Pratite nas

Vijesti

HASANBEGOVIĆ DOBIO NAJVIŠE GLASOVA ZA PREDSJEDNIŠTVO

Objavljeno

na

Na XVII općem saboru Hrvatska demokratska zajednica birala je novo vodstvo, nakon što je nedavno opet za predsjednika izabran Tomislav Karamarko. Novi potpredsjednici stranke su Oleg Butković, Tomislav Tolušić, Ivana Maletić, Tomislav Čuljak, Darko Horvat i Josip Bilaver. Zamjenik predsjednika stranke je Milijan Brkić, piše HRT.

[ad id=”93788″]

Za članove predsjedništva izabrani Zlatko Hasanbegović, Anton Kliman, Darko Milinović, Zlatko Ževrnja, Božidar Longin, Ivan Anušić, Pero Ćosić, Josip Križanić, Žarko Tušek i Željko Turk. Najviše glasova je dobio dobio Hasanbegović (1227), a slijedi ga Milinović (1211).

Na saboru su, uz 2122 delegata s pravom glasa bili i brojni gosti, među kojima su predsjednici i visokopozicionirani predstavnici drugih stranaka Domoljubne koalicije te zagrebački gradonačelnik i predsjednik stranke BM 365 Milan Bandić, no predstavnika Mosta nije bilo.

Za poziciju šest potpredsjednika natjecalo se 14 kandidata: Domagoj Ivan Milošević, Tomislav Tolušić, Tomislav Čuljak, Anđelko Stričak, Darko Horvat, Dubravka Šuica, Ante Sanader, Oleg Butković, Božidar Kalmeta, Ivana Maletić, Miro Kovač, Josip Bilaver, Josipa Rimac i Frano Lucić.

Uz potpredsjednike, biralo se i 10 članova Predsjedništva HDZ-a, po dva člana iz svake od pet skupina županija, a za tu se dužnost natjecalo ukupno 32 kandidata.

Delegati su izabrali i članove Visokog časnog suda te predsjednika i članove Nadzornog odbora stranke.

HDZ je ovime završio unutarstranačke izbore na kojima je prije nešto više od mjesec dana kao jedini kandidat za predsjednika stranke u još jednom mandatu izravnim izborom (jedan član-jedan glas) potvrđen Tomislav Karamarko.

Na burnom saboru, između ostaloga je Karamarko optužio Most da zajedno s SDP-om pokušava srušiti sadašnju vladu i na vlast vratiti Zorana Milanovića te poručio kako neće dopustiti da njemu osobno ili HDZ-u presuđuju partijski sudovi.

Inače, na saboru su kružila minimalno tri šalabahtera među izaslanicima, a navodno ih je i znatno više. Prema informacijama Večernjeg lista, barem dvije kombinacije ljudi za potpredsjednike i predsjedništvo su dogovorili predsjednik stranke Tomislav Karamarko i glavnog tajnika stranke Milijana Brkića, a jedan šalabehter je navodno od političkog tajnika Tomislava Čuljka.

Sa “šalabahtera” koji je objavljen, u Predsjedništvo nije ušao jedino Nenad Horvatić, a umjesto njega, delegati su izabrali Križanića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Ivica Marijačić: Jugoslavenske provokacije

Objavljeno

na

Objavio

Javno promicanje jugoslavenske ideje izraziti neprijateljski čin prema Hrvatskoj

U povodu stote obljetnice ulaska Hrvatske u jugoslavensku zajednicu, naš javni prostor zatrovan je jugonostalgijom do te mjere da se ponekad pitamo u kojoj državi uopće živimo.

Povijesna obljetnica bila je prigoda nostalgičarima da u sebi probude sve zapretene emocije koje ih vežu za prošlo i pregaženo političko doba.

Pročetničke Novosti su možda otišle najdalje pa su objavile insignije propale države na naslovnici. Kako nemaju čitateljsku publiku, nitko to ne bi ni primijetio da neki hrvatski mediji nisu prenijeli tu provokaciju. Bilo bi logično da stvar postavimo ovako: ako je Jugoslavija bila negacija Hrvatske, a jest jer je u krvi gušila svaku pomisao o slobodnoj hrvatskoj državi, onda to znači da je javno promicanje jugoslavenske ideje izraziti neprijateljski čin prema Hrvatskoj i da ga treba sprječavati, zabranjivati i kažnjavati.

Ništa od toga ne događa se u Hrvatskoj. Štoviše, svi ti krugovi koji su ovih dana puna srca prizivali u sjećanje okupacijsku Jugoslaviju financiraju se proračunskim novcem. Hrvatska ne samo što nije u stanju definirati te pojave kao neprijateljske, nego im nije u stanju prekinuti dotok novca, no to je već poznata očajna priča koja govori o stupnju hrvatske neslobode i nedovršenoj pobjedi 90-ih.

U dubini svoje duše oni preziru Hrvatsku

Upravo ti krugovi se žestoko bore protiv uporabe pozdrava Za dom spremni. U Hrvatskome saboru su potpisali interpelaciju o zabrani toga pozdrava vodeći ljudi SDP-a, GLAS-a, IDS-a, manjinski zastupnici. S jedne strane, porazno je da nekome u Hrvatskoj smeta pozdrav pod kojim se branio, primjerice, Vukovar, ane smetaju mu simboli pod kojim je napadan. S druge, pak, strane, pozitivno je što otprilike sada jasno znamo stav tih potpisnika prema Hrvatskoj, ako smo uopće ikad i sumnjali.

U dubini svoje duše oni preziru Hrvatsku. Ne samo da se ne biborili za nju kad bi sutra opet bila napadnuta, nego bi najvjerojatnijie otišli na agresorsku stranu. Arsen Bauk, Boris Miletić, Anka Mrak Taritaš, Davor Bernardić, Veljko Kajtazi sutra bi, dakle, u slučaju nove srbijanske agresije pod zvijezdom petokrakom, gotovo sigurno uzeli taj simbol za svoje obilježje i pucali na Hrvatsku koja bi se opet branila pod pozdravom Za dom spremni!

Upravo ti ljudi osporavaju Hrvatskoj pravio što se branila 90-ih od agresije pod spomenutim pozdravom pa je istina zapravo tragična i neumoljiva: onaj u Hrvatskoj komu smeta pozdrava pod kojim su branitelji branili napadnutu Domovinu jednostavno niti je prijatelj, niti je lojalni građanin niti je normalan čovjek. Pravo je napadnutoga hrvatskoga naroda da se brani na svome pod bilo kojim simbolima za koje je procijenio da mu pomažu, pa i pod ustaškim pokličima.

S etičke strane, tu aspolutno nema ništa sporno. Ako Lori Vidović, Bauku, Bernardiću, Pupovcu i ostalima smeta Za dom spremni, to zapravo znači da su oni na strani koljača i ubojica na Ovčari koji su na sebi imali kape s petrokraka dok su zvjerski ubijali i klali hrvatske branitelje i civile.

Ne postoji način da oni svoju protivljenje pozdravu Za dom spremni učine moralno opravdanim, pa čak ni pozivanjem na okaljanost pozdrava u doba NDH jer o tome ništa ne znaju, nego samo imaju predsrasude koje je u njima proizvela jugoslavenska historiografija i velikosrpska propaganda.

Kalkuliranje

Kada ne bi morao politički kalkulirati, nacionalno indiferentni Andrej Plenković vjerojatno bi se s lakoćom složio s oporbenjacima i odmah potpisao interpealciju i propisao zabranu svake uporabe spomenutoga pozdrava. U njegovome HDZ-u možda je ostao još minimum dostojanstva i minimum otpora prema nekim oblicima rehabilitacije zločinačke Jugoslavije pa su protiv oporbene interpelacije, ali nije isključeno da ih Plenković skrši i udovolji oporbi kao što je dosad redovito. Ovo što Plenković radi od Hrvatske gotovo je luđačka i kompulzivna destrukcija svake nacionalne samosvojnosti.

On se poziva na EU, a u toj EU Italija daje nagradu za mir četniku Vučiću, u toj Europi haški tužitelji i suci primaju nagrade iz ruku predstavnika istočnoga Mostara u znak zahvalnosti što su osulili hrvatsjku šetoricu, u toj Europi jedan Ratko Mladić uživo se javlja se haaške tamnice u studio srbijanske televizije… A u Hrvatskoj Plenković i HDZ-ovci ne usude ni na minutu šutnje za pokojnoga Praljka, strogo paze da se ne bi slučajno se sreli s Darijom Kordićem, u toj Hrvatskoj moraju uklanjati domovinske simbole sa spomenika poginulim braniteljima zato što to zahtijeva Milorad Pupovac koji je na dan 5. kolovoza u Bačkoj Palanci odavao popčast agresorskoj vojsci i politici.

Ivica Marijačić
Hrvatski tjednik/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

Objavljeno

na

Objavio

Dekan Fakulteta političkih znanosti (FPN) iz Sarajeva Šaćir Filandra izjavio je da je “nekulturno i nepošteno” da Bošnjaci nametnu Hrvatima Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH ocjenjujući da je nezadovoljstvo Hrvata tim političkim potezom posve opravdano, prenose u subotu mediji u Mostaru.

“Bošnjaci znaju i trebaju znati da nije pošteno da oni Hrvatima biraju člana predsjedništva, njihova predstavnika. To je sasvim normalno, a ovaj potez je besmislen i rekao bih nekulturan”, rekao je Filandra.

Rekao je kako su opravdani prosvjedi i nezadovoljstvo Hrvata protiv nametanja probošnjačkog političara hrvatskih korijena Željka Komšića za člana državnog vrha.

“(Nezadovoljstvo je) apsolutno opravdano. Međutim, ta se situacija mogla i trebala riješiti. Hrvati moraju znati da izmjena izbornog zakona neće biti temelj za uspostavu trećeg entiteta kao što to smatraju Bošnjaci”, rekao je Filandra.

Po njegovu mišljenju slučaj Komšić predstavlja “jednu veliku političku ujdurmu (podvalu) koju su napravili ljudi koji su u biti politički nepismeni”.

“Sasvim je normalno da Hrvati imaju svoga čovjeka koga smatraju da je njihov predstavnik bez obzira što u ustavu kaže. Ako imate moralni stav, neka onda svatko izabere svog predstavnika”, rekao je Filandra.

Podsjetio je dugu društveno-političku povijest predstavljanja različitih zajednica u Bosni i Hercegovini navodeći da takvi primjeri sežu još iz vremena osmanske vlasti.

“Mi imamo višestoljetnu tradiciju nacionalnog predstavljanja. Kada je u ovu zemlju došao Omer paša Latas 1850. tada mu četiri sarajevske zajednice pravoslavci, katolici, muslimani i Židovi idu u susret dočekati ga. To je zapravo naša tradicija, nije to nikakva sladunjava priča o BiH i jedan ne može predstavljati drugoga”, istaknuo je dekan Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu.

On je izrazio uvjerenje da će se predstavnici vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka uspjeti usuglasiti o ovome pitanju, koje je za profesora Filandru tehničko, ako se zauzmu jasna moralna stajališta o potrebi da svaki narod ima mogućnost predstavljanja u institucijama vlasti.

Na listopadskim općim izborima u BiH Željko Komšić je pobijedio Dragana Čovića u utrci za hrvatskog člana BiH Predsjedništva jer su ga dominantno birali Bošnjaci.

Zbog toga ga je više desetaka općina i županija s hrvatskom većinom proglasilo personom non grata, a u Mostaru je održan mimohod na kojemu je protiv njegova izbora prosvjedovalo oko 10.000 Hrvata.

Ovoga tjedna su bivši visoki međunarodni predstavnici u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Scharz Schilling, koji su i sami kako je rekao hrvatski premijer Andrej Plenković pridonijeli da se s vremenom smanjuju prava Hrvata u BiH i mijenja ono što je dogovoreno u Daytonu i Parizu, optužili državni vrh Hrvatske za miješanje u unutarnja pitanja u BiH te su izbor Komšića ocijenili zakonitim.

Hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno je na zasjedanju Vijeća Europske unije aktualizirao preglasavanje Hrvata u BiH i narušavanje Daytonskog mirovnog sporazuma, a u ponedjeljak će Vijeće za vanjske poslove EU na kojemu će sudjelovati i šefica hrvatske diplomacije Marija Pejčinović Burić u Bruxellesu raspravljati o situaciji u BiH i krizi nastaloj nakon posljednjih izbora.

(Hina)

 

Plenković: Hrvatska je ustavna obveza štititi interese Hrvata u BiH

 

 

HNS: Visoki predstavnici koriste neprimjerene lobističke akcije kontra RH

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari