Pratite nas

Iz Svijeta

Haradinaj: vrijeme zidova između balkanskih država je prošlost

Objavljeno

na

Kosovski premijer u ostavci Ramush Haradinaj kazao je u četvrtak da je vrijeme zidova i bilo kakvih prepreka između zemalja Zapadnog Balkana davna prošlost te da Kosovo njeguje tradicionalno dobre odnose s Crnom Gorom.

“Za mržnju i netrpeljivost nema mjesta, stoga nepokolebljivo podržavamo progresivne snage koje će još snažnije afirmirati suradnju između Kosova i Crne Gore, dvije dobrosusjedske i prijateljske države”, rekao je Haradinaj u četvrtak za podgorički dnevnik Pobjeda.

Haradinaj je reagirao na izjavu zastupnika crnogorske oporbe, prosrpskog Demokratskog fronta, Nebojše Medojevića, koji je ranije kazao da bi Crna Gora “trebala podići zid prema Kosovu i Albaniji kako bi se spriječilo krijumčarenje i kriminal koji ugrožava nacionalne i državne interese“.

Na tu Medojevićevu izjavu u četvrtak je reagiralo i ministarstvo obrane Crne Gore, koje je optužilo Demokratski front da mu je cilj narušavanje sigurnosti zemlje, narušavanje međunacionalnog i multietničkog sklada i dobrosusjedskih odnosa s državama iz okruženja.

„Oni vlastitu državu često ne priznaju i rado bi je vidjeli kao 27. izbornu jedinicu neke Velike Srbije“, priopćeno je iz crnogorskog ministarstva obrane.

Oporbeni Demokratski front objavio je niz priopćenja nakon što se 18. kolovoza u njima bliskim medijima pojavila informacija da su albanski policajci, bez oružja, patrolirali u crnogorskim selima kod Andrijevice i Berana, koja se nalaze uz granicu dvije države.

Tu informaciju su kasnije prenijeli mediji u Srbiji s uznemirujućim naslovima poput: “Crnogorci u panici – Albanske ophodnje patroliraju selima” i “Usijana atmosfera u Crnoj Gori: Uniforme nisu sposobne za obranu”.

Crnogorska policija je pojasnila da su službenici policije Albanije boravili na području Andrijevice i Berana u skladu sa sporazumom Crne Gore i Albanije “u cilju sagledavanja stanja graničnih piramida i oznaka od albanske policije i službenika uprava za nekretnine obje države”.

Granični pojas s Albanijom i zajedničke ophodnje crnogorske vojske i policije dan kasnije su posjetili crnogorski ministri unutarnjih poslova i obrane Mevludin Nuhodžić i Predrag Bošković, koji su tom prilikom priopćili “da su mješovite ophodnje, od kolovoza do prosinca 2018. godine spriječile oko dvije tisuće migranata u ilegalnom ulasku u Crnu Goru”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Trump prijeti odmazdom zbog napada na saudijsko naftno postojenje

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump kazao je u nedjelju da je odobrio korištenje američkih naftnih rezervi nakon napada na saudijsko naftno postojenje koje je prepolovilo proizvodnju nafte u toj zemlji te je poručio da je SAD spreman za odgovor na taj napad.

“S obzirom na to da bi napad u Saudijskoj Arabiji mogao imati utjecaj na cijene nafte odobrio sam korištenje nafte iz strateških naftnih rezervi, ako bude potrebno, u količini koja je će odrediti i koja je dovoljna da osigura dobru opskrbu tržišta”, napisao je Trump na Twitteru.

“Poručio sam i svim nadležnim agencijama da ubrzaju davanje dozvola svim naftovodima koji ih trenutno traže na području Teksasa i drugih američkih saveznih država”.

Cijene nafte na svjetskim tržištima skočile su u ponedjeljak više od 10 posto, na najviše razine u četiri mjeseca, jer je napad dronovima na najveće naftno postrojenje u Saudijskoj Arabiji srezao proizvodnju za, procjenjuje se, više od 5 milijuna barela dnevno ili 5 posto ukupne proizvodnje u svijetu.

Napadi dronovima na dva postrojenja naftne tvrtke Aramco u pokrajinama Abkaiku i Kuraisu u subotu izazvali su požare i smanjenje proizvodnje, a odgovornost za taj napad preuzeli su jemenski pobunjenici Huti. SAD je za taj napad optužio Iran što je Teheran odbacio.

Američki predsjednik u nedjelju je sugerirao da je SAD spreman na odmazdu za te napade.

“Saudijski izvori nafte napadnuti su. Potoje razlozi zbog kojih vjerujemo da znamo krivca”, napisao je Trump u tvitu u nedjelju poručivši da je SAD spreman na odmazdu.

“Spremni smo za okidanje, ovisno o verifikaciji, no čekamo da od (Saudijaca) čujemo tko je po njima izazvao taj napad i pod kojim ćemo uvjetima nastaviti dalje!”. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Trump s Netanyahuom razgovarao o sporazumu o uzajamnoj obrani

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump u subotu je podržao izbornu kampanju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i otkrio kako je s njim razgovarao o mogućem sporazumu o zajedničkoj obrani, prenose agencije.

Tri dana do izbora u Izraelu Trump je napisao na Twitteru da je s Netanyahuom razgovarao sporazumu koji bi “zapečatio izvanredan savez naših dviju zemalja”.

– Očekujem nastaviti te razgovore nakon izraelskih izbora kada se nađemo na Općoj skupštini UN-a idući tjedan – napisao je Trump, a prenosi agencija France Presse.

Dvije zemlje de facto već tijesno surađuju razmjenom informacija, zajedničkim vojnim vježbama i vojnom suradnjom, a sporazum bi stvorio nove obveze, napose automatsku intervenciju Sjedinjenih Država u slučaju da Izrael bude napadnut.

Desničar Netanyahu vodi mrtvu trku s centristima te da bi pobijedio računa na bliskost s Trumpom, ali i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kojega je posjetio ovaj tjedan.

Čelnik cenrista i glavni Netanyahuov protukandidat Benny Gantz odbacio je zamisao o savezu kao “tešku pogrešku”, jer bi time Izrael izgubio vojnu autonomiju.

– Nikada nismo nikoga tražili da gine za nas. I nikada nismo ničije dopuštenje tražili da branimo dražvu Izrael – rekao je Gantz, javlja Reuters.

Netanyahu, koji je pobijedio na izborima u travnju, no nije mogao sastaviti koaliciju te je raspisao nove izbore, u utorak je objavio plan aneksije doline Jordana, velikog dijela Zapadne obale, ako sljedeći tjedan pobijedi na izborima.

Izraelski komentatori najavu aneksije tumače kao podilaženje biračima na krajnjoj desnici koji su dugo zagovarali aneksiju židovskih naselja na Zapadnoj obali.

Izrael je okupirao Zapadnu obalu u ratu 1967., a Palestinci nastoje to područje pripojiti budućoj državi.

Plan aneksije osudile su arapske nacije, Ujedinjeni narodi i Europska unija izrazili su zabrinutost, no SAD se nije oglasio te u subotu u svojim objavama nije to spomenuo niti Trump.

Oko 65.000 Palestinaca i 11.000 izraelskih doseljenika živi u dolini Jordana i na obali sjevernog Mrtvog mora, pokazuju podaci izraelske skupine za ljudska prava B’Tselem. Glavno palestinsko područje je Jerihon koje broji oko 28 sela i manjih beduinskih zajednica.

Trump, koji je najskloniji Izraelu od svih američkih predsjednika dosad, obećao je predstaviti mirovni plan za Izrael i Palestince nakon izbora u Izraelu. (Hina)

 

Izraelski premijer Netanyahu: Izreal je spreman za svaki scenarij rješavanja sukoba s Hezbolahom

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari