Pratite nas

BiH

Hamdija Abdić “Tigar” i ostali uhićeni pušteni na slobodu

Objavljeno

na

Kantonalni sud u Bihaću, na upravo završenom ročištu, odbio je prijedlog Tužiteljstva USK za određivanje mjera pritvora Hamdiji Abdiću i drugima u predmetu ubojstva generala HVO Vlade Šantića i oni su pušteni na slobodu, potvrdila je za Klix.ba Fata Nadarević, predsjednica suda.

Hamdija Abdić, Dedo Karabegović, Jasmir Topal, Enver Keranović i Ramiz Bajramović privedeni su danas u Tužiteljstvo USK iz prostorija Federalne uprave policije, a ročište u Kantonalnom sudu počelo je u 14:30 sati.

Kako je potvrdila Nadarević, prijedlog Tužiteljstva za određivanjem mjere pritvora osumnjičenim Sud je odbacio i oni su pušteni na slobodu.

Hamdiju Abdića, nekadašnjeg zapovjednika 502. viteške brigade Petog korpusa Armije BiH i četvoricu osumnjičenih jučer su, po naredbi Tužiteljstva USK, uhitili pripadnici Federalne uprave policije (FUP) zbog sumnje da su umiješani u ubojstvo generala HVO Vlade Šantića, koje se dogodilo u noći 08. na 09. ožujka 1995. godine u Bihaću. Od te noći, Šantiću se gubi svaki trag, piše Klix.ba

 

Oni su osumnjičeni da su između 8. i 9. užujka 1995. ubili generala Vladu Šantića.

General Šantić podsljednji put je viđen živ 8. ožujka 1995. u bihaćkom hotelu “Sedra” gdje je bio u društvu s tadašnjim zapovjednikom Petog korpusa Armije BiH generalom Atifom Dudakovićem.

Iz hotela su ga odvele naoružane osobe, navodno pripadnici vojne policije 502. brigade iz sastava Petog korpusa kojom je tada zapovjedao Hamdija Abdić i potom mu se gubi svaki trag.

Šantićev sin Duje Šantić,ranije je opetovano tvrdio kako je zapravo Dudaković taj koji je zapovjedio ubojstvo njegova oca.

“Slučaj Šantić” je nakon početne istrage 1995. završene bez rezultata godinama bio zaboravljen da bi ponovo bio otvoren 2013. na temelju iskaza zaštićenog svjedoka,

Svjedok je tvrdio kako je generalovo tijelo nakon ubojstva raskomadano, zapaljeno i potom ubačeno u bačvu zalivenu gipsom ili cementom. Plastična bačva s koštanim ostacima je 2014. pronađena na odlagalištu otpada kod Bihaća no iz sadržine nije mogao biti izdvojen materijal za DNK analizu pa navodi svjedoka nisu mogli biti potvrđeni.

Abdić je opetovano odbacivao bilo kakvu vezu s nestankom i ubojstvom generala Šantića.

Trebalo je čak 22 i pol godine da se počne rasvjetljavati nestanak i ubojstvo generala HVO-a

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Potvrđena optužnica osmorici pripadnika tkz Armije BiH za ratni zločin nad Hrvatima u središnjoj Bosni

Objavljeno

na

Objavio

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu državnog odvjetništva protiv osmorice nekadašnjih zapovjednika i pripadnika Armije BiH za ubojstvo najmanje 12 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika u mjestu Križančevu Selu u Središnjoj Bosni gdje su po podacima hrvatske strane ubijene najmanje 64 osobe u jednoj od najkrvavijih vojnih operacija bošnjačkih postrojbi.

Kako je objavio portal Dnevnik iz Mostara koji sustavno prati procesuiranje ratnih zločina nad Hrvatima, optužnica je potvrđena više od četvrt stoljeća nakon što je zločin počinjen. Za ratne zločine nad hrvatskim civilima i ratniim zarobljenicima optužnice su podignute protiv Ibrahima Purića, Ibrahima Tarahije, Nijaza Sivre, Rušita Nurkovića, Almira Sarajlića, Šaćira Omanovića, Kasima Kavazovića i Sadika Omanovića.

U vrijeme počinjenja ratnog zločina u Križančevu selu u općini Vitez Purić je bio zapovjednik 325. brdske brigade i zapovjednik taktičke skupine sjever 3. korpusa, Tarahija je bio zapovjednik treće bojne 325. brdske brigade, Sivro pomoćnik zapovjednika za sigurnost te postrojbe, Nurković pomoćnik zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost i vjerska pitanja, dok su ostala četvorica optuženih bili vojnici u postrojbi čiji su pripadnici počinili zločine odnosno bili izravni sudionici zločina.

Oni su konkretno optuženi za ratni zločin počinjen nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na području Križančevog Sela te manjim naseljima Šafradina i Dubravice, gdje je 22. prosinca 1993. godine ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, te su sustavno sudjelovali u pljačkanju i uništavanju njihove imovine. Tijela ubijenih su razmijenjena 40 dana nakon zločina.

Na području Viteza na širem području Križančeva sela je uoči Božića 1993. ukupno ubijeno 64 Hrvata u sklopu operacije Armije BiH čiji je cilj bio potpuno slamanje postrojbi Hrvatskog vijeća obrane u središnjoj Bosni.

(Hina)

 

Križančevo selo – Strašan zločin tkz Armije BiH nad Hrvatima Srednje Bosne

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Od 3887 službenika samo 706 Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Prema podacima Agencije za državnu službu BiH, od 3887 zaposlenih, Bošnjaka je 1714, odnosno 44 posto. Srba je 1366 ili 35 posto te Hrvata samo 706 ili 18 posto.

Prema Daytonskom sporazumu Bosna i Hercegovina trebala je imati svega nekoliko institucija. Glavnina nadležnosti bila je na entitetima ili županijama u Federaciji BiH, piše Večernji list BiH. Ipak, nametanjem odluka visokih predstavnika i prebacivanjem ovlasti s nižih razina vlasti na državnu stvoren je ogromni administrativni aparat.

Prema podacima sa službene stranice Agencije za državnu službu BiH, broj državnih službenika iznosi 3887, a prema službenim zvanjima, ministara i pomoćnika direktora je 211, šefova unutarnjih jedinica 666, stručnih savjetnika 1234, tajnika 19, tajnika s posebnim zadatkom 56, stručnih savjetnika 710 te viših stručnih suradnika 991. Kad se vide ove brojke, za očekivati bi bilo da državni aparat besprijekorno radi, ali smo svi svjedoci kako to nije slučaj.

Više žena

Gledajući podatke prema spolovima, muškaraca je u državnim institucijama 1813 ili 47 posto, dok su istodobno u ovim institucijama zaposlene 2074 žene, odnosno 53 posto. Sudeći prema ovim podacima, ne može se primijetiti kako postoji diskriminacija zbog spola prilikom zapošljavanja, barem kada su u pitanju državne institucije. Zanimljiva je i nacionalna struktura zaposlenih.

Prema podacima Agencije za državnu službu BiH, od 3887 zaposlenih, Bošnjaka je 1714, odnosno 44 posto. Srba je 1366 ili 35 posto te Hrvata samo 706 ili 18 posto. Državnih službenika koji se izjašnjavaju kao ostali je dva posto ili 83, dok je 18 onih koji se nisu izjasnili za bilo koju nacionalnost. I ovdje se vidi kako su Hrvati apsolutno nejednakopravni u odnosu na druga dva konstitutivna naroda, ali je to pitanje o kojem se rijetko govori. Ove brojke vjerojatno bi bile i veće da se politički predstavnici Srba i Hrvata konstantno ne odupiru idejama prebacivanja novih nadležnosti na državnu razinu, na čemu uporno rade bošnjački politički predstavnici zajedno s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH.

Pitanje nadležnosti

Sve glasnije mogu se čuti zahtjevi, osobito iz Banje Luke, kako je potrebno oduzete nadležnosti vratiti entitetima, a što bi u konačnici dovelo do smanjenja državne administracije.

Ipak, teško je očekivati kako će se to dogoditi u bližoj budućnosti tako da je realno predvidjeti kako će, u najboljem slučaju, broj državnih službenika u budućnosti ostati na istoj razini, a vrlo je vjerojatno da će i rasti.

Samo je pitanje koliko će država biti u mogućnosti sve to isfinancirati jer ni jedan sustav u kojem je država najbolji i najpoželjniji poslodavac nije dugo trajao niti je mogao dugoročno opstati piše Večernji List BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari