Pratite nas

Događaji

Hasanbegović odmah ‘u sridu’: o aferi povezanoj s Milanovićevim bratom

Objavljeno

na

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović podnio je na prvoj sjednici Vlade premijeru Oreškoviću izvješće o primopredaji od, kako je rekao, svog ”predšasnika” Berislava Šipuša. U sklopu izvješća, posebnu je pozornost skrenuo na problem dovršetka spremišta Hrvatskog državnog arhiva (HDA) u Kerestincu, piše direktno.hr

[ad id=”68099″]

”Taj je projekt od 2007. dobro tekao, ali od 2011. naglo zamire, kad se očekivalo da bude dovršen. Važno je zbog problema dopusnica privatnim tvrtkama za čuvanje arhivske građe, što se naravno plaćalo iz proračuna, uz izliku da arhiv nema dostatne prostorije, a što je imalo određene afere o čemu se pisalo u javnosti”, rekao je ministar. Iako izrijekom nije rekao na koje afere konkretno misli, jasno je da se ministrovo upozorenje odnosi i na slučaj Pismohrana i poslove Krešimira Milanovića, brata bivšeg premijera, o čemu su mediji, pa i portal direktno.hr, puno pisali.

Za neke je poslove čuvanja arhivske građe od državnog interesa, prema ranijim tvrdnjama dr. Vlatke Lemić, ravnateljice Hrvatskog državnog arhiva, lobirao i brat premijera Milanovića. Neke od tih tvrtki udeseterostručile su prihode od kada je Zoran Milanović postao premijer.

Podsjetimo, krajem 2014. ravnateljica Arhiva našla se usred bujice prijetnji i optužbi od strane privatnih tvrtki koje se bave čuvanjem dokumentacije.

DORH istražuje prijetnje čelnici Hrvatskog državnog arhiva

Ministar je upozorio i na spor koji se vodi u Dubrovniku.

”Postoji spor s trgovačkim društvom koji se vuče godinama, vezano uz problematičnu prodaju državnog arhiva u Dubrovniku. A to trgovačko društvo je sada za mirno rješenje spora.”

Ministar je istaknuo i kako je upoznat s problemima u području rekonstrukcije zgrade za potrebe Hrvatskog povijesnog muzeja, koji je potpuno zamro protekle četiri godine.

”Ovo pitanje je vrlo važno, s obzorom da je isteklo važenje potvrde. Žurno slijedom toga treba islijediti dokumenacjiu i donijeti odluke bitne za budućnost projekta, svakako bi najbolje rješenje bilo da Hrvatski povijesni muzej preuzme zadaće investitora. Da se financiranje osigura u okviru državnog proračuna kroz određeno godišnje razdoblje i da se kao projekt tretira kao strateška kulturna investicija”.

Hasanbegović je apelirao na premijera i ministra financija Marića da povećaju proračun za Ministarstvo kulture.

”Povećanje fiksnog dijela proračuna ja prioritet. A svako sniženje imalo bi ozbiljnee da ne kažem katastrofalne posljedice. Proračun se od 2007. gotovo prepolovio, ovdje je projekcija proračuna za 2106., čini mi se realističnom .”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Marko Ljubić: Bleiburg i križni put su bili obračun s državnošću hrvatskog naroda…

Objavljeno

na

Objavio

Predavanje pod nazivom „Bleiburg u Hrvatskoj?“ održao je u srijedu 20. ožujka u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu kolumnist i politički komentator Marko Ljubić.

Predavanju su nazočili i sisački biskup Vlado Košić te generalni vikar mons. Marko Cvitkušić.

Govoreći o Bleiburgu i križnom putu koji je slijedio Ljubić je istaknuo kako se tu dogodilo najveće stradanje Hrvata, ali i u svjetskim razmjerima jedan od najvećih pokolja i zločina prema nekom narodu.

„Nekoliko stotina tisuća pobijenih ljudi na križnom putu na veličinu od četiri ili pet milijuna stanovnika je užasna tragedija. Posebno kada znamo da su većina stradalih bili intelektualci i srednji sloj koji su, kako intelektualno i gospodarski, a tako i demografski, trebali biti nositelji budućih generacija i ovladavanja našeg naroda slobodom.

Zbog ove istine se devedesetih umiralo i zbog te istine pokušavalo se sve prikazati kao osveta i obračun s ideološkim neprijateljem, a što nije točno. Bleiburg i križni put su bili obračun s državnošću hrvatskog naroda… Priča o Bleiburgu je priča o slobodi hrvatskog naroda. Onaj koji ovlada tom slobodom može reći da je slobodan čovjek i zato je bilo za očekivati udar na misu, komemoraciju te simboliku Bleiburga.

Iz tog razloga mi 30 godina nakon obnove hrvatske državnosti nemamo točnu brojku stradalih, ni iz bliza istražena grobišta, zbog toga u Hudoj jami otkrivene kosti tri godine nisu imale adresanti iz hrvatske države koji bi ih preuzeo i dostojno sahranio“, rekao je Ljubić te dodao kako je vrijeme da mi sami ovladamo svojom slobodom i da se prekine praksa da nam netko izvan Hrvatske govori kako da obilježimo grobove svojih bližnjih.

U nastavku predavač je rekao kako je nakon završetka Drugog svjetskog rata posve prirodno bilo komemorirati hrvatsku tragediju i moliti se za duše ubijenih ljudi u slobodnom Bleiburgu dok je hrvatski narod bio pod komunističko-jugoslavenskom diktaturom, no obnova hrvatske državnosti morala je to promijeniti.

Jer o kakvoj to slobodi hrvatskog naroda govorimo, ako se komemoracija najstrašnijeg stradanja hrvatskog naroda još uvijek mora održavati u Austriji, ne ondje gdje se nalaze kosti stotine tisuća drugih ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću. I to sve nakon što su ti isti koji su te zločine počinili politički i vojno slomljeni devedesetih godina, nakon novih velikih žrtava našeg naroda.

Bleiburg je danas sinonim, simbol i metafora svih hrvatskih stradanja i komemoracija žrtvama Bleiburga mora biti isključivo u organizaciji države, a ne tek pod njenim pokroviteljstvom te je se mora institucionalizirati.

Drugo, komemoraciju treba napraviti u Zagrebu te tako Bleiburg sačuvati od zaborava i donijeti u centar svijesti našeg naroda. Do devedesete smo kao pripadnici jednog naroda izražavali sućut i molili se Bogu, poštovali svoje žrtve i spašavali taj plamičak sjećanja.

Od devedesete do danas pokušavamo ispričati tu priču, ali ne uspijevamo. Zato bi komemoracija hrvatskoj žrtvi u Zagrebu, dobila nacionalno ime, a kada nacionalno ime imate na nekom identitetskom obilježju znači da ste svjesni svoje državnosti i slobode te da znate njome upravljati.

Dvadeset i osam godina nakon priznanja RH konačno je vrijeme da barem svoja najvažnija pitanja centraliziramo i usmjerimo pod svoju kontrolu te da zajedno sve nacionalne institucije, političke strukture, Katolička Crkva i pojedinci budu jedna cjelina o koju će se razbiti vrata paklenih laži. To je jedino rješenje“, rekao je Ljubić te predložio da se na samom Bleiburškom polju napravi spomen muzej i institut za istraživanja koji bi svjetski uglednim znanstvenicima dao mogućnost da sami uvide istinu o stradanju Hrvata.

Na kraju u zanimljivoj raspravi moglo se čuti nekoliko ideja o komemoraciji a biskup Košić je predložio da se 15. svibnja u svim crkvama na području Hrvatske održe mise za bleiburške žrtve. (Sisačka biskupija)

 

Ivan Ugrin: Gdje ste bili na Bleiburgu 1945., Crkvo koruška?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Dan otvorenih vrata HVU-a ‘Dr. Franjo Tuđman’ u Splitu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HRM

U splitskoj vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba” u subotu je održan Dan otvorenih vrata Hrvatskog vojnog učilišta (HVU) “Dr. Franjo Tuđman”, na kojem je predstavljen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Sveučilišta u Splitu i HVU-a Vojno pomorstvo, sveučilišni preddiplomski studijski programi Sveučilišta u Zagrebu i HVU-a Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje.

Posjetiteljima je također predstavljen preddiplomski i diplomski studij Aeronautike – smjer vojni pilot, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH (MORH).

Kadeti prve godine Vojnog pomorstva održali su prezentaciju studijskih programa i organizacije rada tijekom studija te svih obveza i prednosti studiranja na vojnim studijima.

Nakon prezentacije, posjetitelji su imali priliku razgledati vojarnu, sportske terene, smještajne objekte te učionice i specializirane kabinete u kojima se provodi nastava i obuka. U obilazak je bilo uključeno i razgledavanje brodova Hrvatske ratne mornarice te naoružanja i vojne opreme koje kadeti koriste u obuci.

Studijski program Vojno pomorstvo petogodišnji je integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij namijenjen obrazovanju budućih časnika Oružanih snaga RH. Studijski program omogućuje obrazovanje i za potrebe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Ministarstva unutarnjih poslova. Razvijen je u suradnji Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” sa Sveučilištem u Splitu.

Završetkom studijskog programa stječe se akademski naziv magistar/magistra, inženjer/inženjerka vojnog pomorstva: smjer vojne nautike, smjer vojnog brodostrojarstva i smjer vojne elektrotehnike.

Prvi naraštaj kadeta Vojnog pomorstva upisan je u akademskoj godini 2018./19. u Splitu, navode iz MORH-a.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari