Pratite nas

Politika

Hasanbegović: Odbijamo sudjelovati u bezumnome i politički samoubilačkom igrokazu

Objavljeno

na

S jednog od dva Sabora stranke Neovisni za Hrvatsku, onog održanog u Zagrebu, javnosti su se obratili priopćenjem.

“Suočeni s bezobzirnim pokušajem razbijanja stranke NEOVISNI ZA HRVATSKU, mi, članovi Predsjedništva i sudionici I. redovitog sabora NHR-a, okupljeni u Zagrebu, izvješćujemo svoje članove i pristaše, kao i cijeli hrvatski narod u Domovini i iseljeništvu, da odbijamo sudjelovati u bezumnome i politički samoubilačkom igrokazu koji je pod nepoznatim utjecajem, ali s uočljivim motivima i za račun lako prepoznatljiva krajnjega korisnika, egoistično upriličila sazivačica protustatutarnog druženja pod nazivom tzv. sabora NHR-a u Zadru 22. srpnja.

Na našemu su današnjem saboru trebali, između više kandidata, biti demokratski izabrani članovi svih stranačkih tijela.

Trebala je biti prihvaćena odluka o promjeni dijela naziva stranke, te predloženo usvajanje novoga statuta kako bi se stranka spremnije suočila s budućim izazovima te otvorila prema postizanju dogovora o predizbornoj suradnji s bliskim strankama, političkim skupinama i pojedincima

No, jednostranim i protustatutarnim sazivanjem zadarskog skupa u isto vrijeme kad je sazvan jedini zakoniti stranački sabor, ovaj u Zagrebu, želi se spriječiti takav razvitak te se sudbinu stranke hoće podrediti očuvanju formalnoga predsjedničkog položaja jedne osobe.

Ujedno su flagrantno prekršeni Statut i Pravilnik o članstvu, kao i jednoglasno donesene odluke stranačkog Predsjedništva. O protustatutarnom značaju zadarskoga skupa rječito govori i činjenica da na nj nisu pozvani izaslanici daleko najbrojnije, zagrebačke stranačke organizacije, pa čak ni svi članovi Predsjedništva stranke.

Očita je svrha zadarskog druženja da se sudbina naše stranke i našega političkog pothvata prepusti u ruke Ministarstva uprave, onoga istog koje je svojim arbitrarnim i protuzakonitim postupanjem tako umješno rastočilo pravaški pokret, a svoju domišljatost u kršenju zakona pokazalo je i nedavno, onemogućavanjem provedbe narodnih referenduma.

Tako se upravo tom instrumentu Plenkovićeve protunarodne i trgovačke tzv. hrvatsko-srpske koalicije hoće prepustiti političko i personalno oblikovanje nacionalističko-slobodarskog dijela hrvatskoga političko-stranačkog života.

Mi u tome odbijamo sudjelovati!

Kao nacionalno i etički odgovorni ljudi, mi u svome dosadašnjemu građanskom, javnom i političkom djelovanju nismo nikada rušili već smo uvijek pridonosili, stvarali i gradili. Ponajmanje možemo i želimo rušiti političko čedo kojemu smo udahnuli život, nadjenuli mu ime, napisali program te ga ispunili doktrinarnim, ideološkim i intelektualnim sadržajem.

Mi nismo ušli u političku borbu radi ključeva stranačkih prostorija niti radi zadovoljenja vlastitih taština ili mizernih materijalnih probitaka.

Mi želimo pridonositi hrvatskoj državi koja može biti bolja samo ako u njezinu razvitku i vođenju sudjeluju hrvatski nacionalisti, ljudi širokih vidika, etičkih načela, politički, intelektualno i emocionalno dorasli trenutku, te oslobođeni nezdravih ambicija, strančarskih motiva i uskogrudnih interesa.

Nacionalizam i sloboda svakog pojedinca, sloboda hrvatskog naroda i neovisnost hrvatske države najviša su i najsvetija načela našega političkog djelovanja.

U svjetlu ovih činjenica, javnost ćemo obavijestiti o daljnjim našim koracima, te načinu i obliku budućega političko-stranačkog djelovanja.

Mirne i čiste savjesti na kocku stavljamo naše pojedinačne sudbine. Na kocku stavljamo sve osim Hrvatske!”, stoji u priopćenju koje potpisuju Zlatko Hasanbegović, politički tajnik, član Predsjedništva, narodni zastupnik u Hrvatskom saboru i zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, Tomislav Jonjić, član Predsjedništva i zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, Ana Lederer, članica Predsjedništva i zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, Dijana Machala, članica Predsjedništva i Domagoj Bešker, mag. iur., glavni tajnik, član Predsjedništva i stručni suradnik saborskoga kluba NHR.

 

Bruna Esih: Neovisni za Hrvatsku više neće biti isti kao prije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Marić u Dnevniku HTV-a: ‘Opravdanosti za štrajk više nema’

Objavljeno

na

Objavio

Najavu premijera Andreja Plenkovića u Saboru da Vlada planira povećati osnovice plaća u javnim i državnim službama za 6,12 posto, povećati minimalnu plaću i neoporezivi dio dohotka te odgoditi smanjenje stope PDV-a – u Dnevniku HTV-a komentirao je ministar financija Zdravko Marić.

– Povećanje osnovica, ovisno o datumima, proračun će stajati od milijarde do 1,2 milijarde kuna. Povećanje osnovnog odbitka s 3800 na 4000 kuna stajat će oko 500 milijuna kuna, za što ćemo osigurati kompenzacijsku mjeru za jedinice lokalne uprave i samouprave, kazao je ministar Zdravko Marić. Sveukupno dolazimo na 1,8 milijardi što iznosi nivo jednog postotnog boda PDV-a od čijeg se spuštanja odustalo, dodao je. Pretpostavke su da povećanja kreću na početku godine, zatim u prvoj polovini godine, sredini i drugoj polovini godine, kazao je.

“Opravdanosti za štrajk više nema”

Za pritisak na Vladu kazao je da nije ništa neobično s obzirom na to da ulazimo u kraj političkog ciklusa. Napomenuo je kako do ugroze javnih financija neće biti. Puno smo toga učinili i odgovorno se odnosimo prema novcu poreznih obveznika, kazao je. Dodao je kako je izrada proračuna za iduću godinu u završnoj fazi te da je ova ponuda Vlade u skladu sa svim što su dosad govorili i u skladu s mogućnostima. Zahtjeve sindikata smatra legitimnima, ali opravdanosti za štrak više nema. Napomenuo je da će idućih mjeseci krenuti u reviziju Uredbe o složenosti poslova, tj. koeficijentima. To se prijašnje vlade nisu usudile, dodao je.

O minimalnoj plaći sve će reći premijer

–  Dajemo si dovoljno vremena da se stanje s koeficijentima analizira, napravi pregled i predstavi Vladi koja u Uredbu intervenira jednostrano. Ali partnerski ćemo se odnositi prema sindikatima i prema javnosti – da vidimo što su to koeficijenti složenosti posla i kakvi su sve dodaci. Ništa se neće preko noći dogoditi, ali ne govorimo o godinama, nego o mjesecima, kazao je Marić. Nije htio govoriti o iznosu minimalne plaće. O tome će, kazao je, svoje reći premijer.

– Govoreći o neoporezivom osobnom odbitku koji se povećava s 3800 na 4000 kn kazao je da to za oko milijun građana znači oko 55 – 80 kuna veću neto plaću, pod uvjetom da poslodavac ovu mjeru ne iskoristi kako bi umanjio bruto plaću. Kroz dosadašnja četiri kruga porezne reforme, za radnika koji ima jednog uzdržavanog člana – to znači 700 kuna veću plaću, kazao je Marić.

Proračun, rebalans i paket poreznih zakona na Vladi 30. listopada

Ministar je najavio da su proračun, rebalans i paket poreznih zakona planirani za sjednicu Vlade 30. listopada. Porezni zakoni u Saboru idu u dva čitanja, a proračun standardno u jednom čitanju. Plan je da se sve donese tijekom studenoga kako bismo krenuli u pripremanje za predsjedanjem Vijećem EU-a. Vezano za proračun, kazao je kako su prihodi ponovno iznad, a rashodi u okviru plana. Nastavit će se trend uravnoteženog proračuna, rekao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Počela rasprava o opozivu Kujundžića

Objavljeno

na

Objavio

U Saboru je počela rasprava o zahtjevu oporbe za opozivom ministra zdravstva Milana Kujundžića, što je inicirao u srpnju Most, uz potpise 32 oporbena zastupnika.

Prije ljetne ustavne stanke podnijeli su zahtjev, inzistirajući da se sazove izvanredna sjednica Sabora, no to im nije pošlo za rukom jer je Ustavni sud ocijenio da petina zastupnika nije ovlašteni predlagatelj izvanredne sjednice u vrijeme stanke.

Oporba proziva Kujundžića da u tri godine mandata nije ni započeo reformu zdravstvenog sustava te da je propustio strateški upravljati sustavom i pravodobno donijeti Zakon o zdravstvenom osiguranju i osigurati njegovu provedbu. Optužuju ga i da nije osnažio primarnu zdravstvenu zaštitu, te preustrojio i financijski stabilizirao sustav.

Oporba ga proziva i za izostanak upravljanja ljudskim resursima što je dovelo do odljeva zdravstvenog kadra, te zatvaranja pojedinih bolničkih odjela zbog nedostatka liječnika i medicinskih sestara. Također, Kujundžiću predbacuju da je pokušao utjecati na pravosuđe kako bi spriječio donošenje presuda u korist liječnika zbog neisplate prekovremenih sati.

Ministar je bio odgovoran za pripremu, predlaganje i provođenje reforme zdravstvenog sustava, a nije ju ni započeo, kazala je u obrazloženju zahtjeva Ines Strenja Linić, saborska zastupnica Mosta:

– Propustio je strateški upravljati sustavom, kao što je propustio oformiti kvalitetan tim koji je u stanju isplanirati i provoditi dugoročno kvalitetan razvoj zdravstvenog sustava. Propustio je pravodobno donijeti i zakon o zdravstvenom osiguranju. Propustio je osnažiti i primarnu zdravstvenu zaštitu, preustrojiti bolnički sustav, racionalizirati zdravstveni sustav, financijski stabilizirati sustav, predložiti model dugoročnog rješavanja financijskih obveza prema veledrogerijama i drugim dobavljačima zbog čega rast dugova bolnica i zdravstvenog sustava ozbiljno prijeti urušavanju sustava, izjavila je među ostalim Strenja Linić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari