Pratite nas

Intervju

Hasanbegović o sutrašnjim prosvjedima: Svima je jasno da je riječ o instrumentalizaciji s političkom pozadinom

Objavljeno

na

zlatan-hasanbegovicMinistar kulture dr. sc. Zlatko Hasanbegović boravio je u službenom posjetu Bruxellesu u ponedjeljak i utorak, 30. i 31. svibnja 2016. godine, povodom sjednice Vijeća ministara za obrazovanje, mlade, kulturu i sport.

[ad id=”93788″]

Ministar Hasanbegović otkrio je kako je bilo na sastanku Vijeća ministara.

“Ovo je meni prvi sastanak. Glavne teme su bili donošenje zaključaka o Europeainiji, Europskoj kulturnoj inicijativi, o digitalizaciji Europske kulturne baštine. Ministarstvo kulture podupire tu inicijativu budući da želimo da se Hrvatska kulturna baština što jače uključi u taj projekt kako bi bila dostupna svim internetskim korisnicima.

Druga tema je bila revizija audio vizualne direktive. Raspravljalo je o predstavljanju proizvodnji europskih audio vizualnih sadržaja, razmjeni, i ono što je posebice za nas važno, a što sam rekao u raspravi, je očuvanje Hrvatskih kulturnih sadržaja, očuvanje jezične baštine, što sve treba biti uključeno u izmjeni i reviziji ove direktive”.

O sutrašnjim prosvjedima i o budućnosti kurikularne reforme, Hasanbegović je kazao kako je stajalište Vlade o tom pitanju jasno od početka.

“Jasno stajalište Vlade od samog početka je bilo da se kurikularna reforma treba nastaviti, Vlada je dala potporu, ali jasno je rečeno da se trebaju uvažiti sve dosadašnje primjedbe, i na rad ekspertnog tima, i na rad pojedinih povjerenstva za konkretne predmete kurikularne sadržaje. Dakle ovo što sada vidimo je zapravo potpuno nepotrebna politizacija toga pitanja budući da se nikada nije dovodila kurikularna reforma u pitanje, ali se jasno naglašavalo da se tako opsežna i dalekosežna reforma po svojim posljedicama ne može poistovjećivati sa jednim čovjekom.

Dakle Hrvatski Sabor je donio odluku, predložio da se ekspertni tim i skupine koje rade na kurikularnoj reformi dopune i prošire novim članovima, stručnjacima za pojedina područja i to je iz meni nepoznatih razloga izazvalo potres i ovo je potpuno neprihvatljivo – da jedna stručna rasprava postaje jedna vrsta sredstva za dnevno politički život i prepucavanje aktera u Hrvatskoj politici. Mislim da i gospodin Jokić to treba shvatiti i jasno se ograditi od pokušaja instrumentalizacije kurikularne reforme za dnevno političke ciljeve. Mi ćemo sutra vjerojatno vidjeti mnoge poznate aktere koji će iznositi svoja stajališta o tome iako mnogi od njih nemaju nikakve kompetencije za rasprave o tim pitanjima, dakle svima je jasno da je riječ o instrumentalizaciji s političkom pozadinom”.

Na upit razmišlja li HDZ o novim izborima kazao je kako je HDZ kralježnica Vlade. Pozvao je Most da preispita svoje stajalište.

“Hrvatska Demokratska Zajednica je središnja stranka ove Vlade, ona predstavlja kralježnicu ove Vlade. HDZ želi da Vlada i u ovom sastavu nastavi s radom, kao ozbiljna stranka spremna je za svako rješenje koje može uslijediti nakon odluke naših kolega iz Mosta. Ja bih iskoristio ovu prigodu i još jednom ih pozvao da preispitaju svoje stajalište temeljem uvida u činjenice, dakle da se vode stvarnim činjenicama, pravorijekom nadležnih tijela a ne novinskom kampanjom”.

Upitan može li Vlada funkcionirati u ovakvoj atmosferi, ministar kulture naglasio je obveze svakog tko je dobio povjerenje naroda.

“Ovakvo ozračje nije najbolje za rad Vlade, ali obveza je Vlade i svakog ministra, i zato je dobio i povjerenje Hrvatskog Sabora i hrvatskog naroda, da bez obzira na sve nastavi sa predanim radom”, kazao je Hasanbegović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Predsjednica: Mislim da se štrajk učitelja pretvorio u politički igrokaz

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Media servis

Uoči službenog početka kampanje za predsjedničke izbore u Intervjuu tjedna Media servisa aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović progovorila je o kampanji, izborima, štrajku prosvjetara, ali i gafovima zbog kojih je kroz tekući mandat često bila na meti kritika. S predsjednicom je razgovarala urednica Media servisa Andrea Barać.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

ANTON KIKAŠ: JNA je znala da dolazimo, ali nisu znali kada

Objavljeno

na

Objavio

Anton Kikaš, Ivan Ban, Rijeka - Pula

Hrvatski iseljenik, poduzetnik i pjesnik Anton Kikaš ovih dana obilazi Istru i Primorje. Prenio je dojmove i pozitivne reakcije publike na njegov film ”Nisam se bojao umrijeti”, koji govori o njegovom hrabrom pokušaju dovođenja aviona s 18 tona oružja u Hrvatsku 31. kolovoza 1991. godine. Isto tako, ovdje je i zbog filma “Hrvatske sportske legende – 120 godina hrvatskog sporta”, čiji je producent. Riječ je o filmu koji prikazuje najslavnije trenutke hrvatskog sporta. Oba filma u režiji su Jakova Sedlara, piše direktno.hr

Anton Kikaš za vrijeme Domovinskog rata pomagao je Hrvatskoj na razne načine. Prije svega, za obranu Hrvatske prikupio je milijune dolara, a svojim i novcem hrvatskih iseljenika kupio je oružje za obranu domovine.

Riječ je o čovjeku koji je za svoj doprinos Kanadi 2012. godine dobio Dijamantnu jubilarnu medalju Kraljice Elizabete II. Na pitanje oprašta li ljudima koji su mu činili zlo u vojnom zatvoru u Beogradu, u jednom dahu govori kako ih ni u jednom trenutku tih tri mjeseca nije mrzio jer njegovo srce… I zastaje. Hrabro nastavlja kako ga batine i prijetnje nisu slomile.

Za što su vas teretili i gdje ste nalazili svoj mir? Što vas je očuvalo da ne klonete?

Pripisivali su mi da radim po nalogu dr. Franje Tuđmana, da se hrvatski bojovnici obučavaju na mojoj farmi blizu Toronta, da rušim Jugoslaviju i tome slično. Međutim, uporno sam tvrdio da sam organizirao dobrotvorne večere za osnivanje hrvatskih katedri na američkim sveučilištima, da sam prikupljao i davao novac za gradnju hrvatskih crkvi, uključujući i izgradnju nove velebne crkve Kraljice Mira u Hrvatskom franjevačkom središtu u Norvalu pokraj Toronta, te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu itd. Pisao sam pjesme i čitao pravnu literaturu. To me držalo.

Imali ste najbolju namjeru, no želja se pretvorila u noćnu moru. Kao što vidimo u filmu, plan je bio da se ide u Trst, no greškom pilota ruta je promijenjena?

Na upit kontrole leta iz Beograda, umjesto da kaže da zrakoplov ide u Trst, pilot je rekao da ide za Ljubljanu, nakon čega su se digla dva MIG-a JNA iz Pule i prisilila nas da sletimo na Pleso. Znalo se da dolazimo, ali nisu znali kada jer ni ja nisam točno znao kada do zadnjeg trenutka. Ubrzo sam uhićen i helikopterom odveden u Bihać, a potom avionom u Beograd na Batajnicu. Iako je hrvatska dijaspora nudila novac za puštanje, nakon torture od tri mjeseca na kraju sam ipak razmijenjen za generala JNA Milana Aksentijevića i nekoliko oficira, uz, naravno, posredstvo hrvatske Vlade i tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška. Nakon povratka u Kanadu, održao sam tiskovnu konferenciju i na kraju sam rekao novinarima: ”Ne daj Bože, kad bi moja nova domovina Kanada bila napadnuta od stranog agresora kao moja Hrvatska, ja bih za Kanadu učinio isto što i za svoju domovinu Hrvatsku”. Tek su s takvim objašnjenjem Kanađani shvatili dubinu moje akcije i domoljublja. No, unatoč neuspjehu, sve bih ponovio bez razmišljanja. Žao mi je samo što smo bili nadomak cilju.

Kako gledate na današnju situaciju u Hrvatskoj i kakav je osjećaj domoljublja u inozemstvu?

Nisam sasvim zadovoljan. Kao narod znamo, možemo i moramo bolje, jer naši potencijali su u svakom spektru društva ogromni. Svatko pojedinačno mora dati sve od sebe i truditi se da bude bolje. Imamo svoju zajednicu i državu i potrebno ju je uređivati. Moj životni moto uvijek je bio: ”Res non verba – Djela, a ne riječi”. Mi Hrvati diljem svijeta itekako pratimo situaciju u domovini. U mom biću spojila su se dva podneblja, ono iz Hrvatske i BiH, te ono iz Kanade, moje druge domovine. Ovo je moj sedmi dolazak u Lijepu našu u posljednjih godinu dana, što samo po sebi govori kako se lijepo osjećam, kao da nikad nisam ni otišao, a bilo je to prije 50 godina. O potvrdi snažnih veza govori i činjenica da postoje direktne avionske linije Toronto-Zagreb.

Mislite li da dijaspora mora biti više uključena u hrvatska zbivanja?

Dijaspora ne smije biti ni zanemarena ni favorizirana. Domovina nam leži u srcu i uvijek smo spremni pomoći. Istini na volju, druga domovina živi u inozemstvu. Pitanje je, čini li druga strana ono što bi morala činiti djelima? Hrvatska mora privući investitore, a ne da ih koči birokracija i nedostatak povlastica kojima ih druge države privlače.

Mislite li se aktivnije uključiti u razvoj Hrvatske? Koja je vaša vizija?

Hrvatsku sanjam u najljepšim bojama. Sanjam je kao što smo je sanjali 15. siječnja 1992., kada je priznata kao neovisna i suverena država. Odgojen sam u duhu koji njeguje obitelj, ljubav, vjeru i domoljublje. Sve je na nama. Imamo bogomdan geografski položaj, imamo pamet i sve je na nama. Vrijeme ne treba gubiti.

Bili ste zapaženi sportski djelatnik u Kanadi. Godine 1988. bili ste predsjednik nogometnog kluba Croatia Toronto, jednog od najstarijih i najtrofejnijih klubova u dijaspori. Što nam možete reći o tom razdoblju?

Davne 1982. godine poklonio sam Nogometnom klubu Dinamo američku turneju. Bio sam organizator gostovanja Hrvatskog narodnog kazališta, hrvatskih glazbenika, projekcije velikog broja hrvatskih filmova, predavanja i promocije novih knjiga iz Hrvatske, a što činim i danas. Vodim i uređujem hrvatski televizijski program CROATICA TV. Mladi se kroz sport povezuju i poistovjećuju s Hrvatskom. Bio bih najsretniji čovjek kada bi naši Vatreni došli na turneju među jaku hrvatsku zajednicu u SAD-u i Kanadi. To bi bio najljepši dar nama iseljenim Hrvatima. Trofeji i trenuci slavlja, to je ono meni najsvetije, ono što nas spaja.

Vaša su ljubav također pjesma i poezija? Koji motivi dominiraju u Vašim pjesmama?

Tako je. Pisao sam pjesme za Đuku Čaića, Tomislava Ivčića i Mladena Grdovića, Krunoslava Cigoja, Veru Svobodu i druge glazbenike. Ponosan sam na svoj hrvatski narod što se najbolje oslikava u mojim stihovima. Objavio sam zbirku pjesama i omogućio izdavanje nekoliko knjiga na engleskom jeziku s hrvatskom tematikom. I dozvolite mi još nešto, inertnost ustanova i institucija prema povijesnom filmu “Hrvatske sportske legende” motivirala me da se aktivno uključim kako bi film ugledao svjetlost dana, jer kroz njega promoviramo i potvrđujemo da je Hrvatska u sportu svjetska velesila. Nemjerljiv je doprinos hrvatskih sportaša i pjevača bio u promociji zemlje 90-tih.

Priredio: Ivan Ban

Izvor: direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari