Pratite nas

Pregled

H. Hitrec: Tim Mandatar se vratio s izleta u poznato skijalište gdje nije skijao niti se dao nasanjkati

Objavljeno

na

Hrvoje Hitrec – Hrvatske kronike – Sredinom siječnja 2016.

Vrijeme za povratak Ministarstva kulture u ustavno-pravni poredak RH

Vrijeme pristojno prohladno s neuljudnim naletima bure, gornjih dvjesto tisuća vratilo se sa skijanja i godina može napokon krenuti. Hrvati se, za razliku od medvjeda, bude oko 15. siječnja, što je i međunarodno priznato. Najednom se prekida hrvatska šutnja, počnu raditi telefoni, SMS-ovi, međumrežna pošta i oralna komunikacija u kavanama gdje se sastaju infomirani bez dobrih informacija i neinformirani koji znaju sve. Na primjer, znaju tko će biti ministar, a tko će biti ministrica, tko podministar i podministrica, tko župnik, a tko ministrant.

Tim Mandatar se vratio s izleta u poznato skijalište gdje nije skijao niti se dao nasanjkati, razgovarao je s vlasnicima hrvatskoga duga na koje je, kažu, ostavio dobar dojam. Na mene je nešto manje dobar dojam ostavila izjava vlasnika duga koja se ne tiče samo financija (premda povezana), a sadrži tihu prijetnju koja se jednostavno ne smije i ne može uputiti suverenoj državi: da, naime, od Hrvatske očekuju distanciranje od Poljske i Mađarske koje postaju zločesta djeca EU. Uvjereni su, dodaju, da Tim Mandatar ne će slijediti te negativce, što je, rekoše, i predvidljivo „s obzirom na njegovo porijeklo“. Koje porijeklo? Kanadsko?

Oreškovićevo je porijeklo hrvatsko, što dodatno otežava rješenje zagonetke. S geostrateške strane, citirane poruke na stanovit način znače lagano zabijanje noža u leđa inicijativi Baltik-Crno more-Jadransko more.

S Hrvatskim državnim saborom stvari su kadrovski već puno jasnije, osim oko tajnog odbora koji tradicionalno pripada oporbi, pa bi ga sada trebao voditi Ranko Ostojić kojemu će na stol doći predstavka o praćenju Petrova u radionici Ranka Ostojića, a koju će saborski Ranko Ostojić odbiti s indignacijom. Ranko Ranku non prescribit leges, a dok je srca bit će i Kroacije. Već se uz stare oblikuju i novi saborski klubovi, pa se neposlušni dio manjinaca priključuje Bandiću, a poslušni samo gleda i pokušava se dovinuti kako ostati pri vlasti. Predsjednik HDS-a (Hrvatskoga državnog sabora) sastaje se dotle s kardinalom Bozanićem, a papa Franjo s predstavnicima Srpske pravoslavne crkve. Za sada je poznato samo da bi papa rado u Moskvu, a malo bi se na putu zaustavio i u Beogradu, što je veliki korak u čemu smeta samo Stepinac, koji bi trebao biti žrtvovan na oltaru prevladavanja davnoga raskola. Šuška se u Hrvatskoj i oko nje o preinaci ugovora dobre naše zemlje katoličke s Vatikanom, malo-malo pa netko potegne to pitanje s lijeva i zdesna, tek toliko da zamuti vodu.

Razmjena studenata KOS-a

Glede Vlade, rekoh, imena se skrivaju kao zmija noge (eto je Josipović došao na svoje), a sve će biti poznato do svršetka tjedna kada će Tim Mandatar svesti pedesetak imena na manje od polovicu i odlučno ih povesti u boj za više-manje normalnu Hrvatsku. A kad on nešto odluči, onda ide do kraja, veli mama Đurđa, pa ima izgleda da potraje do kraja mandata. Domoljubna koalicija i Most ponašaju se koncilijantno, što izluđuje novinare, a pomalo i javnost koja ne može smisliti crvene na ekranima pa zahtijeva da se sve dovrši što brže, a ako ima kakvih prijepora – neka se rješavaju u hodu, kao što smo mi činili početkom devedesetih kada su neki ministri ostajali ministrima tako kratko da su sami sebe sretali na stubama.

Situacija je, doduše, sada naoko drukčija, tada smo imali pred vratima rat, a sada ga, Bogu budi hvala, nemamo, već i zato što se Srbija nije još dobro naoružala niti joj Rusi daju badave što traži, pa otud vika i povika iz Beograda da se Hrvatska pretjerano naoružava tenkovima i raketama većih dometa. Trebala bi valjda pričekati Srbiju. A da se mi ne bismo smjeli naoržavati, može se čuti i u emisijama HTV-a gdje nastupa poznati kadar KOS-a, to jest Lazanski, što je i publici koja ne zna o komu se radi postalo malo čudnim. Vjerojatno se radi o nekom članku ugovora HRT-a i Televizije Srbije o razmjeni studenata KOS-a. U svakom slučaju, otrovne lazanje i nadalje se nude hrvatskoj publici koja plaća, plače i šuti.

U cijelom ovom političkom metežu najbolje se ipak snalazi Kolinda koja je između Pantovčaka, Visoke ulice i Banskih dvora izabrala – Vukovar, te s sastala sa svim s kojima se trebala sastati, osim s onima koji zabunom nisu pozvani, jer su organizatori mislili da Jastreb živi u Jastrebarskom. Za sada na retoričkoj razini, ali s puno optimizma može se naslutiti da bi Vukovar mogao postati ono što je već trebao postati, snažnim mostobranom na Dunavu u svakom smislu riječi, a ne samo u prometno-trgovačko-pretovarnom. A glede ćirilice, Kolinda je elegantno izbjegla decidiranosti i govorila o osjećajima većine, što je uostalom u skladu s Ustavnim zakonom o manjinama.

O hrvatskom teritoriju preko Dunava nije bilo riječi, s tim bi se trebala baviti izvršna vlast, Ministarstvo vanjskih poslova, ali i obrane, budući da nije točno kako Hrvatska na istoku završava Dunavom. A gdje završava na zapadu, posve je zagonetno: već mjesecima nisam bio na Žumberku i čim se slegne bljuzga otići ću vidjeti je li žilet-žica ispred ili iza sv. Gere, i je li u Istri ispred ili iza sv. Odorika. Stanje na rijeci Kupi je alarmantno, stradaju životinje, a mogli bi i ljudi. Da se sada Vladimir Nazor uputi čamcem preko Kupe, nikada ne bi stigao u partizane. Iz istoga je razloga Milanović odustao od odlaska u šumu.

Izbjeglička će kriza biti u prvom planu, posebno kada već sada katastrofalna europska situacija s migrantima eruptira zatvaranjem njemačke granice. Koridor povratka migranata nije dogovoren, ali nije ni neproziran kao ni posljedice koje donosi. Migrante koji se nalaze u Austriji, vraća se u Sloveniju, Slovenija ih vraća Hrvatskoj, Hrvatska ih vraća Srbiji. I sve će to nekako, premda manje idilično nego na dolasku, funkcionirati sve do te zadnje navedene etape kada će Srbija zatvoriti granicu i reći da ih ne prima, neka ostanu u Hrvatskoj. Što će tada Hrvatska? Scenarija je nekoliko, ali ni jedan ne zvuči dobro. Svi su vrući. Hot. Hotel Hrvatska.

Tako će buduća hrvatska Vlada imati golemih problema, prema kojima se dug od 90 posto BDP-a čini malenim, a vatru će sa strane kuriti oporba, u biti sretna što je izgubila izbore i vlast pa se može poigravati s ozbiljnim stvarima, kao što je uostalom činila i u vrijeme svoje infantilne vladavine. Da se radi o neodgovornim i komičnim crvenim balavcima, svjedoče i ocjene koje su sami sebi dali za četiri godine štetočinjske vlasti – sve sami odlikaši kumrovečke škole koji, međutim, nisu položili državnu maturu. Neko će vrijeme oporba biti zabavljena i sama sa sobom jer se jakobinskoj garnituri koja je Hrvatsku odvela na giljotinu sprema pobuna mangupa u vlastitim redovima koji tvrde da znaju što je socijaldemokracija, a ne znaju.

Napad na ubogog Milanovića

Uz pjesmu „Budi se istok i zapad, budi se sjever i jug…“ sa svih strana polaze u napad na ubogog Milanovića koji je u četiri godine ostario više nego normalan čovjek u deset (vidi usporedne fotografije), a i iscrpljen je mahanjem hrvatskom zastavom u kampanji. S južnih mora kreće Baldasar, sa sjevernih Komadina, sa zapadnih strana omladinac Bernardić i flegmatični Flego, iz Bruxellesa se kotrlja Picula, a bit će toga još. Moglo bi tu doći i do raskola, s toliko Raskoljnikova. Milanović doduše govori da „nema predaje“, što nikoga ne zabrinjava. Da je rekao kako „nema primopredaje“ (državne vlasti) eh, to bi već bio cirkus. Očekuju se promjene i u HNS-u koji se u početku karijere predstavljao kao hrvatskoproljećarska stranka, dotično narodna, a onda se transfomirao u pusićevskočačićevsku građevinsku i nenarodnu pa na kraju samo pusićevsku protunarodnu.

Zašto Međimurje, primjerice, naginje toj strančici, tom posljednjem orjunaškom uporištu, što bi rekao Stanimirović – ja doista ne znam. Ove je godine 450. obljetnica opsade i pada Sigeta, a hrvatski Leonida to jest Nikola Šubić Zrinski stigao je u Siget iz svoga Čakovca. Da je živ, sada bi branio Međimurje od HNS-a, a obranu Sigeta prepustio Gašparu Alapiću. Ali nema više junaka, samo vrdoljaka.

Kada se crveni uskoro počupaju, vjerojatno će jedna od jezivih tema biti i HNS, strančica koju je SDP desetljećima vukao na leđima kao teret, strančica koja je oduzimala mjesta nadajućim se es-de-peovcima i oni zbog nje ostajali bez lukrativnih mjesta i važnih ministarstava. Ako u SDP-u i jesu štetočinje, u HNS-u su oberštetočinje pa nije čudo da je njima u zadnje četiri godine prepuštena hrvatska kultura. Ministarstvo kulture nakrcali su anonimnim glodavcima u tolikom broju da su sjedili (i sjede) na podovima ili ležali na policama, a hrvatski umjetnici nisu mogli stići dalje od portira.

Svojim su ideološkim partnerima dijelili novac na neviđeno a služili su usput i za pranje novca u posve nekulturnim poslovima, što će sada doći na vidjelo, nadam se. Nigdje nije regionalizam u zapadnobalkanskom to jest jugoslavenskom smislu tako snažno i duboko zaživio kao u Ministarstvu kulture, nigdje ideološka represija nije bila toliko drska, nigdje ignoriranje doista kreativnih i doista hrvatskih autora nije bilo tako bezočno. Pa je sada došlo vrijeme za veliko pospremanje i povratak Ministarstva kulture u ustavno-pravni poredak RH, mirnom ili nemirnom integracijom – svejedno.

Usporedo, treba napraviti reda u mnoštvu ne samo zavoda i agencija nego i udruga kojih ima bezbroj, a veliki broj prima velik novac iz proračuna da bi radio veliku štetu Hrvatskoj. Dobra je zamisao da se taj golem novac prebaci za demografsku obnovu pod sloganom – manje Documenta, više djece.

I na kraju, sve one koji šalju upite gdje se može nabaviti moja knjiga „Hrvatske kronike“ (izbor iz kolumna na portalu HKV-a) slobodan sam obavijestiti da će autor potpisivati primjerke nakon predstavljanja knjige u ponedjeljak 1. veljače u 19 sati, Histrionski dom.

Hrvoje Hitrec/HKV.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Igor Vukić objavio popis Ustaša-Dalmatinaca u Jasenovcu

Objavljeno

na

Objavio

Ovdje je popis ustaša 4. (dalmatinske) satnije 1. bojne Ustaškog obranbenog zdruga iz Jasenovca, sastavljen 16. kolovoza 1942. godine.

Vojnici su se potpisali pod peticiju kojom su tražili da im se vrati zapovjednik, satnik Josip Duvančić, koji je došao u sukob s Vjekoslavom Luburićem i drugim časnicima iz UOZ-a. Sukob je izbio zbog navodnog zapostavljanja Dalmatinca, odbijanja da im se priznaju zasluge u borbama protiv partizana i četnika, slabijem opremanju od ostalih, osobito hercegovačkih satnija, itd.

Pozivam sve da pregledaju popis i možda pronađu nekoga koga poznaju: djeda, oca, prastrica ili ujaka. Javite nam ako vas neko ime potakne da potražite njegovu sliku, memoarski zapis ili da nam prepričate što vam je govorio, ispod glasa, na nekom obiteljskom okupljanju. Nažalost na dokumentu osim imena i prezimena vojnika i njihovih potpisa, nema drugih podataka

Ovi ljudi su u Jasenovcu držali vanjsku stražu oko logora, a sa zatočenicima su imali dodir tek ako bi pratili neke skupine zatočenika na radove izvan logora a uvečer bi ih vraćali natrag na počinak u logor.

Ustaše 4. satnije 1. bojne UOZ

1. Marko Slipčević
2. Josip Mujan
3. Ivan Markić
4. Paško Karaga
5. Ante Validžić
6. Mile Andabaka
7. Nikola Bilić
8. Krste Minga
9. Mate Sikavica
10. Josip Grčić
11. Marko Burnać
12. Mile Konforta
13. Slavko Čulina
14. Paško Perica
15. Josip Ikica
16. Ivan Topić
17. Josip Tarabarić
18. Stipan Čulina
19. Frane Mihaljević
20. Ivan Jakić
21. Ivan Vukšić
22. Stipe Leko
23. Ante Tomić
24. Ivan Klepo
25. Ivan Odak
26. Jakov Mujan
27. Pavao Pučić
28. Petar Pučić
29. Ante Andabaka
30. Ante Tošić
31. Frane Tomić
32. Ivan Borzić
33. Josip Andabaka
34. Mate Goreta
35. Joso Ivić
36. Jakov Tomić
37. Mate Lojić
38. Niko Begonja
39. Josip Vukušić
40. Marko Pendelj
41. Niko Vukušić
42. Josip Škeljo
43. Ante Berać
44. Nikola Marić
45. Ivan Juričić
46. Stipe Marić
47. Andrija Požar
48. Ante Dokoza
49. Mijo Dodig
50. Josip Bilić
51. Stipan Pučić
52. Ivan Grčić
53. Petar Pađen
54. Marko Buljević
55. David Ujaković
56. Ivan Šimić
57. Luka Matoš
58. Mate Rakić
59. Ivan Tomić
60. Frane Vujević
61. Drago Ercegovac
62. Petar Biloš
63. Ante Šućur
64. Mirko Stanković
65. Pajo Konforta
66. Niko Grgić
67. Ivan Ramljak
68. Mate Validžić
69. Tomo Ponoš
70. Adem Duran
71. Stipan Milaković
72. Mijo Štrkalj
73. Josip Dujić
74. Mijo Radeljić
75. Joso Buljan
76. Mile Mujan
77. Joso Šperanda
78. Ante Grgić
79. Josip Kardum
80. Paško Grgić
81. Ivan Marijanović
82. Petar Bunardžija
83. Petar Malenica
84. Marko Prdić
85. Jerko Šarić
86. Mile Grcić
87. Petar Lasić
88. Pilip Madžar
89. Ivan Dujić
90. Marko Bačić
91. Marko Dujić
92. Stipe Ćurko
93. Ivan Validžić
94. Ante Prgeša
95. Ivan Križanović
96. Mirko Zeljko
97. Ante Ujević
98. Ivan Andabaka
99. Niko Andabaka
100. Joso Sočo
101. Milim Škiljo
102. Miroslav Bradašić
103. Stjepan Kulušić
104. Josip Dučić
105. Ante Jurković
106. Jakov Martinović
107. Josip Škiljo
108. Josip Kardum
109. Ante Klisović
110. Ivo Hrstić
111. Petar Matić
112. Milan Bronić
113. Jandre Belić
114. Luka Gudelj
115. Ilija Kulić
116. Božo Grcić
117. Mile Ćevid
118. Ivan Vukušić
119. Marko Kardum
120. Mile Atlija
121. Ivan Vidović
122. Stjepan Dodig
123. Stipe Bilopavlović
124. Josip Odak
125. Roko Grcić
126. Joso Matić
127. Ilija Ledenko
128. Joso Lovrić
129. Ivan Tošić
130. Ante Lovrić
131. Joso Ćevid
132. Mate Lojić
133. Ilija Martinović
134. Božo Jurić
135. Ivan Sarić
136. Jerko Tošić
137. Josip Vukušić
138. Joso Ćaćić
139. Luka Zdero
140. Grgo Andabaka
141. Ivan Bubalo
142. Josip Goreta
143. Ivan Pučić
144. Marko Klepo
145. Krste Kulušić
146. Mate Pendelj
147. Ivan Lojić
148. Josip Šarić
149. Marko Mujan
150. Mate Cigić
151. Mate Tomić
152. Filip Parat
153. Ante Perišić
154. Ivan Mucavac
155. Ivan Klepić
156. Marko Traljić
157. Ante Validžić
158. Drago Radas
159. Nikica Konforta
160. Mile Konforta
161. Vladimir Kasalo
162. Dane Kasalo
163. Ivan Petrović
164. Nikola Atlija
165. Petar Knez
166. Josip Banovac
167. Drago Šimić
168. Ante Bračić
169. Ivan Ljubičić
170. Božo Brajković
171. Vlade Kujundžić
172. Ante Ravlić
173. Niko Bilić
174. Vinko Erak
175. Krste Andabaka
176. Mijo Špiranović
177. Ivan Špiranović
178. Petar Špiranović
179. Stipe Špiranović
180. Ante Kardum
181. Stipan Bodrožić
182. Stipan Bodružić
183. Andrija Anić
184. Ivan Vujić
185. Ante Ivić /Ivanov/
186. Tomo Mihaljević
187. Ante Škiljo
188. Ante Bačić
189. Ante Ivić /Filipa/
190. Ante Sočo
191. Petar Džaja
192. Krste Šuljak
193. Frane Đidara
194. Jakov Kulušić /Šimunov/
195. Jakov Kulušić /Jakovljev/
196. Nikola Kulušić
197. Jakov Bašić
198. Pajo Škiljo
199. Jure Zelić
200. Paško Gambiroža
201. Petar Jelavina

(originalni dokument može se razgledati u Hrvatskom državnom arhivu, u fondu Hrvatski državni sabor Nezavisne države Hrvatske)

Foto: Igor Vukić/fb

Foto: Igor Vukić/fb

Foto: Igor Vukić/fb

Foto: Igor Vukić/fb

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Nino Raspudić: Macron želi pretvoriti EU u nad – paradržavu

Objavljeno

na

Objavio

Macronov manifest i prosvjedi bile su teme ovog Petog dana HRT televizije. Komentirali su: Aleksandar Musić, Nino Raspudić, Marijana Bijelić, Petar Tomev Mitrikeski.

Macron je u problemima pred EU izbore. Njegova popularnost je drastično pala. U svom manifestu on se obraća ‘europskim građanima’. Kaže da Europa nikad nije bila u većoj opasnosti. Od čega? Valjda, od njegovog gubljenja vlasti i gubljenja vlasti njemu sličnima. Govori o nekakvim prijetnjama i opasnostima, mi stariji se sjećamo takvih prijetnji iz nekih totalitarnih režima”.

“No što je Trump činio prema Kini, to bi Macron sad činio prema Americi. On govori protiv nacionalista, populista i demagoga, a sam je populist. Želi pretvoriti Europsku uniju u nad – paradržavu u kojoj manje zemlje ne bi mogle sudjelovati u donošenju odluka”, kazao je Nino Raspudić

 

Nino Raspudić: Diktatorica Veljača i dr. Bandić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari