Pratite nas

BiH

Hamdija Abdić “Tigar” i ostali uhićeni pušteni na slobodu

Objavljeno

na

Kantonalni sud u Bihaću, na upravo završenom ročištu, odbio je prijedlog Tužiteljstva USK za određivanje mjera pritvora Hamdiji Abdiću i drugima u predmetu ubojstva generala HVO Vlade Šantića i oni su pušteni na slobodu, potvrdila je za Klix.ba Fata Nadarević, predsjednica suda.

Hamdija Abdić, Dedo Karabegović, Jasmir Topal, Enver Keranović i Ramiz Bajramović privedeni su danas u Tužiteljstvo USK iz prostorija Federalne uprave policije, a ročište u Kantonalnom sudu počelo je u 14:30 sati.

Kako je potvrdila Nadarević, prijedlog Tužiteljstva za određivanjem mjere pritvora osumnjičenim Sud je odbacio i oni su pušteni na slobodu.

Hamdiju Abdića, nekadašnjeg zapovjednika 502. viteške brigade Petog korpusa Armije BiH i četvoricu osumnjičenih jučer su, po naredbi Tužiteljstva USK, uhitili pripadnici Federalne uprave policije (FUP) zbog sumnje da su umiješani u ubojstvo generala HVO Vlade Šantića, koje se dogodilo u noći 08. na 09. ožujka 1995. godine u Bihaću. Od te noći, Šantiću se gubi svaki trag, piše Klix.ba

 

Oni su osumnjičeni da su između 8. i 9. užujka 1995. ubili generala Vladu Šantića.

General Šantić podsljednji put je viđen živ 8. ožujka 1995. u bihaćkom hotelu “Sedra” gdje je bio u društvu s tadašnjim zapovjednikom Petog korpusa Armije BiH generalom Atifom Dudakovićem.

Iz hotela su ga odvele naoružane osobe, navodno pripadnici vojne policije 502. brigade iz sastava Petog korpusa kojom je tada zapovjedao Hamdija Abdić i potom mu se gubi svaki trag.

Šantićev sin Duje Šantić,ranije je opetovano tvrdio kako je zapravo Dudaković taj koji je zapovjedio ubojstvo njegova oca.

“Slučaj Šantić” je nakon početne istrage 1995. završene bez rezultata godinama bio zaboravljen da bi ponovo bio otvoren 2013. na temelju iskaza zaštićenog svjedoka,

Svjedok je tvrdio kako je generalovo tijelo nakon ubojstva raskomadano, zapaljeno i potom ubačeno u bačvu zalivenu gipsom ili cementom. Plastična bačva s koštanim ostacima je 2014. pronađena na odlagalištu otpada kod Bihaća no iz sadržine nije mogao biti izdvojen materijal za DNK analizu pa navodi svjedoka nisu mogli biti potvrđeni.

Abdić je opetovano odbacivao bilo kakvu vezu s nestankom i ubojstvom generala Šantića.

Trebalo je čak 22 i pol godine da se počne rasvjetljavati nestanak i ubojstvo generala HVO-a

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Sljedećeg tjedna BiH ostaje bez financiranja!?

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BiH i političke grupacije hrvatskih stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović ustvrdio je jučer kako bi se kriza u BiH, u kojoj osam mjeseci nisu provedeni rezultati izbora, mogla dodatno produbiti ako se uskoro ne uspostavi novi saziv Vijeća ministara jer krajem lipnja istječe polugodišnje razdoblje privremenog financiranja, piše Večernji list BiH.

Blokada osam mjeseci

“Apsolutno će se ući u nju (krizu). Mi o tome pričamo posljednja tri mjeseca”, rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru upitan hoće li se kriza dodatno produbiti ako se ne osigura financiranje državnih institucija. Odlazeći saziv Vijeća ministara BiH usvojio je privremeno financiranje državnih institucija do kraja lipnja.

Novu vlast trebale bi činiti, kao i do sada, vodeće hrvatske i bošnjačke stranke HDZ BiH i SDA, srpski blok trebao bi predvoditi SNSD Milorada Dodika, dok su u odlazećem sazivu srpski ministri okupljeni oko bloka koji je predvodio SDS.

Čović je upozorio kako od sljedećeg tjedna neće biti moguće isplatiti plaće zaposlenicima na državnoj razini. “Ovoga tjedna istječe privremeno financiranje institucija države. Moje pitanje svima: hoćemo li imati novo financiranje institucija ili ako već ne radimo, zašto ćemo dijeliti plaće? Od ponedjeljka privremenog financiranja nema”, objasnio je Čović te je pozvao vodeće bošnjačke i srpske stranke na postizanje dogovora o uspostavi vlasti kako bi se izbjegla još dublja kriza.

“Vrlo ćemo odgovorno sagledati činjenice i bit će potrebno donijeti neku odluku o privremenom financiranju. Hoćemo li je donijeti, hoćemo li participirati u njoj ili ćemo definirati neke rokove s jasnim zadatkom, vidjet ćemo uskoro”, dodao je Čović.

Državni ministar financija je Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a BiH. Vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) uvjetuje uspostavu novog saziva Vijeća ministara BiH aktiviranjem Akcijskog plana za članstvo (MAP) u NATO-u kroz podnošenje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) države BiH ovome savezu, čemu se Dodikov SNSD protivi. Zbog toga je čak osam mjeseci blokirana uspostava novog saziva Vijeća ministara, dok međunarodna uprava poziva na provedbu izbornih rezultata bez ikakva uvjetovanja.

Čović navodi i kako bi se stvari dodatno mogle zakomplicirati kada za mjesec dana predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić preuzme dužnost predsjedanja Zastupničkim domom Parlamenta BiH. “Žurno moram sjesti bez ikakvih jednostranih poteza i tražiti rješenja. Vijeće ministara treba odmah uspostaviti. Ja bih rekao da netko umjetno želi držati jednu onakvu krizu, odnosno da stalno tražimo krivca za nešto što se ne dogovorimo, a što se ispostavilo i ovih dana kad smo željeli, tobože, riješiti pitanje izbora izaslanstva za Vijeće Europe”, objasnio je Čović.

Po njegovim riječima, nastojalo se izvanrednom sjednicom Doma naroda Parlamenta BiH Hrvate postaviti u poziciju da preglasaju jednu stranu, što se, po njemu, neće dogoditi.

Bez preglasavanja

“Predstavnici HNS-a BiH nikad neće stati na jednu ili drugu stranu, kako bi netko želio. Znači, ova ideja o sazivanju sjednice Doma naroda bez dogovora htjela se napraviti uz kršenje procedura i poslovnika. Evidentno je želja bila da se HDZ uvuče u igru, da budemo dvojica protiv trećeg. Stvorili smo sve preduvjete za uspostavu vlasti. Sve drugo je igra onih koji pokušavaju tražiti krivca, a ne riješiti problem”, objasnio je čelnik HDZ-a BiH.

Upitan o sudbini apelacije koju je prošle godine podnijela tadašnja predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH na Ustav Federacije BiH, Čović je potvrdio kako je službeno povučena. “Što se tiče apelacije gospođe Krišto, mislim kako je ona formalno danas povučena kao takva. To bi bio naš doprinos da vodimo dalje raspravu o izbornom zakonodavstvu s partnerima s kojima ćemo formirati vlast”, objasnio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Europska unija će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija izvijestila je da će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini, od čega je 13 milijuna namijenjeno za ilegalne migracije, priopćeno je iz Izaslanstva Europske unije u BiH.

Iznos od 13 milijuna eura bit će dodijeljen kao potpora za upravljanje migracijama, o čemu je potpisan provedbeni sporazum s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM).

Preostalih 1,8 milijuna eura namijenjeno je za humanitarnu pomoć, navodi se.

Povjerenik Europske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn pozvao je vlasti da koordiniraju pristup prema pitanju migracija.

“Kao što se navodi u nedavnom Mišljenju Komisije, potrebno je da vlasti Bosne i Hercegovine osiguraju učinkovitu koordinaciju kapaciteta za upravljanje granicama i migracijama na svim razinama, kao i funkcioniranje sustava azila, što je nužno kako bi zemlja u potpunosti iskoristila znatnu pomoć Europske unije, i to u interesu izbjeglica i migranata, kao i lokalnih zajednica”, navodi se u izjavi povjerenika Hahna.

Istodobno povjerenik Europske unije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides rekao je kako vlasti moraju zadovoljiti humanitarne potrebe migranata.

“EU je posvećena pružanju pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija te zadovoljavanju osnovnih potreba izbjeglica i migranata u Bosni i Hercegovini, kao dopune naporima domaćih vlasti. Važno je da dobrobit izbjeglica i migranata bude u fokusu prilikom odlučivanja o lokacijama i kvaliteti prihvatnih centara“, rekao je povjerenik Stylianides, kako ga citiraju iz izaslanstva EU-a u BiH.

Na temelju rezultata prethodne pomoći, ovim sredstvima će se osigurati smještaj za oko 5.000 izbjeglica, tražitelja azila i migranata, omogućiti pristup zdravstvenim uslugama i zaštiti te pružiti pomoć onima koji borave izvan prihvatnih centara.

Od 2007. godine Europska unija je osigurala pomoć Bosni i Hercegovini u vrijednosti od 44,8 milijuna eura u oblasti migracija i upravljanja granicama kroz Instrument pretpristupne pomoći.

Iz Europske komisije su naveli i da novu lokaciju u mjestu Vučjak kod Bihaća, na kojoj vlasti Unsko-sanske županije smještaju migrante, i EU i UN smatraju neodgovarajućom.

U posljednjih mjesec dana porastao je broj migranata koji ulaze u BiH i koji se masovno pokušavaju preko Unsko-sanske županije dokopati Republike Hrvatske i dalje nastaviti prema zemljama Europske unije. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari