Pratite nas

Vijesti

HASANBEGOVIĆ DOBIO NAJVIŠE GLASOVA ZA PREDSJEDNIŠTVO

Objavljeno

na

Na XVII općem saboru Hrvatska demokratska zajednica birala je novo vodstvo, nakon što je nedavno opet za predsjednika izabran Tomislav Karamarko. Novi potpredsjednici stranke su Oleg Butković, Tomislav Tolušić, Ivana Maletić, Tomislav Čuljak, Darko Horvat i Josip Bilaver. Zamjenik predsjednika stranke je Milijan Brkić, piše HRT.

[ad id=”93788″]

Za članove predsjedništva izabrani Zlatko Hasanbegović, Anton Kliman, Darko Milinović, Zlatko Ževrnja, Božidar Longin, Ivan Anušić, Pero Ćosić, Josip Križanić, Žarko Tušek i Željko Turk. Najviše glasova je dobio dobio Hasanbegović (1227), a slijedi ga Milinović (1211).

Na saboru su, uz 2122 delegata s pravom glasa bili i brojni gosti, među kojima su predsjednici i visokopozicionirani predstavnici drugih stranaka Domoljubne koalicije te zagrebački gradonačelnik i predsjednik stranke BM 365 Milan Bandić, no predstavnika Mosta nije bilo.

Za poziciju šest potpredsjednika natjecalo se 14 kandidata: Domagoj Ivan Milošević, Tomislav Tolušić, Tomislav Čuljak, Anđelko Stričak, Darko Horvat, Dubravka Šuica, Ante Sanader, Oleg Butković, Božidar Kalmeta, Ivana Maletić, Miro Kovač, Josip Bilaver, Josipa Rimac i Frano Lucić.

Uz potpredsjednike, biralo se i 10 članova Predsjedništva HDZ-a, po dva člana iz svake od pet skupina županija, a za tu se dužnost natjecalo ukupno 32 kandidata.

Delegati su izabrali i članove Visokog časnog suda te predsjednika i članove Nadzornog odbora stranke.

HDZ je ovime završio unutarstranačke izbore na kojima je prije nešto više od mjesec dana kao jedini kandidat za predsjednika stranke u još jednom mandatu izravnim izborom (jedan član-jedan glas) potvrđen Tomislav Karamarko.

Na burnom saboru, između ostaloga je Karamarko optužio Most da zajedno s SDP-om pokušava srušiti sadašnju vladu i na vlast vratiti Zorana Milanovića te poručio kako neće dopustiti da njemu osobno ili HDZ-u presuđuju partijski sudovi.

Inače, na saboru su kružila minimalno tri šalabahtera među izaslanicima, a navodno ih je i znatno više. Prema informacijama Večernjeg lista, barem dvije kombinacije ljudi za potpredsjednike i predsjedništvo su dogovorili predsjednik stranke Tomislav Karamarko i glavnog tajnika stranke Milijana Brkića, a jedan šalabehter je navodno od političkog tajnika Tomislava Čuljka.

Sa “šalabahtera” koji je objavljen, u Predsjedništvo nije ušao jedino Nenad Horvatić, a umjesto njega, delegati su izabrali Križanića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Video – Miroslav Škoro – Želim biti narodni predsjednik

Objavljeno

na

Objavio

Miroslav Škoro objavio je u video-poruci na svojoj facebook stranici kandidaturu za predsjednika Republike Hrvatske, istaknuvši kako Hrvatska treba osnaženje ustavnoga položaja predsjednika Republike Hrvatske.

Hrvatska treba osnaženje ustavnoga položaja predsjednika Republike, rekao je Škoro, dodavši da je zato i donio odluku da će se kandidirati za predsjednika.

Poručio je kako je srž njegova programa savez s narodom nasuprot vladavini političkih elita i kompromisa sklopljenih daleko od očiju javnosti i volje biračkoga tijela.

“Želim biti narodni predsjednik i samo ću vama polagati račun”, naglasio je Škoro, istaknuvši da će njegov prvi predsjednički potez bit će upućivanje poziva parlamentu za promjenu Ustava.

Ako tu inicijativu potrebna većina ne prihvati predložit će predsjedniku vlade raspisivanje ustavnoga referenduma, a ako on odbije taj prijedlog pozvat će građane na prikupljanje potpisa za provođenje referenduma, rekao je, dodavši kako bi tada volio vidjeti onoga tko će pokušati izigrati volju naroda.

Jedino predsjednik predstavlja cijeli narod, ne želim biti fikus

Predsjednik Republike, naglasio je, jedini je dužnosnik koji predstavlja cijeli narod i koji mandat dobiva neposredno od toga naroda. Njegov utjecaj u političkom sustavu stoga treba biti razmjeran toj činjenici, istaknuo je Škoro dodavši kako on ne želi biti predsjednik fikus nego predsjednik koji će imati dovoljno ovlasti za provedbu onih politika za koje će ga narod izabrati.

Te su ovlasti, rekao je, raspisivanje referenduma, zakonodavni referendum, sazivanje sjednice vlade, predlaganje kandidata za suce Ustavnoga suda i privremeni veto. Predsjednik po njegovim riječima, mora imati pravo raspisivanja referenduma bez suglasnosti premijera.

“Drage Hrvatice i Hrvati pripadnici nacionalnih manjina, neću vam obećati da će Hrvatska biti među najbogatijim zemljama na svijetu”, poručio je dodavši kako jamči da će sve svoje intelektualne i poduzetničke sposobnosti staviti u funkciju države.

Za njega, istaknuo je, Hrvatska nije slučajna država i dokazat će da je itekako uspješan projekt kojeg su ugrozili nesposobni političari.

“Želim vratiti povjerenje u instituciju predsjednika Republike i zato tražim vaš glas da zajedno damo novi poticaj i hrvatskoj kulturi i znanosti”, rekao je Škoro, zatraživši glas kako bi se mogli stvoriti kvalitetniji uvjeti u gospodarstvu i okrenuti ploča u funkcioniranju diplomatsko-konzularne mreže koja mora biti most Hrvatske sa svijetom, a ne deponij za zbrinjavanje pojedinaca.

Bude li izabran, zalagat će se za izgradnju Europske unije kao zajednice ravnopravnih i suverenih nacija, a ne kao federacije ili ne daj Bože unitarne državne zajednice.

Posebno je, kazao je, štititi interese Hrvata u BiH i susjednim zemljama te raditi na tješnjem povezivanju iseljene i domovinske Hrvatske”.

Ocijenio je kako su ilegalne migracije i terorizam najveći sigurnosni izazov za Hrvatsku u slijedećem razdoblju. “Hrvatska se mora izboriti za potporu europskih partnera u obrani zajedničke granice Europske unije”, poručio je.

Smatra kako je nužno nastaviti modernizaciju Hrvatske vojske, koja mora biti vrhunski opremljena i vrhunski spremna kao mehanizam odvaraćanja svakoga tko bi imao teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj ili bi je htio dovesti u podređeni položaj.

Razočarane u politiku pozvao da izađu na birališta

Posebno se obratio onima koji ne izlaze na izbore te izrazio razumijevanje njihovim razočaranjem u politiku. “Mene je to razočaranje i potaknulo da se kandidiram za časnu dužnost predsjednika lijepe nam domovine”, rekao je, poručivši im da izađu li na birališta nema te stranačke mašinerije koja će ih zaustaviti.

Naglasio je i kako nema ljubavi bez žrtve te dodao kako bi bilo najlakše ostati po strani i gledati što se događa. No, on ne može okrenuti i glavu i praviti se da ga se to ne tiče pa birače da krenu po pobjedu kako bi državu vratili narodu.

“Idemo zajedno pobijediti i uz Božju pomoć probuditi Hrvatsku”, poručio je Škoro.

Naglasio je da u Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu, kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana te naglasio kako je to zapisano u prvom članku hrvatskoga Ustava.

Hrvatskom danas vlada kontrolirani stranački sustav

Škoro je ustvrdio da Hrvatskom danas vlada kontrolirani stranački sustav, u kojemu se na vlasti izmjenjuju dvije najjače stranke sa svojim trgovačkim partnerima, a dogodine nas možda čeka i velika koalicija.

Smatra kako su se političke elite potpuno otuđile od naroda te da bahatost i arogancija ide toliko daleko da se raznim smicalicama i manipulacijama ne dopušta održavanje referenduma.

“Gubitak povjerenja u državne institucije poprimio je zabrinjavajuće razmjere, a neki čak govore o Hrvatskoj kao o neuspješnom projektu”, istaknuo je podsjetivši kako stotine i tisuće hrvatskih kćeri i sinova svojom pameću i svojim radom već izgrađuju neke druge države jer ovdje nisu imali šansu bez stranačke iskaznice.

Jednostavno, ustvrdio je, nisu više željeli živjeti u državi u kojoj spirala mržnje i netolerancija nagriza njezine same temelje. To nije Hrvatska kakvu su sanjali naši predci i koju je stvarao dr. Franjo Tuđman te za koju ratovali i ginuli hrvatski branitelji, naglasio je.

Pobjeda u Domovinskom ratu i ostvareno jedinstvo u tom vremenu moraju biti polazna točka u izgradnji moderne hrvatske države, rekao je dodavši kako u takvim okolnostima hrvatska treba predsjednika koji će biti oruđe naroda za odlučni zaokret.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Hrvatska danas obilježava ‘Dan antifašističke borbe’

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska danas obilježava ‘Dan antifašističke borbe’. Glavna svečanost održava se u Spomen-parku Brezovici pokraj Siska, u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, Premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković uputili su čestitke.

Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Hrvatskoj i obilježava se 22. lipnja. Obilježavanje u Brezovici tradicionalno organiziraju Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Grad Sisak i Sisačko-moslavačka županija. Dan antifašističke borbe obilježava se na dan 22. lipnja od stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske.

“Obilježavajući 22. lipnja prisjećamo se dana kada je 1941. godine u Hrvatskoj, u šumi Brezovica pokraj Siska, osnovana prva antifašistička postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.

Svoj doprinos pobjedi nad nacizmom i fašizmom u Drugom svjetskom ratu, koja je bila preduvjet za izgradnju današnje demokratske i ujedinjene Europe, dali su brojni hrvatski antifašisti, kojih se danas prisjećamo.

Uspostavom samostalne, slobodne i demokratske Hrvatske, pobjedom u Domovinskom ratu te punopravnim članstvom u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji postali smo ravnopravnim sudionikom izgradnje zajedničke europske budućnosti, kao i očuvanja univerzalnih vrijednosti mira, slobode i ljudskih prava.

U ime hrvatske Vlade i osobno, svim hrvatskim građankama i građanima, čestitam Dan antifašističke borbe.” napisao je premijer u čestitki.

“Dan antifašističke borbe obilježavamo u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica pokraj Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Osnivanjem prvog oružanog antifašističkog odreda u Drugom svjetskom ratu, Hrvatska je dala veliki doprinos otporu i borbi protiv fašizma u tada porobljenoj Europi. Vrijednosti tog hrvatskoga doprinosa ugrađene su u temelje samostalne i suverene Republike Hrvatske, a Hrvatski sabor donio je 2005. godine Deklaraciju o antifašizmu”, podsjetio je Jandroković.

Čestitku je uputila i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, poručivši:

“Svim hrvatskim državljanima čestitam Dan antifašističke borbe 22. lipnja. Velik dio hrvatskoga naroda i građana drugih nacionalnosti opredijelio se tijekom Drugoga svjetskoga rata za antifašistički otpor okupaciji sila Osovine. Odlukama ZAVNOH-a uspostavljena Federalna Država Hrvatska u sklopu bivše federativne državne zajednice bila je izraz kontinuiteta i težnje hrvatskih antifašista za očuvanjem hrvatske državnosti, postavši državnopravnom osnovom za proglašenje i međunarodno priznanje samostalne Republike Hrvatske, koju smo obranili i oslobodili u Domovinskom ratu, kao povijesni izraz trajne težnje hrvatskoga naroda za neovisnom državom”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari