Pratite nas

Intervju

Hasanbegović: Ne postoji nikakvo zakonsko uporište za micanje ove ploče

Objavljeno

na

Uoči sutrašnje sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba na kojoj će, po svemu sudeći, biti promijenjeno ime Trga maršala Tita, gost Novog dana je bio Zlatko Hasanbegović.

Hasanbegović je prvo upitan za komentar premijerove najave rješenja problema koje je izazvala ploča u Jasenovcu na kojoj stoji pozdrav Za dom spremni.

‘Ne znam koje će biti rješenje, iz ovoga što možemo čuti čini se da je gospodin Plenković podlegao političkih pritiscima svojih koalicijskih partnera, HNS-a i Milorada Pupovca te da je donio političku odluku da se pronađe rješenje koje on nazvao ne – micanje ploče, nego izmjena dijela saržaja ploče i slično. Sad treba pronaći pravni modalitet, jer u ovom trenutku ne postoji bilo kakvo zakonsko uporište za micanje ove ploče.

Inače, po mom mišljenju, jedino moguće rješenje je da ova ploča ostane, da se slične ploče i spomen obilježja pripadnicima HOS-a bez ikakvih ograničenja podižu diljem Hrvatske, jer je potpuno neprihvaljtivo da zakoniti simbol jedne zakonite ratne postrojbe bude predmet bilo kakvih preispitivanja i dovođenja u pitanje’, kazao je Hasanbegović za N1.. Intervju donosimo u nastavku:

Kako vidite rješenje koje premijer Andrej Plenković najavljuje zbog ploče HOS-a u Jasenovcu? 

Ne znam koje će biti rješenje. Iz ovoga što možemo čuti, čini se da je gospodin Plenković podlegao političkim pritiscima svojih koalicijskih partnera, HNS-a i stranke gospodina Milorada Pupovca te da je donio političku odluku da se pronađe rješenje koje on nazvao ne micanje ploče, već izmjena dijela sadržaja ploče i slično. Sad treba pronaći pravni modalitet, jer u ovom trenutku ne postoji bilo kakvo zakonsko uporište za micanje ove ploče. Inače, po mom mišljenju, jedino moguće rješenje je da ova ploča ostane, da se sve slične ploče i spomen obilježje pripadnicima HOS-a bez ikakvih ograničenja podižu diljem Hrvatske, jer je potpuno neprihvatljivo da zakoniti simbol jedne zakonite ratne postrojbe bude predmet bilo kakvih preispitivanja i dovođenja u pitanje.

Kako komentirate izjavu Plenkovića nakon jučerašnjeg sastanka?

To je traženje kvazi rješenja sukladno političkoj filozofiji Andreja Plenkovića. U ovom slučaju jedini relevantan kontekst Jasenovca je taj da je Jasenovac bio izložen brutalnoj srpskoj agresiji ’91. Protjerani su svi Hrvati, oslobođen je tek ’95. godine. U obrani i hrvatske države i tog kraja sudjelovali su i hrvatski branitelji iz postrojbi HOS-a i pod simbolima HOS-a i jedino relevantno stajalište ne samo ovog predsjednika vlade, nego i svakog drugog i budućeg u kontekstu ove ploče i Jasenovca je da ode i zapali svijeću na mjestu ove spomen ploče i time oda počast vojnicima koji su poginuli za obranu hrvatske države. Zbog njihove žrtve i Plenković i svi mi u hrvatskoj državi ne bi mogli obnašati svoje dužnsti. Bez njih ne bi bilo političke elite koja obnaša svoje dužnosti.

Što je s ustaškim žrtvama u Jasenovcu?

Mjesto i kraj Jasenovac ne može nositi hipoteku jasenovačkoga logora iz Drugoga svjetskog rata.

Je li Jasenovac zločinački logor?

U kontekstu toga svako mjesto gdje su stradali ljudi je mjesto zločina, a u kontekstu ove ploče je to potpuno irelevantno i jedna vrsta je licemjernoga stajališta, jer ovdje imamo pokušaj rješenja po kojem bi se simboli HOS-a mogli postavljati u drugim dijelovima Republike Hrvatske, a ne u Jasenovcu. Pupovac zagovara stajalište da jasenovački kraj treba izdvojiti iz obilježja i pretvoriti u mjesto posebnoga pijeteta, upravo ono što je odbijao u gradu Vukovaru, kad je aktualno bilo postavljanje ploča i kontroverze oko toga.

Ne smatrate spornim pozdrav Za dom spremni?

Ta spomen ploča se ne nalazi na području spomen-područja Jasenovac, ona se nalazi u mjestu Jasenovac i zakonito je podignuta. Grb HOS-a je zakonit i ne postoji bilo kakvo zakonsko uporište za zabranu simbola i grba HOS-a. O pozdravu Za dom spremini sam govorio i kao povjesničar i kao ministar kulture, jasno sam rekao da je neprijeporno da je proizašao iz baštine ustaškog pokreta i opterećen hipotekama koje dolaze iz te ideologije. Nema potrebe u modernoj Hrvatskoj posezati za simbolima propalih režima, nego koristiti službene simbole Republike Hrvatske, uz jednu jednu iznimku, a to je da je taj pozdrav Za dom spremni sastavni, neodvojivi i zakoniti dio grba jedne hrvatske ratne postrojbe u sastavu hrvatske vojske. Tu počinje i završava sva rasprava.

Treba li zabraniti taj pozdrav?

Za to nema potrebe. U kontekstu očekivanih rješenja o zabrani ili modelima isticanja onog što se naziva simbolima totalitarnih pokreta, osobno sam protivnik bilo kakvih zabrana. Zabranama se ne može postići ništa, one izazvivaju bunt i prkos. Nama treba jedna nova politička kultura i jedna nova državna i nacionalna paradigma koju sam zastupao i kao političar i kao ministar kulture, a to je da je istinski temelj na kojem počiva hrvatska država pobjeda u Domovinskom ratu. Sve drugo znači zazivanje beskrajnih podjela bez početka i kraja.

Kako komentirate reakcije u HDZ-u? Ivan Aralica rekao je da je skidanje ploče politički kraj Andreja Plenkovića.

Nisam vidovit, ali sam siguran da birači HDZ-a, ali i svi oni koji drže do vrijednosti i temelja na kojima počiva moderna hrvatska država, iz toga trebaju povući konzekvence. Ovo je vrsta kapitulantske politike prema koalicijskim partnerima. Način na koji je nastala ova koalicija je bio jedan od ključnih razlgoa zašto sam napustio HDZ. To je bio političko ideloški konkubinat i to se sada pokazuje kao istina.

Je li ovo pitanje svojevrsna opasnost za Vladu?

Ne bih rekao. Ova Vlada ne počiva na bilo kakvim svjetonazorskim ili idejnim programima. HNS je u politici i javnom životu simbol klijentelizma i kad u pozadini takve politike stoji podjela funkcija, čini je čvršćom.

Ima li takva vaša izjava političku vjerodostojnost, obzirom na to da ste u Gradu Zagrebu u koaliciji s HDZ-om?

To se ne može ni na koji način uspoređivati iz samog načina konstituiranja vlasti u Zagrebu i Vlade koji su potpuno različiti. Mi smo prije ulaska u sporazum o konstituiranju skupštinske većine istaknuli svoje uvjete. Samo jedan od njih bio je promjena imena trga, a sve ostalo tek dolazi na dnevni red. Ako će se taj sporazum ostvarivati, bit će i većine u Gradskoj skupštini.

Kako biste sad glasali, da je u tijeku izglasavanje povjerenja Vladi?

Kad se glasovalo za povjerenje Vladi HDZ-a i HNS-a i stranke Milorada Pupovca, mi smo jasno bili protiv. Mogu čitati u medijima neke komentare, primjerice, Tonino Picula je neutemeljeno naveo da se i mi nalazimo u koaliciji s Pupovcem i HDZ-om, što je potpuno apsurdno i vidljivo iz našega glasanja povjerenja.

Je li moguće novo preslagivanje u Vladi ili bi to bio konačan kraj?

Ne vjerujem da bi moglo doći, mislim da je ovo bura u čaši vode. Gospodin Pupovac je, sjetimo se, gospodina Plenkovića označio suhim zlatom koje treba čuvati, sebe je predstavio kao kreditora ove vlade. Neki dan je rekao da je taj kredit istekao, ali zapravo kreditor i vjerovnik nikada ne želi, posebice kad se radi o lihvarskim političkim kreditima, političku likvidaciju svojeg dužnika, nego održavanje na životu kako bi se mogle održavati lihvarske političke kamate. Iza ovoga se kriju čisto prozaični interesi vezani uz lukrativna područja za koja je stranka specijalizirana ili višemilijunske alokacije iz državnog proračuna za političko glasilo gospodina Pupovca – tjednik Novosti.

Mnogi ovu situaciju održavanja stabilnosti Vlade označavaju kao obranu od jačanja ekstremne desnice. Kako to komentirate?

Postoji taj politički kliše o ekstremnoj desnici, to je netočno. Mi smo slobodarska stranka utemeljena u nacionalnim vrednotama i siguran sam da postoji strah od našega jačanja i zato se po svaku cijenu inzistira na održavanju ovakve situacije. Birači će vrednovati svaki potez Andreja Plenkovića, uključujući i ovo mazohističko i kapitulantsko ponašanje u slučaju obilježja HOS-a.

Je li Hrvatska politički stabilna?

Politička stabilnost je politička floskula, iza nje se krije bezidejnost kao politička ideologija Andreja Plenkovića. Ona je sinonim za status quo, za izostanak korjenitih društvenih, političkih i gospodarskih promjena. Ovo je tehničko održavanje vlasti bez ostvarivanja dubljih ciljeva.

Zalažete se za zabranu slavljenja antifašizma. Nisu li to potezi koji izazivaju strah jednog dijela javnosti?

Potpuno je neopravdano, a izaziva strah pojedinih političih struktura, čija moć proizlazi iz jugoslavenskog komunizma, općenito manipulacija pojmom antifašizma. Način na koji se koristi ili zloupotrebljava pojam antifašizma uistinu ga pretvara u floskulu. Prije koji dan mogli smo vidjeti bizaran politički skup ispred HDZ-a, na kojemu je bilo oko 123 sudionika. Organizatori su bili 23 udruge, koje nisu mogle okupiti niti 200 ljudi, na kojemu su se isticali simboli SFRJ, Sovjetskog saveza, srpa i čekića i to pokazuje da iza korištenja toga pojma antifašizma stoji sektaško ideološko nastupanje i održavanje relikata propalog jugoslavenskog komunizma.

Kako komentirate izjavu bivšeg predsjednika Franje Tuđmana o HOS-u?

Politika Franje Tuđmana je državnička politika i vezana je uz kontekst stvaranja hrvatske države. Nemoguće je u 21. stoljeću preslikavati bitno drugačije okolnosti kojima je u ratu i uz državno vodstvo Franje Tuđmana stvorena i obranjena hrvatska država. Ovo je vezano uz političko – stranačku pozadnu nastanka HOS-a. Mogu se složiti, kad je riječ o tadašnjim i današnjim manekenima koji koriste crne odore i znakovlje. Ovdje govorimo isključivo u kontekstu ratne postrojbe HOS-a, njezinih simbola i ljudi koji se nisu slikali za strane postaje, nego izvan kamera i javnosti ginuli na prvim crtama i stvarali hrvatsku državu, od Srđa preko Škabrnje i Vukovara do Jasenovca.

Kad smo kod fotografiranja, jeste li požalili fotografiju s ustaškom kapom?

Ta fotografija je privatna fotografija, koja uopće nije nastala za javnu distribuciju prije 20 i nešto godina. Ona nikada nije korištena, na nju sam potpuno zaboravio i ona je izvučena u sklopu difamacijske kampanje kojoj sam bio izložen kao ministar kulture.

Je li promjena ploče u Jasenovcu politička amortizacija preimenovanja Trga maršala Tita?

Ja to ne znam, ali to su dvije potpuno različite stvari. HDZ je i u proteklom razdoblju imala prigodu promijeniti ili tražiti promjenu imena toga trga. Do toga nije došlo dok ljudi s liste Brune Esih nisu to postavili kao ključan politički uvjet za početak pregovora. Ovdje se ne radi o politikanstvu, nego o načelnom vrijednosnom i svjetnonazorskom stavu koje smo postavili kao uvjet za postavljanje nove većine. Nema potrebe za politiziranjem, ovo sutra treba biti epilog dugog četvrtstoljetnog građanskog i političkog napora, koji nije mogao uspjeti dok se za to nisu stvorile političke pretpostavke.

Hoće li to ime biti ponovno promijenjeno s novom vlašću i trgu biti vraćeno ime maršala Tita?

Mi nismo vidoviti. Sve odluke u Gradskoj skupštini su političke. Vjerojatnost da se SDP vrati na vlast u Zagrebu jednaka je vjerojatnosti da vas pogodi meteorit dok hodate ulicama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

ČOVIĆ: Mi apsolutno ništa ne uvjetujemo, nego inzistiramo na poštivanju Ustava

Objavljeno

na

Objavio

Na dvodnevnoj međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji “Posavina u obrani suverenosti i samostalnosti BiH” sudjelovat će i predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović. U intervjuu za Večernji list BiH Dragan Čović govori o tome je li Posavina zapostavljena, o ustroju vlasti, odnosima s drugim dvama narodima, EU, NATO-u, Hrvatskoj…

Što očekujete od konferencije u Orašju?

Meni se to čini kao izuzetno zanimljiva konferencija. Tematika je Domovinski rat i poraće. Sa znanstvene strane, tema je to koja se treba obraditi. Naime, evidentno je da je ostalo još puno tragova koji nisu formalno-pravno okončani, a tiču se Domovinskog rata i događaja od ‘91. do ‘95. godine. Vrlo je značajno da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u BiH, odnosno Sveučilište u Mostaru, organizirala takvu znanstveno-stručnu konferenciju koja će imati međunarodno sudjelovanje. Osobno, ne kao političar, nego sudjelovanjem, želim dati doprinos da se njezini ciljevi ispune.

Je li se zakasnilo govoriti o ovoj temi i često se zamjera, budući da se ova konferencija održava u Posavini, da su Hrvati iz Bosne i Posavine ostavljeni, zapostavljeni. Je li to tako?!

Ako je netko promijenio odnos prema Posavini, to je aktualna struktura u posljednjih desetak godina u vlasti. Ne postoji ništa što se događalo na razini BiH, a da Posavina i tamošnji Hrvati nisu bili uključeni. Stalno imamo eho rata i razaranja na tome prostoru i na to smo posebno osjetljivi. Sada u strukturama Vijeća ministara imate jednu ministricu iz Brčkog, gospođu Ankicu Gudeljević. Dosad ste imali ministra pravosuđa gospodina Jozića iz Posavine, zamjenika ministra. Uz to sve, institucije države nalaze se u jednom manjem obliku upravo u PŽ-u. Od institucija sigurnosti, zdravstva, obrazovanja. O tome području vodi se računa i izdvajanjem novca s federalne razine vlasti kako bi se pokrio nedostatak novca u županijskoj blagajni. To se radi posljednjih deset godina. U tome području rade se i četiri megaprojekta. Sjetite se koliko se truda uložilo da se dovrši dio koridora u Svilaju s mostom. To će sve biti gotovo za nekoliko mjeseci. Uz to s EU-om, odnosno RH, imamo iz Posavske županije prijelaze u sve tri općine na nekih 40 km.

Koje se investicije izdvajaju na ovome području?

Prije svega, stvaraju se potencijali u svim trima općinama za otvaranje radnih mjesta u turizmu i poljoprivredi. To se vidi po prometu roba kada je u pitanju ova županija. To je upravo središte trgovine s Hrvatskom. U Domaljevcu-Šamcu ove ćemo godine završiti najveći dio vodoopskrbe, a do sada nijedna kuća nije imala ni jednog metra vodovodne mreže. A znamo da je to područje najopterećenije zbog kvalitete vode i vezanih bolesti bubrega. S Vladom RH izgradit ćemo tornjeve za vodu, primarnu i sekundarnu mrežu.

Nije takva situacija s Republikom Srpskom?!

Često se nesporazum stvara jer se misli na cijelo posavsko područje. Prije svega na RS. Tamo je stanje takvo kakvo jest. Ne treba ga uljepšavati na bilo koji način.

U tome kontekstu često se znaju čuti komentari da bi Hrvati trebali zatopliti odnose s Bošnjacima birajući tu stranu, a ne srpsku. Treba li tako miješati karte?

Karte se stalno miješaju u BiH. Ali, stvari nisu tako jednostavne. Iskreno mislim da u političkom smislu trebamo imati vrlo dobar odnos prema bošnjačkom i srpskom narodu. Kod Srba izgradili smo dobre odnose sa SNSD-om, ali smo dobro surađivali i sa SDS-om i PDP-om. Da nastavim o pitanju RS-a, nismo uspjeli, nažalost, riješili ni jedno vitalno pitanje. Naša je brojnost takva kakva jest i stvari će se teško popraviti. Trudim se svim silama imati dobar odnos s Bošnjacima, sa SDA, SDP-om iako je po logici stvari to stranka druge orijentacije. U komunikaciji sa SBB-om apsolutno nema problema. Naš problem s Bošnjacima jest da smo jedna izborna jedinica, zbog čega dolazi do niza poteškoća i zbog čega su danas u Predsjedništvu dva bošnjačka člana. Razgovori koje vodimo sa SDA pokazuju da želimo relaksirati odnose između bošnjačkog i hrvatskog naroda.

Koja su to tri, odnosno pet pitanja koja Hrvati smatraju važnim za riješiti s Bošnjacima?

Za nas je prva točka Izborni zakon. Želimo osvijestiti kod prijatelja Bošnjaka da nema nikakvog temelja, a iz Ustava to jasno proizlazi, da nam netko bira predstavnike Hrvata. U Ustavu su tri naroda i predstavnici tih triju naroda sjede u Predsjedništvu. Identično vrijedi i za Dom naroda. Jasno je to objasnio Ustavni sud. To podrazumijeva da jedan konstitutivni narod treba birati vlastite političke predstavnike. Naravno, možete nekoga prevariti pa se pokušalo s objašnjenjima kako se, kao eto, ne zna tko je za koga glasovao, ali kada pogledate sredine iz kojih je netko glasovao za kandidate, jasno vam je da je 99% Bošnjaka biralo dva člana Predsjedništva. To će bošnjačka politika morati razumjeti. Ako se tu ne možemo razumjeti, onda je pitanje kakve stvarno nakane netko ima, od deklaracija stranaka do pojedinih istupa kojima se Hrvate identificira s manjinom koja terorizira većinu. U nekoliko razgovora s gospodinom Izetbegovićem na vrlo praktičan način pokazao sam da to nije slučaj. Na razini Vijeća ministara postoji paritet, ali kada se stvari gledaju dublje, Hrvata je na razini države između 10 i 15 posto. U RS-u smo na 0,1, u FBiH ne više od 7 do 8 posto kada se uzmu u obzir županije, općine. U Sarajevskoj županiji nema nijednog Hrvata na istaknutoj dužnosti. Slično je u Tuzli, Goraždu, Bihaću. To je katastrofalno.

Na čemu još inzistirate u odnosima s Bošnjacima?

Dugoročna priča druga je stvar na kojoj moramo zajednički raditi i to se odnosi na to kako preurediti BiH kako bi bila funkcionalna država, da nam se ne bi događala repriza s Vijećem ministara da se nakon 14 mjeseci napravi dogovor, a sve je bilo jasno dan nakon izbora. Treća zajednička stvar su euroatlantske integracije. Hrvati su potpuno i, rekao bih, čak jedini zainteresirani za europski i put u NATO. Imamo razumijevanje za stajališta srpskog naroda, ali što se tiče EU-a, mi smo napravili ogroman zastoj u posljednje dvije godine. Danas su daleko iza nas Sjeverna Makedonija i Albanija. Važno je, dok predsjeda Hrvatska, iskoristiti trenutak i povezati se s tim institucijama. Ako propustimo trenutak, bit ćemo izvan svih financijskih tokova. EU planira izdvojiti tisuću milijardi u ekološke projekte, a ja se pitam gdje smo mi tu kada je u pitanju odlagališta otpada Uborak kod Mostara. S bošnjačkim predstavnicima moramo dogovoriti fiskalnu, a onda i socijalnu uravnoteženost. Stalno nam se prigovara da imamo ministra financija, a ja pitam tko je drugima branio imati ga.

Što bi bila cijena za takvu trgovinu, zahtjev za premijerskom pozicijom…?!

Hvala Bogu da je to tako. No, da se vratim sadržaju prethodnog pitanja, nama je ključ svega da se zaustavi negativan trend koji traje već 20 godina među Hrvatima. Podsjetit ću vas kako su postojale projekcije pojedinih međunarodnih institucija, pa i dužnosnika, da treba oslabiti ekonomsku moć hrvatskog naroda. Od Hercegovačke banke nadalje uspjelo se u značajnoj mjeri. Željelo se da pod socijalnim pritiscima ljudi odlaze odavde. Uspjelo se djelomično u tome, a to je samo jedan od razloga odlazaka. Zbog toga je ekonomski razvoj ključno pitanje u odnosima. Ne može se ni o čemu govoriti, demografiji… ako ne potaknemo ekonomski razvoj. Isto tako, moramo imati zajednički pristup u raspodjeli sredstava s razine BiH i FBiH. U Sarajevu je koeficijent 2 i zbog toga se vodi takva bitka za vlast. Sve druge županije imaju koeficijent 1. Zato će se takve stvari korigirati. To su nekih četiri ili pet pitanja koja se moraju razriješiti.

Čelnik SDA nedavno je rekao kako očekuje da će međunarodna zajednica pojačati pritisak na vas kako biste popustili te se ustrojila Vlada FBiH. Kako to komentirate?

Što se tiče pritiska, predstavnici Bošnjaka uopće i ne skrivaju svoj odnos prema međunarodnim dužnosnicima, tražeći da se stvari tako rješavaju. Međutim, mi želimo raditi sukladno Ustavu i zakonima. Kao što smo željeli Vijeće ministara prije godinu dana, a mogli smo ga imati da nije netko drugi izmišljao razloge, tako se na isti način vode igre oko Vlade FBiH. Sada se traži krivac za takav proces. Što se mene tiče, Vlada FBiH može se formirati odmah, a mi trebamo riješiti dva pitanja. Jedno je reorganizirati Vladu FBiH. A to radimo sa SDA i SBB-om posljednje četiri godine. Najprije treba dogovoriti strukturu ministarstava jer moramo ispuniti odluke Ustavnoga suda o ukidanju neustavnih ministarstava, a zatim dogovoriti nova. Ako smo to u stanju napraviti za dva, tri mjeseca, a mislim da jesmo, u međuvremenu možemo promijeniti i Izborni zakon. Razumijem poruke iz veljače prošle godine kako se Izborni zakon ne može promijeniti preko noći, ali, evo, prošlo je 12 mjeseci.

Što je u paketu za rješenje?

Izbori se u Mostaru moraju održati, ali kao što Bošnjaci inzistiraju na nekim stvarima u ovome gradu, mi tražimo da se riješi pitanje Doma naroda i Predsjedništva u smislu legitimnog predstavljanja. Svi aduti i sva rješenja na stolu su. Koliko god netko bio pesimističan, vjerujem da do kraja ožujka možemo imati Izborni zakon koji će osigurati ne samo da provedemo ove izbore na najbolji način, uključujući Mostar, nego i izbore 2022. godine kako bi se eliminirale trzavice između Bošnjaka i Hrvata. Iznimno je važno da sve u međuvremenu normalno funkcionira u FBiH. Izvršna i zakonodavna vlast. Imamo proračun i ne postoji nikakvo opterećenje za ovu vlast.

Ali svejedno se hrvatsku stranu u BiH optužuje da uvjetuje uspostavu Vlade FBiH?

Mi apsolutno ništa ne uvjetujemo, nego inzistiramo na poštivanju Ustava, presuda suda i želimo partnera u vlasti koji razumije da su ovo ključna životna pitanja BiH, a dakako i hrvatskog naroda. Bez minimalne jednakopravnosti hrvatskog naroda ova BiH stalno će biti u nekom zastoju. Ne samo u smislu integriranja nego i funkcioniranja.

Što je to, precizno u Izbornom zakonu, prijeporno oko čega se do sada niste usuglasili i ima li izgleda da se prevladaju razlike?

Ovo je četvrti razgovor koji smo imali i čini mi se da Mostar više i nije tema. Znači, dogovor o 35 vijećnika. Druga je stvar što netko drugi ima ambicije rješavati pitanje prijelaznog Statuta Mostara, ustroj rada. To su posve druge stvari. Oko Doma naroda u osnovi se lome glavna koplja. Pitanje je kako izabrati legitimne predstavnike iz deset županija kao izbornih jedinica. Naš je prijedlog da se obvezno bira po strukturi stanovništva s posljednjeg popisa. Znači, gdje nema predstavnika jednog ili drugog naroda, postavlja se pitanje kako ih uopće birati.

Edim Fejzić, koji je osumnjičen da je kupovao glasove, izabran je u Klub Hrvata Doma naroda, što najbolje ilustrira to o čemu govorite!

Imamo takvih ilustracija koliko želite. Recite mi tko bira Hrvate u Bihaću, Tuzli, Sarajevu, Goraždu…?

A što kada vam kažu da ipak te Hrvate ignorirate?

Ne. Mi predlažemo da se utvrdi prag i da sve te sredine zajedno daju jednoga izaslanika. Oni neće ostati po strani i, umjesto četiriju iz tih sredina, birali bismo jednoga. Druge izaslanike raspodijelili bismo tamo gdje Hrvati žive u većini. Isto se odnosi i na Bošnjake, Srbe i ostale. Mislim da je to pošteno za sve narode. Usto, imamo različite poglede o ulozi i načinu odlučivanja u Domu naroda. Naš je stav imati natpolovične većine pri odlučivanju u klubovima kako bismo eliminirali bilo kakve igre preglasavanja. Čini mi se da se približavamo zajedničkom stavu. Kada je u pitanju Predsjedništvo BiH, čini mi se da je puno lakše jer smo ta rješenja već imali na stolu. Sada ih trebamo pomiriti. Dvije izborne jedinice bile bi najučinkovitije, ali možemo to i drukčije pomiriti. No, potrebno je napraviti rješenje koje bi odražavalo oba naroda. Imate i obveze prema Sudu u Strasbourgu u predmetu “Sejdić – Finci”. Pravnici me uvjeravaju da se i to može riješiti bez izmjene Ustava. Ali, ako netko želi svakome pojedinačno od njih jamčiti poziciju člana Predsjedništva, postavlja se pitanje koliko bismo onda članova državnog vrha imali. Sada imamo tri člana Predsjedništva i, po Ustavu, to su hrvatski, bošnjački i srpski član. Treba stvari riješiti tako da se svi mogu kandidirati, a hoće li Hrvati birati Sjedića, Fincija ili nekog trećeg, to je stvar hrvatskog naroda.

Potkraj mjeseca putujete u Bruxelles, imate susret sa šefom EPP-a Donaldom Tuskom i dužnosnicima EU-a. Kakva su vam očekivanja?

Imat ćemo susrete s brojnim dužnosnicima i mislim da ćemo poslati afirmativnu poruku kojom bismo posve promijenili sliku o BiH i dali novi zamah koji će se primijetiti u europskim institucijama.

Hoće li BiH uspjeti stići Sjevernu Makedoniju i Albaniju?

To je samo do nas. Kada bismo svi uputili istu izjavu, onda možemo očekivati napredak. Ako se budemo ponašali na dosadašnji način i slali poruke kakve smo čuli neposredno prije Nove godine, onda bi netko mogao steći dojam da je ovdje ratno stanje. Ili slušate predvodnika neke druge politike u BiH koji je posve suprotstavljen. Kod nas ni separatizam ni unitarizam nisu izašli iz rječnika. Moje je nastojanje kroz Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu doći do zajedničke izjave o europskom putu. Onda bi nam se bilo lakše dogovoriti točno što ćemo izjavljivati, a da ljudi koji s nama komuniciraju razumiju da se nešto promijenilo. Barem kada je u pitanju EU.

Prije Nove godine svim radnicima Aluminija iz Mostara podijeljeni su otkazi, a istodobno još traju razgovori s izraelsko-kineskom grupacijom. Ima li nade da će hercegovački div ipak ponovno početi raditi?

Prošli smo razdoblje koje bi se moglo nazvati pravom katarzom, socijalnom i svakom drugom. Ne samo u sedam posljednjih mjeseci nego puno dulje. Godinama imamo prijetnje da će se Aluminij isključiti s napajanja električne energije. Trebamo imati na umu da dugovanja Aluminija prema svim dobavljačima u konačnici iznose 440 milijuna KM. Mi smo u kolovozu ili rujnu mjesecu počeli razgovore sa strateškim partnerima koji su prepoznali svoj interes u Aluminiju. Svi preostali zaposlenici završetkom godine uputili su zahtjev o otpremninama kako ne bi ostali zakinuti. U posljednjih sedam mjeseci svi zaposlenici koji su na to imali pravo dobili su otpremninu. Svi su u srpnju, kolovozu i rujnu također dobivali plaće kao da su radili, a svi oni koji su ostali do danas angažirani, dobili su kakve-takve plaće. S te strane nastojali smo barem koliko-toliko zbrinuti te ljude. Osigurali smo, budući da su zaposlenici iz dviju županija u Hercegovini, da zavodi za zapošljavanje urade svoj dio posla kako ne bi došli u probleme s kreditima, kako im banke ne bi blokirale račune. Bilo je i tu problema, ali mislim da je to manje-više urađeno najprofesionalnije što se moglo kako bi se te ljude zaštitilo. Zamislite da je tvrtka otišla u stečaj u srpnju. Danas nitko od ovih ljudi, njih nešto manje od 900, ne bi dobilo otpremnine, nego bi čekali stečajne aktivnosti, a što, u biti, znači da bi ostali bez ičega.

A investicija, ima li nade u pokretanje proizvodnje?

Čini mi se da bi početkom veljače Skupština Aluminija konačno trebala potvrditi ugovor sa strateškim partnerom M. T. Abraham grupom. Mislim da je tu većina stvari “ispeglana”. Taj ugovor bi u početku značio najam, prije svega prostora Ljevaonice. To bi značilo ugrubo, koliko znam, u prvoj godini angažiranje minimalno 180 radnika te u svakoj sljedećoj povećavanje kako bi u tim dvama ciklusima vidjeli kako se stvari odvijaju. Prvi test toga ciklusa traje dvije godine, a drugi tri. Po detaljima ugovora, broj zaposlenih prešao bi 1000. Hoće li biti tako, treba sačekati i ne davati lažna obećanja. Ugovor o kojemu govorim još se dorađuje, u njemu se traže rješenja. Ako bi se stvari razvijale na ovoj razini informacija koje imam, čini mi se da bi ugovor mogao biti potpisan za mjesec dana. No, govorim s oprezom želeći da se stvari razvijaju u tome smjeru. Dao Bog da bude tako. Naime, vrlo je malo onih koji su bili zainteresirani za ovakav Aluminij sa strateškim zaokretom. Koliko god to uljepšavali, dugovanja su ipak iznosila 440 milijuna KM, zbog čega su stalno bila nadmudrivanja između nas ovdje u Hercegovini, zaposlenika, vlasnika i Vlade FBiH kao najvećeg pojedinačnog suvlasnika. Čini mi se da smo izvukli maksimum i ako se ovaj sporazum postigne, onda možemo s mnogo više optimizma govoriti o pokretanju Ljevaonice, zatim Anoda i Elektrolize u konačnici, što se i navodi u ugovoru.

Za vrijeme kampanje za izbore u RH ponovno se nastojalo ocrniti Hrvate u BiH da će presuditi. Jeste li nakon objave rezultata komunicirali s Milanovićem i Plenkovićem?

Što se tiče gospodina Milanovića, bilo je pristojno poslati čestitku prve noći kad smo vidjeli da je dobio izbore. Mi se poznajemo i to smatram izrazom pristojnosti. Kada je u pitanju kampanja ovdje, vodili smo je na najprofesionalniji način. Zbog njegovih zasluga pazili smo da ga se ne povrijedi, nitko u okviru političkog spektra nije se doticao Zorana Milanovića kroz negativnu kampanju. Ali smo se homogenizirali s obzirom na to da je HDZ imao svog kandidata na predsjedničkim izborima te smo nastojali svima u BiH omogućiti, s obzirom na njihovu udaljenost i postojanje samo šest lokacija, da u konačnici mogu glasovati. Time smo zadovoljni.

Nažalost, ne možemo biti zadovoljni ukupnim rezultatom kada gledamo poziciju HDZ-a. A što se tiče gospodina Plenkovića, naravno da smo se čuli, analizirali situaciju i mislim da ćemo vrlo brzo imati susrete kako bismo ostvarili kontinuitet te suradnje. Pri tome sam govorio u kontekstu kontinuiteta politike RH prema BiH i Hrvatima u BiH. Vjerujem da će ta komunikacija biti jednako dobra kao i do sada.

U tome kontekstu mislite i na gospodina Milanovića?!

Apsolutno, tu nema nikakve zadrške. Mi smo i do sada imali vrlo korektan odnos.

Zoran Krešić/Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: Uz jedinstvo HDZ-a pobijedit ćemo na izborima, a Škoro je preuzeo retoriku Mosta

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković istaknuo je u intervjuu za subotnji broj “Večernjeg lista” da je, uz jedinstvo stranke i postignuća Vlade, siguran u pobjedu HDZ-a na parlamentarnim izborima, te ocijenio da Vlada vodi Hrvatsku u dobrom smjeru što će to nastaviti činiti i dalje.

Premijer Plenković je u intervjuu najavio i da će se na vrijeme donijeti sve potrebne odluke, među kojima je i odluka o unutarstranačkim izborima, dodavši kako su pred nama i parlamentarni izbori te da Hrvatska sada predsjeda i Vijećem Europske unije (EU).

Svatko se može kandidirati za predsjednika HDZ-a

Po Plenkovićevim riječima, za predsjednika HDZ-a može se kandidirati svatko tko smatra da može pridonijeti stranci, a članstvo će odlučiti tko će biti predsjednik. Dodao je kako je njegova ambicija, kada je preuzeo vodstvo HDZ-a, bila da stečeno iskustvo stavi u službu razvoja svih dijelova Hrvatske i veće prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu.

Osvrnuo se i na gubitak kandidatkinje HDZ-a i aktualne predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima, rekavši kako je ovaj tjedan na Predsjedništvu i Nacionalnome vijeću HDZ-a iznio vlastiti analizu izbora, saslušao šefa izbornoga stožera Ivana Anušića kojemu je, kao i svim drugim članicama i članovima HDZ-a zahvalio na velikom angažmanu.

Plenković je ocijenio kako je održana rasprava bila temeljita te da je u raspravi pružena jednoglasna potpora dosadašnjem smjeru politike HDZ-a  i Hrvatske.

Apsurdna situacija: Postignuća Vlade nisu dovoljno vrednovana

Ambicija Vlade je da javnosti detaljnije i uvjerljivije predstavimo svoja postignuća, rekao je Plenković i ocijenio kako se zapravo nalazimo u apsurdnoj situaciji da sada, kad su rezultati Vlade na ekonomskom, socijalnim, sigurnosnom, međunarodnom i vrijednosnom planu neusporedivo bolji nego prije, i to ponajprije na hrvatske građane, ti konkretni pomaci nisu dovoljno vrednovani, prepoznati i uspoređeni s izrazito lošim zatečenim stanjem.

“Zadaća nam je da, nakon izbora, HDZ ostane najjača i pobjednička stranka, i siguran sam da ćemo ostvariti taj cilj”, istaknuo je predsjednik HDZ-a. Dodao je kako u postojećem izbornom sustavu, osim u slučajevima velikih predizbornih koalicija, nije izgledno da jedna stranka samostalno osvoji više od 76 mandata te će, kako je najavio, HDZ tražiti partnere koji su mu programski i svjetonazorski bliski.

S tim u vezi, podsjetio je da je 2016. HDZ-ov odabir bio da mu partneri budu Most, svi predstavnici nacionalnih manjina te nekoliko zastupnika koji su poduprli  HDZ bio prirodan i logičan. Ocijenio je kako je bit razlaza s Mostom bio njihov nelojalni potez kad nisu htjeli podržati kolegu (Zdravko Marić) koji je s njima bio i u prijašnjoj vladi.

Škoro je preuzeo retoriku Mosta i za njega su isti HDZ i SDP

Kad je pak riječ o Miroslavu Škori, koji je na predsjedničkim izborima u prvom krugu ostvario dobar rezultat, Plenković je podsjetio da Škoru poznaje samo iz jedne situacije kada su 2000. bili zajedno u predsjedničkoj kampanji Mate Granića. Ocijenio je kako ni tada, a ni kasnije kad je Škoro bio zastupnik HDZ-a u Hrvatskom saboru i generalni konzul u Pečuhu, nije vidio Škorin koncepcijski, identitetski ili svjetonazorski problem s temeljnim načelima i vrijednostima HDZ-a.

Ali, dodao je, slušajući Škorine nastupe, primjetio je da je preuzeo retoriku Mosta te da su za njega HDZ i SDP isti. Plenković smatra to pomalo bizarnim za čovjeka koji je bio zastupnik HDZ-a i kandidat za gradonačelnika Osijeka.

“To ne može biti njegova originalna teza. Tu ne vidim iskrenost. Cijelo vrijeme imam dojam da izgovara tuđe teze, dok za razliku od njega govorim ono što mislim i i stojim iza svoga programa u HDZ-u”, ocijenio je Plenković.

Milanovićeva lažna teza da je HDZ svjetonazorski otišao lijevo

Izabrani predsjednik Zoran Milanović još je u kampanji 2016. obmanjivao birače i članove HDZ-a da je stranka  svjetonazorski otišla lijevo, a to je radio i u ovoj predsjedničkoj kampanji, ustvrdio je predsjednik HDZ-a. Dodao je kako ga je Milanović lažno optužio da o predsjedniku Franji Tuđmanu “gore misli nego on” ali, ocijenio je, nije mogao ničim potkrijepiti tu besmislicu jer osobno o Franji Tuđmanu imam visoko mišljenje, a Milanovićeva konstrukcija je “perfidna obmana i to su ozbiljne laži s velikom političkom štetom”.

S tim u vezi, spomenuo je i neke elemente koji su korišteni kako bi se opravdalo navodno “skretanje HDZ-a ulijevo”, kao što su sporazum iz Marakeša i ratifikacija Istanbulske konvencije kojom smo, istaknuo je, željeli ojačati mehanizme sprječavanja nasilja nad ženama i obiteljskoga nasilja, a u članak zakona stavili smo jasnu interpretativnu izjavu da se spomenutom konvencijom u hrvatski pravni poredak ni na koji način ne usvaja rodna ideologija, kojoj se i mi protivimo.

Kad je pak riječ o “tvrdoj kohabitaciji” sa Zoranom Milanovićem, Plenković je objasnio kako to znači kohabitaciju u skladu s Ustavom između dvije bitno različite političke opcije.

Što se pak tiče političke budućnosti Kolinde Grabar- Kitarović, premijer Plenković siguran je da će ona najbolje izabrati kako će nastaviti svoj politički i profesionalni put. Plenković je zahvalio Kolindi Grabar-Kitarović na svemu što je učinila tijekom svoga predsjedničkog mandata, a posebno na međunarodnom pozicioniranju Hrvatske.   (Hina/A.M.)

Plenković: S Milanovićem će biti tvrda kohabitacija u skladu s Ustavom i zakonom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari