Pratite nas

Iz Svijeta

Hamas ispaljivao rakete, Izrael izveo zračne udare na Gazu unatoč pregovorima

Objavljeno

na

Foto: AFP

Palestinski militanti ispalili su u noći na četvrtak desetke raketa na Izrael, a Izraelci izveli niz zračnih udara, u najnovijoj eskalaciji sukoba unatoč pregovorima o primirju.

Sirene od srijede gotovo non-stop odjekuju južnim Izraelom, upozoravajući stanovnike da ostanu u skloništima, nakon što je u tom smijeru ispaljeno više od 80 raketa.

Istovremeno su izraelski zrakoplovi gađali 140 položaja Hamasa koji upravlja Pojasom Gaze.

Do eskalacije je došlo u vrijeme kada su obje strane izvijestile o mogućem napretku UN-ovih i egipatskih napora da se okončaju višemjesečni sukobi.

Izraelski mediji javljaju da je ranjeno nekoliko stanovnika grada Sderota i drugih pograničnih mjesta.

U Gazi su ubijeni jedan pripadnik Hamasa te palestinska žena i njezina 18-mjesečna beba, reklisu palestinski dužnosnici. Ranjeno je još pet civila.

Visoki dužnosnik Hamasa rekao je u srijedu da su pregovori o smirivanju napetosti između Izraela i Pojasa Gaze pod pokroviteljstvom UN-a i Egipta u “uznapredovaloj fazi”.

Sličnu izjavu dao je i izrelski zastupnik, sugerirajući mogući preokret nakon žestokog četveromjesečnog nasilja.

Ni UN ni Egipat dosad nisu javno iznijeli detaljan plan za Gazu, osim što su rekli da treba osigurati veliku ekonomsku pomoć za dva milijuna Palestinaca.

Već deset godina Pojas Gaze guši se pod strogom izraelskom blokadom.

Po agenciji UN-a za palestinske izbjeglice, pomoć treba oko 80 posto od dva milijuna tamošnjih stanovnika.

Od 30. ožujka Palestinci prosvjeduju redovito u pograničnom sektoru između Pojasa Gaze i Izraela osuđujući izraelsku blokadu.

Izraelska vojska u tom je razdoblju ubila 158 Palestinaca, dok je snajperist iz Gaze usmrtio jednog izraelskog vojnika.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Steve Bannon: Marakeški sporazum je dio prijevare UN-a

Objavljeno

na

Objavio

‘Pariz gori, London je u krizi, a Marakeški globalni kompakt o migracijama mrtav je i prije nego što je uopće potpisan’ – poručio je Steve Bannon, bivši glavni strateg Bijele kuće i ključni predizborni savjetnik koji je Donaldu Trumpu pomogao da postane američki predsjednik, na skupu u flamanskom parlamentu u subotu u Bruxellesu, na kojemu se pojavio u društvu liderice francuske krajnje desnice Marine Le Pen.

Skup je bio organiziran radi zaustavljanja globalnog kompakta o zakonitim migracijama, koji se danas i sutra politički usvaja na skupu u marokanskom gradu Marrakechu, a organizatori su u videospotu kojim je otvoren skup istaknuli i Hrvatsku među onim zemljama, poput SAD-a, Mađarske i Austrije, koje su se povukle iz Marakeškog sporazuma.

– Ako mi date da biram želim li vladu sastavljenu od prvih sto ljudi koji se pojave na Trumpovu skupu s crvenim bejzbolskim kapama (s porukom Make America Great Again, op.a.) i prvih sto ljudi u žutim prslucima koji se danas pojave u Parizu, ili vladu sastavljenu od prvih sto partnera u Goldman Sachsu i prvih sto koji hrle stranci iz Davosa, reći ću vam: dajte mi “deplorables” (jadnike, izraz koji je za Trumpove simpatizere svojedobno upotrijebila Hillary Clinton, op. a.), dajte mi “Gilets jaunes”, bit ćemo humaniji, bit ćemo odlučniji, jer to su ljudi na kojima je judeo-kršćanski Zapad izgrađen i na kojima stoji – poručio je Bannon.

Ovaj politički trenutak u povijesti specifičan je i važan po tome što – kako vjeruje bivši glavni strateg predsjednika Trumpa, čije su ideje i dalje prisutne u politici Bijele kuće – prvi put takvi ljudi, ta obespravljena radnička klasa koja je bila žrtva globalizacije, “imaju svoje predstavnike u Viktoru Orbanu, Matteu Salviniju, Marine Le Pen, Donaldu Trumpu, Jairu Bolsanaru…”. Poimence je još spomenuo i Austriju, gdje vlada kancelar Sebastian Kurz, kao dio tog vala. Nije spomenuo Hrvatsku i njezinu predsjednicu, koja se ukrcala na taj val, barem po pitanju povlačenja potpore sporazumu iz Marrakecha, prenosi Večernji list.

– To, što je SAD bio prvi koji je odbacio globalni kompakt o migracijama nešto je na što sam najponosniji jer sam na tome radio – rekao je Bannon o sporazumu koji se sutra usvaja u Marrakechu. – To je samo dio prijevare koju UN provodi desetljećima i desetljećima kad govori da ti globalni sporazumi ništa ne znače, da samo trebate doći i potpisati ih. Konačno imamo lidere poput Orbana, Le Pen i Trumpa koji su spremni reći: Dosta nam je toga, nećemo to više raditi. U tome je snaga ovog trenutka – zaključio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Nova šefica njemačkog CDU-a će prispitati liberalnu migrantsku politiku Angele Merkel

Objavljeno

na

Objavio

Nova čelnica njemačkih Kršćanskih demokrata (CDU) zacrtala je u nedjelju plan za izmjenu stranačke migracijske politike prije europskih izbora sljedeće godine signalizirajući da može prekinuti s liberalnim pristupom njezina mentora Angele Merkel

Konzervativna stranka je u petak izabrala Annegret Kramp-Karrenbauer da zamijeni Merkel na njezinu čelu učinivši je tako čelnim kandidatom za sljedeću kancelarku Njemačke, najvećeg europskog gospodarstva.

Ipak, tijesna pobjeda nad konzervativnijim Friedrichom Merzom pokazala je podjele u najvećoj njemačkoj stranci koje Kramp-Karrenbauer mora nastojati prevladati prije glasovanja za Europski parlament i izbora u četiri savezne njemačke države 2019.

Jedna od najvećih podjela je oko migrantske politike.

“Želim sazvati ‘radnu raspravu’ o migraciji i sigurnosti sa stručnjacima i kritičarima migrantskih i izbjegličkih politika kako bi se radilo na konkretnim poboljšanjima”, rekla je Kramp-Karrenbauer tjedniku Bild am Sonntag.

“Naš će se program za europske izbore temeljiti na tim rezultatima”.

Merkelin pristup otvorenih vrata 2015. urušio je njezinu popularnost i doveo do gubitaka na regionalnim izborima izazvavši njezinu odluku u listopadu da se odrekne dužnosti stranačkog čelnika. Ona namjerava nastaviti dužnost kancelarke sve do narednih saveznih izbora 2021.

Glasujući za Kramp-Karrenbauer CDU se odlučio za kontinuitet ali je nova čelnica rekla njemačkoj javnoj televiziji kako to ne isključuje neke promjene.

“Stojite na ramenima svojega prethodnika. Što je dobro nastavlja se a tamo gdje ima prostora da se stvari promijene, mi ćemo napraviti promjene”, rekla je televiziji ARD.

Mada je Kramp-Karrenbauer bila manje kritična prema Merkelinoj migrantskoj politici nego njezini suparnici u natjecanju za mjesto čelnika stranke, ona je ipak govorila da migranti moraju učiti njemački a da oni s kriminalnim dosjeima ne mogu ostati. Naglasila je kako CDU ne smije predugo razmišljati o tom pitanju koje mu nanosi štetu.

Jedan od njezinih glavnih zadataka na izborima u tri istočne savezne države bit će vratiti birače koji su se okrenuli populističkoj Alternativi za Njemačku (AfD) koji je iskoristio strahove od masovne imigracije.

Ušavši u parlamente svih 16 saveznih država i s popularnošću od oko 14 posto AfD je glavna oporba u saveznom parlamentu Merkelinoj velikoj koaliciji koju čine CDU, njegov konzervativni bavarski saveznik CSU i socijaldemokrati (SPD).

Istraživanje javnoga mišljenja Emnid pokazalo je popularnost konzervativnog bloka od 29 posto, što je za 1 postotni bod više nego prošli tjedan ali niže nego 32.9 posto na prošlogodišnjim izborima što je već tada bio njihov najniži rezultat od 1949. SPD se srozao na 15 posto s 20.5 posto na izborima.

Bivši SPD-ov kancelar Gerhard Shroeder je rekao listu Handelsblattu da je CDU pogrešno odabrao.

“Merz je davao izgleda da se dvije glavne stranke udalje jedna od druge čime bi frakcije na ljevici i desnici oslabile. To nije važno samo za CDU i SPD nego za cijelu Njemačku”, rekao je on.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

 

 

 

ŠOLA: Merkel i Macron klize u povijest

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari