilo Vojni sud tadašnje JNA. Naime, tog ponedjeljak 8. travnja 1991. godine trebalo se održati prvo ročište, ali do njega nikad nije došlo zahvaljujući pritisku hrvatskih građana koji su složni da se hrvatski domoljubi puste na slobodu.

Građani su prosvjedovali protiv zatočenja Đure Dečaka, Antuna Habijanca, Vinka Belobrka, Vlade Šabarića i Franje Kovača koji su uhićeni 25. siječnja i u istrazi podvrgnuti teškoj psihičkoj torturi.

Vikalo se “Okupatori, bando četnička”. Situacija je bila na rubu totalnog sukoba. Dva kordona hrvatske policije s teškom mukom su sprječavala prosvjednike da ne prodru u zgradu u koja je bila puna srpskih specijalaca, a svugdje je letjelo kamenje, pucala su stakla, prenosi kamenjar.com

Trojica uhićenih u tamnicama Vojnog istražnog zatvora su ostali do 20. svibnja 1991. kada im je Vojni sud svakome dosudio do tri godine zatvora. Ipak, do pravomoćne presude pušteni su na slobodu. Zbog rata Savezni vojni sud u Beogradu nikad nije dovršio suđenje.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari