Pratite nas

Događaji

Haag ne dopušta da se Hrvatska uključi u proces ‘šestorci’

Objavljeno

na

Tužiteljstvo Haškog suda (ICTY) odgovorilo je na zahtjev Hrvatske da se u svojstvu ‘prijatelja suda’ uključi u žalbeni dio postupka u predmetu ‘Prlić i drugi’ i traži da ga Žalbeno vijeće odbaci jer hrvatski podnesak ne bi ‘pomogao vijeću u donošenju presude’, te zbog toga što trojicu najviših hrvatskih dužnosnika spomenutih u hrvatskom zahtjevu – bivšeg predsjednika Franju Tuđmana, bivšeg ministra obrane Gojka Šuška i bivšeg načelnika glavnog stožera HV-a generala Janka Bobetka – ‘ICTY nikad nije optužio’.

[ad id=”93788″]

Hrvatska je prije dva tjedna zatražila da se u svojstvu ‘prijatelja suda’ uključi u žalbeni dio postupka pred Haškim sudom u predmetu ‘Prlić i drugi’ u kojem su najviši hrvatski dužnosnici, Tuđman, Šušak i Bobetko, nepravomoćnom presudom proglašeni sudionicima udruženog zločinačkog pothvata u svrhu etničkog čišćenja dijelova BiH. Prvostupanjsko vijeće je 2013. u presudi u predmetu ‘Prlić i drugi’ utvrdilo da su tri preminula najviša hrvatska dužnosnika smislili i proveli navodni zajednički zločinački cilj promjene etničkog sastava teritorija koji je trebao ući u sastav hrvatske republike Herceg-Bosne tako što su navodno naređivali i koordinirali događaje na terenu kako bi počinili zločine koji su bili rezultat plana trajnog uklanjanja muslimanskog stanovništva s područja Herceg-Bosne.

Hrvatska je u svom zahtjevu ustvrdila da su ‘ti zaključci vrijedni spomena zbog dva razloga’. Prvi što raspravno vijeće nije u presudi napisanoj na više od dvije tisuće stranica ponudilo nijedan dokaz koji bi podupro zaključak da su Tuđman, Šušak i Bobetko te zločine počinili ili namjeravali da se oni počine i drugi je što je zaključkom da su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata vijeće prekršilo europsku konvenciju o ljudskim pravima.

‘Raspravno vijeće moralo se suzdržati od donošenja zaključaka koji dovode u pitanje presumpciju nevinosti preminulih hrvatskih dužnosnika’. Hrvatska stoga traži od žalbenoga vijeća da joj odobri ulaganje podneska u svojstvu ‘prijatelja suda’ te da se pojavi kao ‘prijatelj suda’ u tom postupku. Hrvatska poručuje da bi njezino sudjelovanje u postupku u pogledu činjeničnih i pravnih pitanja bilo poželjno jer bi pomoglo vijeću u donošenju pravilne odluke.

Tužiteljstvo je u svom odgovoru od 31. ožujka ustvrdilo da sudjelovanje Hrvatske kao ‘prijatelja suda’ ne bi ispunilo standard postavljen Pravilom 74 Pravilnika o postupcima i dokazima ICTY-ja, jer hrvatski podnesak ne bi pomogao ‘u pravilnom shvaćanju predmeta’. Podnesci ‘prijatelja suda’ su općenito ograničeni na pravosudna pitanja. Pitanja u kojima Hrvatska želi intervenirati su činjenična pitanja, navodi haško Tužiteljstvo u svom odgovoru.

Nadalje, smatra Tužiteljstvo, budući da ICTY nikad nije optužio Tuđmana, Šuška i Bobetka, na njih se ne odnose prava na pošteno suđenje odnosno ‘presumpcija nevinosti pred sudom’.

‘Republika Hrvatska ne ispunjava standarde da se pojavi kao ‘prijatelj suda’ u ovom slučaju. Zbog razloga koji su ranije navedeni, njezin bi zahtjev trebalo odbaciti’, zaključuje se u odgovoru Tužiteljstva koji potpisuje Douglas Stringer.

Haški je sud u predmetu ‘Prlić i drugi’ šestoricu Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana. Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.

Hrvatska je u svom podnesku Haškom sudu istaknula da politički cilj ponovnog stvaranja Banovine Hrvatske u granicama iz 1939. sam po sebi ne može biti osnova za osudu već je za nju potrebno dokazati namjeru za počinjenje zločina.

Podnesak je u ime Hrvatske uložio hrvatski ministar pravosuđa Ante Šprlje.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U Širokom Brijegu predstavljene knjige: „Otkopana istina Širokog Brijega“ i „Od Širokog do Bleiburga i nazad“

Objavljeno

na

Objavio

U organizaciji Povjerenstva za grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća Široki Brijeg, Vicepostulature postupka mučeništva ‘Fa Leo Petrović i 65 subraće’ i Matice hrvatske – ogranak Široki Brijeg, u kinu Borak su predstavljene dvije knjige: „Otkopana istina Širokog Brijega“ (iz II. svjetskog rata i poraća) (600 str.) – Uredničko vijeće Povjerenstva za grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća (urednik knjige Pero Kožul, predsjednik Povjerenstva) i „Od Širokog do Bleiburga i nazad“ (580 str.) autora Velimira Mabića. Ove knjige su plod osmogodišnjega istraživačkog rada na prikupljanju vjerodostojnih informacija o događajima s kraja Drugoga svjetskog rata i poraća u Širokom Brijegu, utemeljenih na autoriziranim iskazima svjedoka.

U samom uvodu u ovaj jedinstveni događaj nazočnima se prigodnim riječima obratio Miro Kraljević gradonačelnik Širokog Brijega koji je zahvalio članovima Povjerenstva za grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća na velikom trudu i radu iz čega su proizišle knjige o istini do koje se ipak došlo o stradanjima Širokobriježana s kraja II. svjetskog rata i poraća. Pogovor za obje knjige napisao je Zdenko Ćosić predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke koji je rekao da ovo nisu uobičajene knjige, te da je doslovno i metaforički s ovim knjigama otkopana istina Širokog Brijega.

Pero Kožul

Pero Kožulglavni urednik knjige „Otkopana istina Širokog Brijega“ i predsjednik Povjerenstva za grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća Široki Brijeg je najprije postavio pitanje sebi i svima nazočnima zašto se vraćati na prošla vremena, dajući odgovor: „Zbog povijesne nepravde i laži i civilizacijskog čina odavanjem ljudskog pijeteta prema nedužnim žrtvama. Komunistička vlast svim je raspoloživim sredstvima 50 dugih i mračnih godina čvrsto držala i kontrolirala naš cjelokupni javni život. Takozvana ‘narodna vlast’ neograničenim je količinama laži, punila kulturni, obrazovni, izdavački i svaki drugi prostor. Veličala je ‘navodne’ ratne pobjede, slavila ‘svoje’ heroje, klicala nepostojećem bratstvu i jedinstvu. Takva vlast posebno se obrušila na hrvatski narod na prostoru našij krajeva“. Kožul je iznio podatke o radu Povjerenstva na čijem je čelu istaknuvši da je prema popisu prije II. svjetskog rata, 1938. Široki Brijeg imao 23.341 stanovnika, te da je stopa rasta bila na razini stope u BiH, danas, 72 godina kasnije, odnosno 2017. Široki Brijeg imao bi oko 50.000 stanovnika.

„U knjizi-zborniku ‘Od Širokog do Bleiburga i nazad’, koju večeras ovdje stavljamo pred vas, riječ je o brojnim svjedočenjima pripadnika Oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske, naših običnih domaćih ljudi koji su imali sreću preživjeti ratne strahote, ali i o jednom broju svjedočenja suvremenika koji su također imali što reći o onim teškim vremenima. Osobno sam ponosan što sam pomogao da životno-ratne priče i ovih ljudi ugledaju svjetlo dana. Nisu se oni trsili pričati niti su svoju priču nametali, oni su mučili svoju muku, „vidali svoje rane“, živjeli i šutjeli“, rekao je na početku svog izlaganja Velimir Mabić, autor knjige „Od Širokog do Bleiburga i nazad“.

Mabić se u svom izlaganju osvrnuo na nekoliko događaja koji su obilježili sami kraj II. svjetskog rata u Širokom Brijegu navodeći između ostalih „Kuljića djecu“ njih petero koji su streljani na Brigu, dvije Dragice iz Izbična, stravična ubojstva nedužnih svećenika-franjevaca, osuđenog za pomaganje Križarima Iliju Mikulića Jukića, obitelji Gilja koji su ostali bez pet sinova, zaključivši svoje izlaganje riječima: „Širokim Brijegom nije hodalo veće zlo od partizansko-komunističkog u zadnjoj fazi Drugoga svjetskog rata i u godinama poraća, a u Boga se ufamo da nikad i neće“.

„Društvenu zajednicu, na čelu s gradonačelnikom Mirom Kraljevićem i predsjednikom Vlade ŽZH Zdenkom Ćosićem, povijest će upamtiti i po velikim potezima glede naših pobijenih, kako fratara tako i svih ostalih. Grad Široki Brijeg 7. veljače je proglasio Danom sjećanja na pobijene franjevce i puk te negdašnju zaobilaznicu, koja je potpuno nepotrebno prošla franjevačkim žrtvoslovnim mjestom, nazvao Ulicom pobijenih franjevaca. Kad ih Crkva proglasi mučenicima, onda će to postati Ulica franjevačkih mučenika. ŽZH imenovala je 7. veljače Danom sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja. Hvala i svima ostalima koji su sudjelovali u ovome“, rekao je između ostalog fra Miljenko-Mića Stojić, vicepostulator Vicepostulature postupka mučeništva ‘Fa Leo Petrović i 65 subraće’.

Mons. dr. Mile Bogović, biskup u miru recezent knjige „Otkopana istina Širokog Brijega“ pohvalio je rad Povjerenstva istaknuvši da ovako nešto cjelovito i detaljno opisano o stradanjima širokobriješkog puka nema u Republici Hrvatskoj te da ovaj način rada treba prenijeti u Republiku Hrvatsku. Mons. Bogović je naglasio da bez obzira što izostaje potpora s državne razine, ipak postoji puna potpora lokalnih vlasti. „Ova knjiga je doprinos spašavanju hrvatske povijesti“, rekao je na kraju svog izlaganja mons. Dr. Mile Bogović.

Dr. sc. Mario Jareb znanstveni savjetnik povjesničar predstavljajući knjigu „Od Širokog do Bleiburga i nazad“ rekao je da je ova knjiga važan izvor za proučavanje šire problematike s kraja II. svjetskog rata, te da će zasigurno poslužiti povijesničarima za stvaranje novih radova. Program je vodila Ana Marija Prskalo.

Utvrđeno je da je u 161 grobištu na prostoru Širokog Brijega od 550 do 600 žrtava, a u 12 grobišta ekshumirano je 149 žrtava. Prema podacima Povjerenstva za grobišta Drugoga svjetskog rata i poraća, na prostoru Širokog Brijega na temelju osam godina istraživanja, 278 uzetih iskaza (svjedočenja) od 225 svjedoka, te drugih prikupljenih podataka, s prostora Širokog Brijega u Drugom svjetskom ratu stradalo je 2165 žrtava.

dr. sc. Drago Martinović

Otkopana istina Širokog Brijega

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Obilježena 25. godišnjica utemeljenja HVO-a Bihać

Objavljeno

na

Objavio

Polaganjem cvijeća ispred središnjega križa na groblju sv. Ante Padovanskoga u bihaćkom naselju Žegar prigodno je obilježena dvadeset i peta godišnjica utemeljenja Glavnoga stožera HVO-a regije Bihać.

Kroz Hrvatsko vijeće obrane prošlo je oko 1100 pripadnika, branitelja slobodnih teritorija ovoga dijela Bosne i Hercegovine u bjesomučnoj agresiji na našu domovinu, sedamdeset i šest ih je poginulo, a tri se i danas vode kao nestali, piše Večernji list BH

Počast poginulim braniteljima HVO-a regije Bihać u nazočnosti savjetnika premijera USŽ-a Jasmina Musića odali su preživjeli branitelji i članovi udruga proisteklih iz Domovinskoga rata. Skupa s braniteljima Petoga korpusa Armije Republike BiH i pripadnicima Ministarstva unutarnjih poslova, postrojbe HVO-a regije Bihać obranile su bihaćki džep od zajedničkoga neprijatelja.

Najveća vrijednost tada, a i danas, zajedništvo je hrvatskoga i bošnjačkoga naroda na ovim prostorima. Stoga je važno, istaknuli su nazočni, njegovati kulturu sjećanja na ratno razdoblje i žrtve koje su pale na obje strane.

Imali smo zajedničkog neprijatelja. Mi smo branili i obranili grad Bihać i Bosnu i Hercegovinu, i ne samo BiH nego i Republiku Hrvatsku. Ono na što smo ponosni na ovim prostorima je da nije bilo sukoba između pripadnika Armije RBiH i HVO-a. Mi smo imali zajedničkog neprijatelja i zajednički smo se branili, i na to smo ponosni – kaže Franjo Grgić, ratni zapovjednik HVO-a regije Bihać.

Jasmin Musić, savjetnik premijera USŽ-a Huseina Rošića, u svojem je obraćanju kazao kako i ova prilika potvrđuje zajedništvo koje su Hrvati i Bošnjaci imali na ovim prostorima u najtežim vremenima.

Vrlo je važno i danas i u budućnosti da zasigurno imamo snažne temelje da to zajedništvo promičemo i u budućnosti – naglasio je na žegarskom groblju sv. Ante Padovanskoga savjetnik Musić. Dvadeset i petu godišnjicu utemeljenja Glavnoga stožera HVO-a regije Bihać obilježila je i Udruga HVIDR-a USŽ-a.

Što je general Vlado Šantić pisao hrvatskom vodstvu dva mjeseca prije nestanka?

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari