Pratite nas

Kultura

“HAJTE BRAĆO NAZAD DOMU SVOME!”

Objavljeno

na

PROROČANSTVA STARIH

 [gap height=”20″]

Naši mrtvi djedovi i oci

Ljudi mali ”raja nepismena”

Bili umni ko mudri proroci,

Riječi njine vrijedile spomena.

[gap height=”20″]

Bez mobitel’ i bez računala

Bez diplome, slavnog fakulteta,

Ta seljačka ”raja zaostala”

Porodila dične ljude svijeta.

[gap height=”20″]

Barometar starim’ trebo nije

Prognozu su točnu mogli dati:

Nebo glede i hitro odrede

Hoće l’ sutra sjati il’ padati.

[gap height=”20″]

I znali su, kada vidiš mrave

Da jajašca nose kojekuda,

Bit će silne kiše i poplave

Harati će njivom pošast huda.

[gap height=”20″]

Kad miševa golema kolona

Zamaršira u krajeve druge,

Istina je živa od iskona,

Bit će gladi, nevolje i tuge.

[gap height=”20″]

Al’ kad narod bježati navali

Sa istoka u dal’ku tuđinu,

Dida pita što tom svijetu fali

Pa napusti svoju domovinu?

[gap height=”20″]

Gle, momčine lijepe, ugojene,

Reklo bi se – Herkulesi pravi.

Ah, mogli bi razbijati stijene,

Nisu oni starci sjedoglavi.

[gap height=”20″]

Kuda bježi žalosna povorka

Može l’ joj se naslutiti kraja?

Kakva li ju muka štipa gorka

Da ostavi staze zavičaja?

[gap height=”20″]

Pobjegoše jadnici pred ratom

Sto tisuća puta sto tisuća.

Sve u korak bratac s milim bratom,

Europi – centru krstopuća.

[gap height=”20″]

Vel’ki kaos vlada sred Sirije

Vojska ISIL mrzi bližnje svoje.

Bože dragi, nešto jasno nije –

Braća braći ljutu sudbu kroje!

[gap height=”20″]

Mnoga zemlja s drugom ratovala,

Ratnik bio oslonac temelja.

Krv sinova slobudu stvarala

Čuvale ju ruke branitelja.

[gap height=”20″]

Junaci se na muci poznaju,

To j’ pravilo sveđ od pamtivijeka.

Domoljube pjesme veličaju,

Povijest pamti hrabroga čovjeka.

[gap height=”20″]

Naši krasni djedovi preteče

Da ponovno uskrsnu iz groba,

Rekli bi nam: ”Djeco, knjiga reče –

Pred Dan sudnji stiže teško doba

[gap height=”20″]

Kad svoj svome opraštati ne će

Kad će umrijet i ljubav i sloga,

Bit će straha, mržnje i nesreće

Sve u ime Boga jedinoga.

[gap height=”20″]

Reć’ će neki: – Mi smo narod pravi

Za velike stvari odabrani.

Čovječanstvo nek nam ime slavi

Nek se Krstu nauk utamani.”

[gap height=”20″]

Hajte momci nazad domu svome,

Otjerajte one što vas mrze.

Mladi, zdravi, sposobni dabome,

Primjenite ofenzive brze.

[gap height=”20″]

Kad vam dušman vidi bratsku slogu

Umuknut će pucnjava topova.

Vjerni domu i očeva Bogu

Pratit će vas rijeka blagoslova.

[gap height=”20″]

I Hrvat je kroz tri rata prošo,

Od ognjišta nikud bježo nije.

Do slobode krvavo je došo,

Zato cijeni barjak Kroacije.

[gap height=”20″]

Nema ljepšeg kraja od rodnoga

Bila njiva, pješčara il’ kamen.

Gdje pokapa unuk djeda svoga

Tamo mu je domovine znamen.

[gap height=”20″]

Sretno braćo, vrle harambaše,

Dobre želje nek vas kući prate.

Ah, što ćete usred Tužne naše –

Nema kruha ni za nas Hrvate.

[gap height=”20″]

Marija Dubravac Brisbane

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Škabrnja Vukovar ljubi, Vukovar Škabrnju voli!

Objavljeno

na

Objavio

Vukovar i Škabrnja, dvi tužne priče,
kao brat i sestra, jedno drugom liče,
oboje slomljeni od preteške boli,
Škabrnja Vukovar ljubi, Vukovar Škabrnju voli!

I oboje plaču, najmilije oplakuju svoje,
kao jedno sada njih su dvoje,
ni vrijeme ne liječi im rane
a jesen ih vraća u krvave dane!

Kad je smrt stalni gost im bila,
ulice bi krvlju obojila
a nečiste i paklene duše
ne prestaju da ubijaju i ruše!

Osamdeset i četri tih je teških dana
u Škabrnji otvoreno rana,
osamdeset i četri zapaljene svijeće,
pravi Hrvat nikad zaboravit neće!

A Vukovar, ni sam ne znam broja,
niti može reći ova pjesma moja,
koliko boli u jednu suzu stade
kad Vukovar u ruke im pade!

Palili su i rušili, čupali mu dušu,
svakim danom tukli ga sve jače
i dan danas kad lišće požuti
svaki križ na Ovčari plače!

Vukovar i Škabrnja, dvi tužne priče,
zaboravit nikad, glas sa neba viče
i uvijek na sve spreman biti
ili će se priča opet ponoviti!!!

Velimir  Raspudić / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA HRVATSKIH STUDIJA

Objavljeno

na

Objavio

hrstud.unizg.hr

Zagreb, 16. studenoga 2017. – Svečanom akademijom u Preporodnoj dvorani palače Narodnoga doma HAZU u Opatičkoj 18 u Zagrebu Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu obilježili su dvadeset i petu obljetnicu svojega osnutka i Dan Hrvatskih studija.

Skup je održan pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, u čije se ime okupljenima obratio potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner. U svojem govoru on je istaknuo: „Hrvatski studiji trebaju opstati i dalje se razvijati kao institucija koja proučava i poučava prošlost i sadašnjost hrvatske države i društva s humanističkih i društvenih aspekata. Hrvatski su studiji važni i potrebni za očuvanje nacionalnoga identiteta, izučavanje i njegovanje naše povijesti, kulture i tradicionalnih vrijednosti i ta je njihova misija iznimno važna i nezaobilazna.

Ta je misija osobito važna u vremenima kada se, čini se, opet pokušavaju neke znanstveno dokazane povijesne činjenice na neznanstveni način dovesti u pitanje i zlorabiti u političke svrhe, odnosno koristiti kao argument za nepotrebne ideološke prijepore, koji sigurno ne će donijeti nikakav boljitak hrvatskom narodu, ali ni drugim narodima.“

Proslavi su nazočili: državni tajnik za znanost doc. dr. sc. Matko Glunčić, pomoćnica ministrice za visoko obrazovanje izv. prof. dr. sc. Ivana Franić, izaslanik predsjednika HAZU akademik August Kovačec, izaslanica gradonačelnika Bandića mr. sc. Katarina Milković, dva prorektora Sveučilišta u Zagrebu, rektor HKS-a, tridesetak dekana i ravnatelja instituta; oko stotinu i pedeset umirovljenika, nastavnika, zaposlenika i vanjskih suradnika Hrvatskih studija, više od pedeset studenata Hrvatskih studija te prijatelji Hrvatskih studija iz svijeta kulture i znanosti. U umjetničkom dijelu programa sudjelovali su: Akademski muški zbor FER-a pod ravnanjem maestra Josipa degl’ Ivellia, prvak drame Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu Dragan Despot, student Hrvatskih studija Matija Podnar i Fran Šokić. Program je vodio alumn Hrvatskih studija Siniša Kovačić.


Govor akademika Reinera na Danu Hrvatskih studija 2017.

Poštovani,
Izuzetno mi je zadovoljstvo što mogu sudjelovati na ovoj svečanoj akademiji proslave 25. obljetnice Hrvatskih studija te Vas sve skupa pozdraviti u ime predsjednika Hrvatskoga sabora gospodina Gordana Jandrokovića, ali i u svoje osobno ime i obratiti Vam se s nekoliko prigodnih riječi.

Svaka je obljetnica, a osobito ovakva četvrtstoljetna, trenutak kad treba zastati, okrenuti se i sagledati što smo učinili u prošlosti, u kojem se trenutku danas nalazimo i kakvi su planovi za budućnost. Hrvatski studiji imaju zavidnu prošlost. Nastali su ubrzo nakon demokratskih promjena, koje su se dogodile osnivanjem slobodne i neovisne Hrvatske države i to zbog potrebe za uvođenjem određenih društvenih i filozofskih predmeta na Sveučilište u Zagrebu, koji do tada ili nisu uopće postojali ili su bili ideološki opterećeni prošlim sustavom. Svi dobro znamo da je, posebice u društvenim i humanističkim znanostima još od 1918. godine, a onda osobito od 1945. godine mnogo toga bilo zabranjeno i prešućivano.

U svojoj su četvrtstoljetnoj povijesti Hrvatski studiji doživjeli i nekoliko značajnih strukturnih promjena, osobito u zadnje vrijeme, no treba jasno reći da oni itekako trebaju opstati i dalje se razvijati kao institucija koja proučava i poučava prošlost i sadašnjost hrvatske države i društva s humanističkih i društvenih aspekata. Hrvatski su studiji važni i potrebni za očuvanje nacionalnoga identiteta, izučavanje i njegovanje naše povijesti, kulture i tradicionalnih vrijednosti i ta je njihova misija iznimno značajna i nezaobilazna. Ta je misija osobito važna u vremenima kada se, čini se, opet pokušavaju neke znanstveno dokazane povijesne činjenice na neznanstveni način dovesti u pitanje i zlorabiti u političke svrhe, odnosno koristiti kao argument za nepotrebne ideološke prijepore, koji sigurno ne će donijeti nikakav boljitak hrvatskom narodu, ali ni drugim  narodima.

Naš je prvi Predsjednik dr. Franjo Tuđman bio veliki zagovaratelj i podupiratelj Hrvatskih studija. Dopustite mi stoga da navedem njegove riječi, koje su izrečene u jednoj sasvim drukčijoj prigodi, ali se itekako dobro mogu primijeniti na ovu: „Hrvatski je narod jedan od  najstarijih naroda današnje Europe. Našavši se na razmeđi civilizacija, on je svoju nacionalnu opstojnost i samobitnost održao prihvaćanjem i razvitkom naslijeđenih i svojih izvornih kulturnih stečevina, dajući svoj osebujni prilog kulturi čovječanstva na svim područjima duhovnoga i tvarnoga stvaralaštva.“

Na vama je kolegice i kolege, profesori i studenti Hrvatskih studija, da upravo to o čemu je dr. Tuđman govorio, očuvate, znanstveno izučavate i unaprjeđujete.

akademik Željko Reiner,
potpredsjednik Hrvatskoga sabora,
u ime Hrvatskoga sabora, pokrovitelja obilježavanja
25. obljetnice Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
u Zagrebu, 16. studenoga 2017

hrstud.unizg.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari