Pratite nas

Politika

Hasanbegović ministrici Obuljen: HNK se pretvara u stožer psudoljevičarskog aktivizma

Objavljeno

na

Saborski zastupnik Neovisni za Hrvatsku Zlatko Hasanbegović poručio je u petak na saborskom ‘aktualcu’ kako je djelovanje ravnatelja Drame HNK “duh koje aktualna Vlada ne vraća u bocu, nego takvim duhovima i dalje povjerava vođenje ključnih kulturnih ustanova od nacionalnog značaja”.

“Dva dana uoči zasjedanja Gradske skupštine, na kojoj je i glasovima HDZ-a prihvaćena odluka o promjeni imena Trga maršala Tita, ispred središnjice HDZ-a bio prosvjedni skup više nevladinih udruga, SDP-a, Radničke fronte i njima srodnih organizacija. U šarolikom društvu u sjeni srpa i čekića, zastava jugoslavenske SRH, stiliziranih zastava Sovjetskog saveza okupljenima se obratio i Ivica Buljan, ravnatelj Drame HNK u Zagrebu lamentirajući o poplavi fašizma. U isto vrijeme ministrica i Vlada u polutajnosti su odlučili da se Dubravka Vrgoč, neovisno o brojnim nepravilnostima utvrđenim upravnim nadzorom, ponovno imenuje na dužnost intendanta”, poručio je Hasanbegović ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek u ‘aktualnom prijepodnevu’ u Saboru.

Aktivist Buljan je, kazao je, odabir gospođe Vrgoč, a oboje su postavljeni kao izvršitelji kulturne politike tadašnje ministrice iz HNS-a Andreje Zatar Violić. “Hoće li nakon natječaja za novog ravnatelja Drame HNK, dva člana Kazališnog vijeća koja predstavljaju ministricu iz HDZ-a i Ministarstvo kulture dati suglasnost za ponovni izbor gospodina Ivice Buljana za ravnatelja Drame koji je, i ranije nadahnut kolegom Oliverom Frljićem i poduprt javnim novcem, HNK pretvorio u stožer pseudoljevičarskog prakazališnog aktivizma?”, pitao je Hasanbegović minstricu kulture u svom zastupničkom pitanju.

Obuljen Koržinek mu je odgovorila da je Vlada nakon regularnog natječaju, na kojem su stigle dvije prijave od kojih je samo jedna odgovarala uvjetima, na prijedlog ministrice kulture i uz suglasnost zagrebačkog gradonačelnika predložila Vrgoč intendanticom u novom mandatu i to na temelju rezultata.

U vezi sa spomenutim prosvjedom rekla je kako joj je neshvatljivo da netko 2017. može prosvjedovati koristeći boljševičke simbole. “Ne mislim da je uloga ministrice kulture da promatra tko je bio na tom prosvjedu, bilo koje orijentacije u demokratskoj državi u kojoj svatko ima pravo na svoje političke stavove, a u umjetnosti posebno na slobodu izražavanja. I kada budemo ocjenjivali kandidature ravnatelja bilo koje kulturne ustanove, vodit ćemo se rezultatima i programom i na temelju toga donositi odluke”, istaknula je ministrica kulture Obuljen Koržinek.

Saborski zastupnik i bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović nije bio zadovoljan odgovorom i zatražio je pismeni odgovor zbog njegove dokumentarističke vrijednosti. “Niste mi odgovorili pa ću zatražiti i pismeni odgovor zbog njegove dokumentarističke vrijednosti. Rezultati o kojima govorite su najobičniji promidžbeni falsifikati koji se egzaktno mogu utvrditi. Nisam zadovoljan, ali mogu biti Vaši partneri iz onoga što se naziva HNS d.d. koji osim lukrativnih područja iz područja njihovih tradicionalnih interesa -energetika, šume, voda – uspjeli su obnoviti i privremeno prekinuti utjecaj u Ministarstvu kulture iz vremena Zlatar Violić protiv koje je USKOK podigao optužnicu”, poručio je Hasanbegović.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari