Pratite nas

Politika

Hasanbegović: Odbijamo sudjelovati u bezumnome i politički samoubilačkom igrokazu

Objavljeno

na

S jednog od dva Sabora stranke Neovisni za Hrvatsku, onog održanog u Zagrebu, javnosti su se obratili priopćenjem.

“Suočeni s bezobzirnim pokušajem razbijanja stranke NEOVISNI ZA HRVATSKU, mi, članovi Predsjedništva i sudionici I. redovitog sabora NHR-a, okupljeni u Zagrebu, izvješćujemo svoje članove i pristaše, kao i cijeli hrvatski narod u Domovini i iseljeništvu, da odbijamo sudjelovati u bezumnome i politički samoubilačkom igrokazu koji je pod nepoznatim utjecajem, ali s uočljivim motivima i za račun lako prepoznatljiva krajnjega korisnika, egoistično upriličila sazivačica protustatutarnog druženja pod nazivom tzv. sabora NHR-a u Zadru 22. srpnja.

Na našemu su današnjem saboru trebali, između više kandidata, biti demokratski izabrani članovi svih stranačkih tijela.

Trebala je biti prihvaćena odluka o promjeni dijela naziva stranke, te predloženo usvajanje novoga statuta kako bi se stranka spremnije suočila s budućim izazovima te otvorila prema postizanju dogovora o predizbornoj suradnji s bliskim strankama, političkim skupinama i pojedincima

No, jednostranim i protustatutarnim sazivanjem zadarskog skupa u isto vrijeme kad je sazvan jedini zakoniti stranački sabor, ovaj u Zagrebu, želi se spriječiti takav razvitak te se sudbinu stranke hoće podrediti očuvanju formalnoga predsjedničkog položaja jedne osobe.

Ujedno su flagrantno prekršeni Statut i Pravilnik o članstvu, kao i jednoglasno donesene odluke stranačkog Predsjedništva. O protustatutarnom značaju zadarskoga skupa rječito govori i činjenica da na nj nisu pozvani izaslanici daleko najbrojnije, zagrebačke stranačke organizacije, pa čak ni svi članovi Predsjedništva stranke.

Očita je svrha zadarskog druženja da se sudbina naše stranke i našega političkog pothvata prepusti u ruke Ministarstva uprave, onoga istog koje je svojim arbitrarnim i protuzakonitim postupanjem tako umješno rastočilo pravaški pokret, a svoju domišljatost u kršenju zakona pokazalo je i nedavno, onemogućavanjem provedbe narodnih referenduma.

Tako se upravo tom instrumentu Plenkovićeve protunarodne i trgovačke tzv. hrvatsko-srpske koalicije hoće prepustiti političko i personalno oblikovanje nacionalističko-slobodarskog dijela hrvatskoga političko-stranačkog života.

Mi u tome odbijamo sudjelovati!

Kao nacionalno i etički odgovorni ljudi, mi u svome dosadašnjemu građanskom, javnom i političkom djelovanju nismo nikada rušili već smo uvijek pridonosili, stvarali i gradili. Ponajmanje možemo i želimo rušiti političko čedo kojemu smo udahnuli život, nadjenuli mu ime, napisali program te ga ispunili doktrinarnim, ideološkim i intelektualnim sadržajem.

Mi nismo ušli u političku borbu radi ključeva stranačkih prostorija niti radi zadovoljenja vlastitih taština ili mizernih materijalnih probitaka.

Mi želimo pridonositi hrvatskoj državi koja može biti bolja samo ako u njezinu razvitku i vođenju sudjeluju hrvatski nacionalisti, ljudi širokih vidika, etičkih načela, politički, intelektualno i emocionalno dorasli trenutku, te oslobođeni nezdravih ambicija, strančarskih motiva i uskogrudnih interesa.

Nacionalizam i sloboda svakog pojedinca, sloboda hrvatskog naroda i neovisnost hrvatske države najviša su i najsvetija načela našega političkog djelovanja.

U svjetlu ovih činjenica, javnost ćemo obavijestiti o daljnjim našim koracima, te načinu i obliku budućega političko-stranačkog djelovanja.

Mirne i čiste savjesti na kocku stavljamo naše pojedinačne sudbine. Na kocku stavljamo sve osim Hrvatske!”, stoji u priopćenju koje potpisuju Zlatko Hasanbegović, politički tajnik, član Predsjedništva, narodni zastupnik u Hrvatskom saboru i zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, Tomislav Jonjić, član Predsjedništva i zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, Ana Lederer, članica Predsjedništva i zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, Dijana Machala, članica Predsjedništva i Domagoj Bešker, mag. iur., glavni tajnik, član Predsjedništva i stručni suradnik saborskoga kluba NHR.

 

Bruna Esih: Neovisni za Hrvatsku više neće biti isti kao prije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ivan Kraljević: U predsjedništvu BiH hrvatskom državnom vrhu nedostaje adekvatni sugovornik

Objavljeno

na

Objavio

U nekim ranijim medijskim istupima već sam kazao kako je uvijek najlakše biti general poslije bitke, i reći kako ste nešto znali, predvidjeli ili očekivali i prije samoga ishoda. Ipak, općepoznata je činjenica kako su Hrvati iz Bosne i Hercegovine, bar ako je suditi prema njihovim izbornim preferencijama, željeli Kolindu Grabar-Kitarović ponovno vidjeti na čelu hrvatske domovine – navodi Ivan Kraljević, politolog s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru te dodaje:

– Grabar-Kitarović dobila je masovnu podršku na svim biralištima u BiH, i takva privrženost, odanost i povjerenje HDZ-ovim kandidatima nije nešto novo i nepoznato novoizabranom predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću, piše Glas Slavonije.

Tako su odlučili birači, hrvatski državljani, a volju birača nikad ne smijemo smatrati iznenađenjem. U vremenu sveopćeg meteža i polarizacije na desnici, Milanović je iskoristio priliku i na kraju izišao kao pobjednik.

Za Hrvate, kao konstitutivni narod u BiH, što pobjeda Milanovića znači?

– Iako je i sam naglasio kako ne planira biti zlopamtilo, Zoran Milanović vjerojatno neće hrvatski narod u Bosni i Hercegovini “imati u ustima” onoliko često koliko je to činila Kolinda Grabar-Kitarović. U njegovim nastupima vidljiva je određena politička zrelost i poznavanje realnog stanja. U skladu s time Hrvati u Bosni i Hercegovini od njega očekuju dosljednost i konkretnost u politici zaštite njihovih prava i očuvanja jednakopravnosti s druga dva konstitutivna naroda.

Unatoč njegovim brojnim grijesima u počecima ozbiljne političke karijere, Milanović je tijekom svog premijerskog mandata ipak odradio nekoliko važnih stvari za Hrvate. Primjerice, i danas mnogi Hrvati u Bosni i Hercegovini u pozitivnom sjećanju imaju njegovu državničku reakciju i dolazak u Mostar kada su zbog tzv. socijalne pobune 2014. godine zapaljene institucije i središnjica najjače političke stranke BiH Hrvata (HDZ BiH). Milanović je u ključnim trenucima, a to je i kasnije u više navrata ponovio, pokazao senzibilitet prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini, pa se možemo nadati istome i u budućnosti.

U Republici Hrvatskoj sada se govori o neizbježnoj kohabitaciji između aktualnog premijera i novog predsjednika, situaciji kakvu smo već u nekoliko navrata imali u izvršnoj vlasti. Koliko o uspješnosti kohabitacije ovise i budući odnosi Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, napose s hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini?

– Sve češće, posebice nakon izjave aktualnog premijera Andreja Plenkovića, a u kojoj je najavio tvrdu kohabitaciju sa Zoranom Milanovićem, u medijskim istupima pojedinih političara i analitičara možemo pronaći naznake turbulentne suradnje i potenciranja sukoba između Banskih dvora i Pantovčaka. Međutim, na takvu vrstu kohabitacije ne moramo gledati kao na nešto nužno loše. Istina, naivno je vjerovati kako neće biti određenih neslaganja i nadmudrivanja u područjima zajedničkih ovlasti. Takvih je slučajeva bilo i ranije u izvršnoj vlasti Republike Hrvatske. Međutim, Plenković i Milanović, premda se često prikazuju karakterno sebeljubljivim tipovima, voljom birača prinuđeni su zajednički raditi.

Njihove karakterne crte mogle bi do izražaja doći upravo u ovom polugodišnjem razdoblju u kojem Republika Hrvatska predsjedava Europskom unijom. Istina, predsjedavanje je posao koji radi Vlada, ali će i novi predsjednik htjeti imati određenu ulogu u svemu tome.

Zaključno, upravo od početnih impulsa ovisit će i njihov odnos prema Bosni i Hercegovini kao vanjskopolitičkom prioritetu Republike Hrvatske. Zbog svoga geopolitičkog položaja Republika Hrvatska mora zadržati svoj utjecaj na ovom prostoru, posebice u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to koliko neki inzistirali na nekom odmicanju od ovog prostora. Htjeli priznati ili ne, sve zemlje regije budno prate što radi Republika Hrvatska.

Za Hrvate u Bosni i Hercegovini, čija se konstitutivna prava konstantno degradiraju, bitan je zajednički nastup hrvatske izvršne vlasti. Vjerujem kako će novi predsjednik RH i premijer RH Vlade zadržati i njegovati identičan stav po pitanju problematike nametanja Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH od strane nominalno većinskog bošnjačkog naroda, potenciranja promjene izbornog zakonodavstva i zaštite jednakopravnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Hrvati nemaju svoga člana Predsjedništva BiH, i zato hrvatska izvršna vlast nema adekvatnog sugovornika u BiH tročlanom državnom vrhu u pitanjima koja se tiču Hrvata kao konstitutivnog naroda. O tome mogu razgovarati isključivo s legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda u BiH.

Kad se govori o kohabitaciju, političari joj nisu baš skloni. Kao primjer navodi se Francuska. Vaš komentar?

– U našem se medijskom prostoru sama bit kohabitacije pogrešno tumači. Uvriježeno je objašnjenje kako kohabitacija predstavlja situaciju u vlasti u kojoj premijer i predsjednik dolaze iz različitih političkih tabora. Međutim, takvo je objašnjenje površno, manjkavo, i olako ga se kalemi na parlamentarni sustav vlasti kakav je u Republici Hrvatskoj.

Pojam kohabitacije, ipak, primjerenije je vezati uz sustav iz kojeg potječe, odnosno za francuski polupredsjednički sustav vlasti u kojem predsjednik ima izrazite izvršne ovlasti, a vlada je ovisna i o parlamentu i o predsjedniku države. U francuskom slučaju kohabitacija je političko natjecanje u izvršnoj vlasti u kojem predsjednik preuzima kontrolu nad vanjskom politikom, dok premijeru i vladi ostaje briga o svakodnevnim političkim pitanjima.

S druge strane, u Republici Hrvatskoj predsjednik nema pretjerano velike izvršne ovlasti, niti mu vlada polaže račune. Od famoznog procesa detuđmanizacije i ustavne reforme iz 2000. godine, smanjene su predsjedničke ovlasti i ta je dužnost izgubila na značaju. Vlada je zapravo ta koja radi, odnosno obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Dakle, za kohabitaciju u njezinom punom značenju potrebna su dva po snazi identična organa, a to nije slučaj u Republici Hrvatskoj.

Vlast je poput kolača, svojevrsni plijen kojeg političari ne žele dijeliti i zato postoji odbojnost prema kohabitaciji. Francuska, kao rodno mjesto kohabitacije, od 1958. godine i uvođenja polupredsjedničkog sustava vlasti, poznatijeg kao Peta republika, u tri je navrata iskusila kohabitaciju suprotstavljenih strana u vlasti: Mitterand – Chirac (1986.-1988.), Mitterand – Balladur (1993.-1995.) i Chirac – Jospin (1997.-2002.). Međutim, i tamo se kohabitacija pokazala kao svojevrsna “pogreška u sustavu”, pa je Jacques Chirac 2000. godine, najvjerojatnije otriježnjen petogodišnjim iskustvom tegobne kohabitacije sa socijalističkim ljevičarem Lionelom Jospinom, inicirao skraćivanje predsjedničkog mandata sa sedam na pet godina i njegovo izjednačavanje s mandatom Narodne skupštine.

Kako se izbori za Narodnu skupštinu održavaju samo dva mjeseca nakon predsjedničkih, od tada do danas praksa je pokazala da pobjeđuje ona stranka čiji je predsjednik član. Iz svega ovoga možemo zaključiti kako su i Francuzi kohabitaciju gurnuli u stranu, piše Glas Slavonije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: HDZ-ova Vlada ostvarila je definirane ciljeve, Hrvatska je danas bolja…

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković na obilježavanju 30. obljetnice osnutka splitskog HDZ rekao je u subotu da je njegova Vlada ostvarila svoje definirane ciljeve, Hrvatska je danas bolja, a govornici na svečanosti dali su potporu Plenkoviću i njegovoj politici.

“Prije četiri godine kada smo dobili podršku članova HDZ-a da vratimo povjerenje hrvatskih birača u najsnažniju hrvatsku stranku, imali smo nekoliko preciznih i jasno definiranih ciljeva i sve te ciljeve ostvarili smo, unatoč nekim pokušajima da se oslabi ili destabilizira naš pozicija najsnažnije stranke”, poručio je na svečanosti premijer Plenković. Dodao je kako je Hrvatska danas bolja, a gospodarski razvitak je zdrav.

Naglasio je da je njegova Vlada pokazala kako se štiti dignitet Domovinskog rata. “Jačanje položaja hrvatskih branitelja, Hrvatske vojske, policije, dio su naše politike”, rekao je Plenković, čiji je govor više puta pozdravljan pljeskom članova stranke na svečanosti 30. obljetnice splitskog HDZ-a u hotelu Radisson Blu.

Važna stabilnost parlamentarne većine, protestni pokreti prisutni u cijeloj Europi

Naglasio je i važnost stabilnosti parlamentarne većine, rekavši da je Vlada zadržala svoj smjer, unatoč nelojalnosti i “nevjerojatnim potezima inicijalnih koalicijskih partnera” (Mosta).

“Zadržali smo smjer s onim zastupnicima i strankama u Saboru koje su kazale da dijele programske ciljeve naše Vlade. Napravili smo čak i neke iskorake koji su nastojali razviti suradnju sa strankama koje nam nisu svjetonazorski bliske. Svjestan sam da to nije lako, niti živjeti s time i braniti se od eventualnih nezadovoljstava, ali drugih rezervnih bazena saborskih zastupnika i glasova nema,” rekao je Plenković, objašnjavajući HDZ-ovo koaliranje s HNS-om.

Osvrćući se na aktualna događanja na hrvatskoj političkoj sceni podsjetio je da su ‘protestni pokreti prisutni ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi’.

“Oni kanaliziraju poruke jednog dijela naših sugrađana koji se osjećaj isključeno, u kojima tinja nezadovoljstvo, koji ne vide korist od reformi, konkretnih akata,” pojasnio je premijer Plenković.

Hrvatski protestni pokreti, ocijenio je, odnose se možda na negativne pojavnosti na lokalnim razinama, jer ljudi iz tih pokreta preziru kriminal i korupciju i žele angažiraniju aktivnost države i institucija.  “To su zadaće koje su pred nama,” poručio je Plenković.

Boban pozvao da se na unutarstranačkim izborima ne stvaraju rascjepi 

Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban dao je potporu politici predsjednika Vlade i HDZ-a Plenkovića, i pozvao je da se na predstojećim unutarstranačkim izborim ne stvaraju rascjepi.

“Želim poslati poruku svim potencijalnim kandidatima na svim razinama za sve stranačke dužnosti – nemojte da vašom retorikom zbog jednog glasa odvojite i rascijepite prijatelja od prijatelja, branitelja od branitelja, unutar lokalnih zajednica … nemojte to raditi jer nam je opet biti skupa,” istaknuo je Boban.

Pri tomu je pozvao članove HDZ-a da ne dopuste da im  “neki sa strane pumpaju uši.”
Splitski gradonačelnik  Andro Krstulović je u svojem govoru također podržao Plenkovića, rekavši da je Vlada kojoj je Plenković ne čelu, “dala ruku Splitu.”

Predsjednik splitskog HDZ-a Petar Škorić je rekao kako je HDZ stranka koja okuplja “sve od centra do desnice.”
“Naše članstvo i biračko tijelo gaji domoljublje i kršćanstvo, i zato je ideološka smjernica stranke jedna od bitnih komponenti koju birač, kao i onu ekonomsku, sigurnosnu ili vanjskopolitičku, ocjenjuje iznova na svakim izborima,” poručio je Škorić.

Podsjetio je da je Europska unija osudila komunizam kao totalitarni sustav, jednako kao i fašizam i nacizam.

Stoga, dodao je Škorić, HDZ i u tom pitanju treba pokazati jasnu inicijativu za donošenje zakonskih okvira koji će jednako tretirati sve totalitarne sustave po pitanju oznaka, simbola i znakovlja. (Hina)

Andrej Plenković: HDZ je najsnažniji kada je jedinstven

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari