Pratite nas

Politika

Hasanbegović: Dvije su temeljne razlike između nas i Suverenista

Objavljeno

na

Saborski zastupnik stranke Neovisni za Hrvatsku, Zlatko Hasanbegović, gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao aktualnu političku situaciju uoči europskih izbora.

Ankete pokazuju da ste ispod praga za europske izbore, ali slične postotke dobivaju i Suverenisti i Marijana Petir. Razmrvili ste se, a ciljate na isto biračko tijelo.

Čini se štošta, prava anketa će nastupiti na dan izbora. Mi smo od prvoga trenutka jasno isticali da smo spremni ući u političke sporazume sa svima onima koji se prepoznaju u vrijednostima koje zastupamo. S druge strane smo rekli da nismo spremni na stare oblike neprincipijelnog koaliranja, na koncept rogova u vreći, međusobnog ucjenjivanja oko mandata i slično, što je sve već viđeno u proteklih 10 godina.

Ruža Tomašić je rekla da je bila spremna i ne kandidirati se, ako bi to značilo ujedinjenu listu.

Ja ne želim uopće sudjelovati u polemici s gospođom Tomašić. O njezinoj i bilo čijoj vjerodostojnosti će određivati birači. Kad je riječ o Marijani Petir, kao što je i sama rekla, do zadnjeg trenutka je bila spremna istaknuti svoju kandidaturu na listi HDZ-a i jedini razlog zašto to nije učinila – nije željela pristati na učlanjenje u stranku.

Drugim riječima, zašto nije došlo do sporazuma gospođom Petir postaje izlišno. Među nama, osim sličnosti, postoje i političke razlike.

Koja je ključna razlika između Neovisnih za Hrvatsku i Suverenista?

Dvije su temeljne razlike. Postoje stanovite političke biografije, svi mi sudjelujemo u javnom životu i znamo kako se postupalo u pojedinim situacijama. Ključna politička razlika koja je odredila ne samo naše odnose, već ukupnu arhitekturu hrvatske politike nastupila je kad je gospodin Plenković pristupio takozvanom preslagivanju i umjesto novih izbora sastavio ovu trgovačku protunarodnu hrvatsko-srpsku koaliciju. Mi smo odbili sudjelovati u tome. Iz toga je proizašla i naša politička akcija.

Ljudi koji čine danas sukus liste koju spominjete, bili su sastavni dio te saborske većine. Ispada, da nije bilo Istanbulske konvencije i problema ratifikacije, da bi oni danas i dalje bili dio ove saborske većine.

Uvažavajući važnost Istanbulske konvencije, ta činjenica da se je spremno zbog različitih sinekura biti dio Plenkovićeve trgovačke većine je presudna činjenica o kojoj trebaju suditi birači.

Postoji li mogućnost koaliranja na parlamentarnim izborima?

Ovdje je riječ o europskim izborima, ne odlučuje se o vlasti, cijela Hrvatska je jedna izborna jedinica i obveza je svih političkih aktera da izađu pred birače, ne u trgovačkim formacijama, nego sa svojim listama, kako bi birači mogli procijeniti vrijednost njihovih programa. Na parlamentarnim izborima postoji više izbornih jedinica koje na različite načine surađuju.

Dakle, ne isključujete daljnje saveze?

Naravno. Nikada nismo ni isključivali.

Kako gledate na to kad Ladislav Ilčić i Hrvoje Zekanović kažu da Europi prijeti islamizacija? Ilčić je rekao da je samo kršćanski Bog rekao da čovjek ima slobodu.

Ja ne pratim pomno o čemu je riječ, Ilčića poznajem kao talentiranog glazbenika, violinistu, a ne stručnjaka za vjersko-teološka pitanja. Mogu mu odgovoriti na razini vjeronauka iz drugog razreda osnovne škole, da je Bog samo jedan i da ne postoji više bogova. Ključna činjenica, Europa se nalazi u teškoj identitetskoj krizi.

Možemo govoriti o dekristijanizaciji moderne Europe, sustavnom razaranju svih tradicionalnih i obiteljskih vrijednosti, a ta činjenica dolazi, gledamo je u posebnom kontekstu kad se suočavamo s ključnim modernim fenomenom masovne i ilegalne migracije, koja dodatno stvara identitetsku konfuziju, paralelna društva i nerješive probleme i za ilegalne useljenike i za domicilno stanovništvo.

Može se reći da jeste euroskeptici, kad je riječ o Europskoj uniji kakva je sad?

Naravno, blago rečeno. Za razliku od jalovih pokušaja reformiranja nečega što se zapravo ne može reformirati, kao što se niti Titova Jugoslavija niti Sovjetski savez nisu mogli reformirati, skloni smo raspuštanju Europske unije u ovom obliku, ali kao zagovornici europskoga zajedništva u traženju obrazaca na kojima bi se to europsko zajedništvo moglo ostvariti.

Vi ste za izlazak iz Europske unije?

Potpuno je pogrešno cijeli problem nefunkcioniranja ili funkcioniranja Europske unije gledati iz parcijalnih državnih perspektiva.

Što onda?

Europski parlament može biti ključno mjesto, posebice u budućem razvitku, na način da europski narodi demokratskim putem odluče o svojim predstavnicima, koji zapravo više neće biti, kao što su sada, jer su dovedeni, jer ovdje se ne radi o zakonodavnom tijelu klasičnoga tipa, već tijelu koje odlučuje o zakonima koje inicira isključivo Europska komisija, dakle tijelo koje će pokrenuti veliku debatu o tome kakav nam oblik europskoga zajedništva zapravo treba.

U Splitu je osvanuo grafit u kojem je riječ Srbin napisana ćirilicom, koji je potom išaran, a napisane su uvredljive riječi. Milorad Pupovac je reagirao na to.

Milorad Pupovac je vrsta političkog hermafrodita, po potrebi nastupa kao srpski politički vođa, a po potrebi kao vođa neojugoslavenske ljevice.

 

Hasanbegović: ‘Ponavlja se pokušaj prakse kriminalizacije hrvatskih povijesnih obilježja’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ruža Tomašić: U drugom krugu izbora glasat ću za Kolindu Grabar-Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednička utrka postaje sve zanimljivija, posebno nakon što je gotovo riješeno da na izbore ide i bivši šef SDP-a Zoran Milanović.

Njegova kandidatura mogla bi ići u prilog aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović jer će, ako u utrku uđe i kandidat desnice kao suparnik aktualnoj predsjednici (što je posve izvjesno), amortizirati udarce na nju pošto će morati biti raspoređeni i na lijevog kandidata Milanovića.

Osim toga, ulazak Milanovića u ring nakon što je tri godine bio izvan političkog stroja mogao bi mobilizirati birače HDZ-a, a možda ih i vratiti toj stranci u strahu da na Pantovčak ne dođe predsjednik lijeve provenijencije.

S obzirom na to da će Kolinda Grabar-Kitarović biti kandidatkinja HDZ-a, svaka mobilizacija HDZ-ovih glasača nakon što je ta stranka na euroizborima osvojila tek 22,7 posto glasova ići će njoj u prilog.

Desnica, koju je Andrej Plenković odstranio iz HDZ-a i koja je na euroizborima osvojila ukupno 17 posto glasova, nezadovoljna Plenkovićevom i politikom Kolinde Grabar-Kitarović, sprema svojeg predsjedničkog kandidata. Još je nepoznato hoće li to doista biti glazbenik Miroslav Škoro kojeg ankete plasiraju na treće mjesto nakon aktualne predsjednice i Zorana Milanovića.

Hrvatski suverenisti koji su na euroizborima osvojili jedan mandat (Ruža Tomašić) već su se unaprijed odredili da neće podržati K. Grabar-Kitarović iako se ona još službeno nije ni kandidirala.

Činjenica da u utrku ulazi Milanović ne mijenja odluku Hrvoja Zekanovića iz stranke Hrast, koja je dio platforme Suverenista, da Grabar-Kitarović neće imati podršku te stranke. Ruža Tomašić, pak, jasno poručuje da će, ako u drugom krugu budu aktualna predsjednica i Milanović, ona dati podršku Kolindi Grabar-Kitarović. Ali ne bezuvjetnu.

“Bude li takva situacija, tražit ću s njom sastanak da se očituje kakvu će politiku voditi. Glavna tema na kojoj ću inzistirati bit će srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić za kojeg je ona izjavila da bi ga ponovno pozvala u Hrvatsku. Pa on je radio budalu od nje i Plenkovića kad je bio u Hrvatskoj, zašto bi ga opet zvala? Ako mi ne bude dala čvrsta jamstva, odnosno ako ne odredi crtu ispod koje neće ići, posebno u slučaju Vučić, onda ću ostati kod kuće i neću glasati za nju”, rekla je Ruža Tomašić Večernjem listu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Tomislav Karamarko: Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište

Objavljeno

na

Objavio

Kako ja to mogu ustavnom tužbom protiv jedne odluke izvršiti “udar” na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa?!

Zamolio sam svoje pravne zastupnike, gospođu Vesnu Alaburić i gospodina Ivu Farčića, da mi objasne kakvu su to ustavnu tužbu napisali i u kakav su me to “udar” na Povjerenstvo “uvalili”. Evo što su mi odgovorili:

Medijski komentari o Vašem navodnom “udaru” na Povjerenstvo odnose se samo na osporavanje dijela odluke Povjerenstva kojim se utvrđuje da ste propustom deklariranja svojih ranijih poslovnih odnosa s Josipom Petrovićem “počinili povredu načela djelovanja” iz čl.5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Mi u tužbi tvrdimo da Zakon ne propisuje sankciju utvrđenja “povrede načela djelovanja” i da Povjerenstvo nije Zakonom ovlašteno odlučivati o kršenju “načela djelovanja” kao samostalnoj/posebnoj povredi Zakona, pa da stoga odluka nije temeljena na Zakonu.

Znam da je spominjanje propisa zamorno, ponekad čak i pravnicima, ali ću Vam ipak ukratko prezentirati relevantne zakonske odredbe:

(I) Zakon u članku 5. navodi određena načela djelovanja dužnosnika (dužnost treba obavljati časno, pošteno, savjesno, odgovorno, nepristrano; čuvajući vjerodostojnost i dostojanstvo dužnosti i povjerenje građana; ne koristeći javnu dužnost za osobne probitke, a građani imaju pravo biti informirani o ponašanju dužnosnika koje je u vezi s obnašanjem dužnosti).

(II) Člankom 42. stavak 1. Zakon utvrđuje da Povjerenstvo može izreći (samo) tri vrste sankcija za povredu odredaba Zakona: opomenu, obustavu isplate dijela plaće i javno objavljivanje odluke. Zakon, dakle, ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima bi “samo” deklariralo povredu nekog načela djelovanja ili neke zakonske odredbe.

(III) Stavkom 2. članka 42. Zakon propisuje koja se sankcija može izreći za povredu pojedine od taksativno nabrojenih zakonskih odredbi. Članak 5., koji utvrđuje načela djelovanja, uopće se ne spominje u tom kontekstu, što znači da se za povredu tih načela ne može izreći nikakva sankcija.

U spomenutim načelima djelovanja dužnosnika nema ničeg posebno spornog. Radi se o uopćenim, općeprihvaćenim načelima političkog djelovanja. Netko bi se stoga mogao zapitati: ako su načela zapisana u Zakonu, zašto Povjerenstvo ne bi imalo pravo utvrđivati povredu tih načela? Odgovor je vrlo jednostavan: zato što to proturječi jednom temeljnom pravnom načelu – načelu zakonitosti. To pravno “načelo svih načela” temelj je vladavine prava.

Ono, uz ostalo, zahtijeva da (i) svaka sankcija izrijekom bude propisana javno dostupnim zakonom i (ii) da zakon bude dostatno precizan i predvidljiv kako bi mu građani mogli prilagoditi svoje ponašanje.

Dakle, zahtijeva se određena nomotehnička kvaliteta pravne norme, kako u pogledu sadržaja kažnjivog ponašanja tako i u pogledu sankcija. A takva norma o načelima djelovanja dužnosnika u Zakonu ne postoji.

Osim toga, za tijela javne vlasti vrijedi pravno pravilo da mogu raditi samo i isključivo ono za što su propisima ovlaštena, za razliku od građana, kojima je dopušteno sve osim onog što je izričito zabranjeno.

Zato, ako Zakon izričito ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima utvrđuje povredu načela djelovanja dužnosnika, Povjerenstvo tako nešto ne smije činiti.

Nekoliko riječi o tome može li se utvrđenje neke relevantne činjenice smatrati sankcijom. U pravu nema dvojbe da takvo utvrđenje ima odgovarajući pravni učinak.

Deklaratorno utvrđenje o neetičkom ili nečasnom postupanju dužnosnika predstavlja veću društvenu stigmu od izricanja bilo koje druge sankcije (izrijekom) propisane Zakonom (opomena, obustava isplate dijela mjesečne plaće i javno objavljivanje odluke Povjerenstva). Reakcije javnosti to nedvojbeno potvrđuju. Zato takva deklaracija po svojoj pravnoj naravi jest sankcija.

Načela djelovanja dužnosnika iz članka 5. Zakona važna su za tumačenje Zakona, ali nikako ne mogu biti samostalna/posebna osnova za izricanje bilo kakvih sankcija/utvrđenja.

Zakon regulira situacije sukoba interesa, njegovog spriječavanja i razriješavanja. Taj Zakon ne predstavlja etički kodeks dužnosnika (niti mu je to svrha), pa posljedično ni Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište.

Ipak, dakle, nisam “izvršio udar” na Povjerenstvo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari