Pratite nas

Komentar

HASANBEGOVIĆ o spomeniku HOS-ovcima: To je spomen na poginule navedene imenom i prezimenom

Objavljeno

na

Zlatko Hasanbegović komentirao je u telefonskom razgovoru za N1 postavljanje ploče s natpisom “Za dom spremni” u Jasenovcu.

Kako komentirate postavljanje spomen-ploče u Jasenovcu na kojem je istaknut ustaški pozdrav “Za dom spremni”?

Gledajte, pitanje tog postavljanja ima poseban kontekst vezan za grb HOS-a. To je službeni grb udruge, koja je registirana u Registru udruga, tako da je je to pitanje odnosa prema grbu HOS-a koji nije zabranjanjen.

Nije vam problematično što je pozdrav istaknut u Jasenovcu? Zoran Pusić iz Antifašističke lige uspoređuje to s postavljanjem natpisa na kojem piše “Sieg heil” u blizini logora Auschwitz.

Ne, ne, to je u gradu Jasenovcu, nije u blizini koncentracijskog logora. Bi li bio problem da je grb HOS-a postavljen u Gradu Zagebu, načelno sad govorim, a postavljen je u Kustošiji. Je li problem da on bude u Krapini?

Kada je postavljen u Splitu, policija je maknula taj natpis sa spomenika postrojbi HOS-a?

Policija nije micala taj natpis već sama udruga, po noći pa je vraćeno nešto.

Ne, policija je ta koja je micala natpis “Za dom spremni” sa spomenika i to pod okriljem noći.

Gledajte, mi isto imamo Trg maršala Tita u gradu Zagrebu, imamo i spomenik HOS-u na Kustošiji. Pogledajte u Registar udruga i grb te udruge. Ako je nešto leglizirano na taj način…

Dakle, po vama postavljanje ove ploče u Jasenovcu nije usporedivo s Auschwitzom, što je naveo Pusić?

Gledajte, od mene očekujete preko telefona da raspravljamo o Auschwitzu, ja to ne mogu. A g. Pusić se javno naslikavao s bistom Josipa Broza Tita. Za tisuće ubijenih u Hudoj Jami i njihove potomke to nije moralno.

Smeta li vas kao građanina što je službeni pozdrav državne tvorevine koja je vršila sustavnu eksterminaciju temeljenu na nacionalnoj pripadnosti postavljen u blizini koncentracijskog logora, odnosno u Jasenovcu koje je toponim, ime istovjetno logoru?

Kojem Jasenovcu? Ne možete to poistovijetiti sa spomen područjem! Zamislite da to cijelo mjesto ima hipoteku zločina. Jasenovac je grad. Nema mjesta u RH gdje u blizini ne možete pronaći stratište, a treba razlučiti je li problematično što je to postavljeno u Jasenovc. To je spomen obilježje za poginule ljude, navedenih imenom i prezimenom, sličan spomenik imate i u Zagrebu, je li i to tad bio problem? Pozdrav je sastavni dio grba te postrojbe, koji je u registru udruga legalizran. Dakle, to je pitanje za javnu raspravu.

Povjesničar ste. Možete li na taj način komentirati radi li se o posebno osjetljivoj lokaciji za postavljanje takvog natpisa?

Još ima nekoliko mjesta na kojima su se događali zločini – Pakrac i Lipik su blizu. Kompleks jasenovačkog logora se nalazio na nekoliko lokacija, i sa bosanske strane. Ono što mene zanima je da li je problem u Jasenovcu ili je općenito grb udruge HOS to što bi trebalo zabraniti.

Ako bih vam rekla da sam ja kao građanka uznemirena zbog postavljanja ove ploče s pozdravom pod kojim su ljudi istrebljivani zbog svoje nacionalne ili vjerske pripadnosti, što biste mi rekli?

Ja živim u Frankopanskoj ulici, pored Trga maršala Tita i moja majka je uznemirena, jer joj je on likvidirao oca i oduzeo imovinu, puno ljudi je uznemireno u Hrvatskoj.

Kako komentirate činjenicu da se ovo događa u mandatu Andreja Plenkovića, koji je kazao da neće dopustiti ekstremizam u HDZ-u, a ne u vremenu Tomislava Karamarka, koji je u javnosti doživljen kao osoba koja podržava takve stvari?

Da se i dogodilo za vrijeme Zorana Milanovića, a ne Tomislava Karamarka i Plenkovića, to se ne može dovoditi u vezu. Nije Plenković postavio tu ploču.

No, zadnjih su dana u potpunosti izostali komentari, kako od strane premijera tako i od stranke. Nitko se nije ogradio.

Ne znam, ne znam je li itko se očitovao o tome, to mi nije poznato. Smatram da je ključno potaknuti civiliziranu raspravu da se izbjegnu problemi u budućnosti. Ja ukazujem samo na jednu činjenicu, da treba ustanoviti što je s činjenicom da je grb legaliziran.

Dakle, možemo li se složiti da vi ne smatrate taj grb s tim pozdravom na toj lokaciji pljuvanjem po žrtvama Jasenovca i njihovom potomstvu?

To je spomen obilježje poginulim pripadnicima HOS-a imenom i prezimenom koliko sam primijetio. Osobno ne znam, vidio sam to preko portala. U svakom slučaju treba uvažavati osjećaje ljudi, odnosno potomaka žrtava.

Da, ali je li ovo uvažavanje njihovih osjećaja?

Nije podignuto spomen obilježje egzekutorima već pripadnicima HOS-a, imenom i prezimenom. Kada bi se u Jasenovcu podizali spomenici odgovornima za likvidacije ljudi u Jasneovcu, to bi bilo više od pljuvanja.

Što ćemo s činjenicom da je vršena sustavna eksterminacija ljudi u tim logorima, pod tim službenim pozdravom NDH?

Radi se o grbu HOS-a, razumijete?

Ne mislite da to doprinosi dodatnoj radikalizaciji društva i poticanju na nasilje? Svjesni ste da se nedavno u Nazorovoj dogodilo politički motivirano ubojstvo, koje je počinio član ultradesne A-HSP i koji je ispričao policiji da je ubio “staru komunjaru”?

Nasilje i radikalizacija, o čemu govorimo? Govorite mi o ekscesima pojedinačnim, zločinima ljudi, o čem govorimo? Pitate me o ubojstvu o kojem ne znamo ništa osim onog što smo jednako čitali u novinama, o umorstvu u Zagrebu o kojem ne znam ništa.

Pitam vas o tome jer se vama, kao političkoj figuri, pripisuje odgovornost za desnu radikalizaciju društva.

I to se čini neopravdano, bez utemeljenja u bilo kojoj mojoj izjavi i javnoj komunikaciji. Zašto bih ja bio posebno relevantan sugovornik u raspravi o radikalizaciji društva?

Zato što ste, ne samo surađivali s listovima pod nazivom “Nezavisna Država Hrvatska”, što ste pripisali svojoj nezrelosti, već ste i potpuno punoljetni 2013. godine hvalili SS Handžar diviziju.

Ja sam povjesničar i 2013., ne samo da sam bio punoljetan, govorio sam kao povjesničar potpuno jasno i to bih i danas potpisao.

Govorili biste o ustašama kao junacima, mučenicima i šehidima?

To je jedna rečenica potpuno bezvezna napisana prije 30 godina.

Oprostite, ali nije baš 30.

Dobro prije dvadeset, 22 godine. Potpuno je irelevantna, ja sam u međuvremenu pisao knjige i članke o toj tematici. Ja sam doktor povijesti, sad se ja ispričavam vama, pročitajte moju knjigu.

Ali vi ste jasno rekli da svatko mora preuzeti odgovornost za svoje riječi u javnom prostoru i to ste rekli u osobito nezgodnom trenutku, kada ste upitani za komentar fizičkog napada na kolegu Antu Tomića.

Nisam to rekao za Tomića, govorio sam općenito o odgovornosti ljudi koji općenito snose odgovornost za izgovorenu riječ, to je moralna kategorija. Uostalom, nešto na tragu moje izjave o odgovornosti za izgovorenu riječ ovih je dana kazao i Andrej Plenković, praktički je ponovio moje riječi.

Ali niste upitani za općeniti stav, rekli ste to nakon što ste upitani o napadu na Tomića.

To nije bila izjava za fizički napad iako je rečena u tom trenutku. To hoćete reći da podržavam fizičko nasilje? Nikada nisam podržavao nasilje, ni verbalno ni fizičko, ako pratite što sam bilo kad govorio onda znate da nisam pristaša teških riječi, ni bilo čega sličnog. tako da ne znam.

Iz vaše stranke dolazi i načelnica Jasenovca, koja je dala pristanak na postavljanje ploče, no vaša stranka ne želi komentirati ovaj događaj.

Nisam znao za načelnicu, to nisam znao. Možda je moja stranka u ovom trenutku dala komentar na taj događaj, ja ne znam. Pitanje je procedure. Vi imate primjer u Sloveniji, kada je prije dvije-tri godine u blizini Kočevskog Roga, gdje su masovno likvidirani ljudi, udruge slovenskih antifašista postavile ploču Ivanu Mačeku, šefu OZNA-e.

To je bilo prije godinu-dvije i povela se rasprava, čak je i slovenska država preko vojske bila zastupljena na tom mjestu. Općenito za takve stvari treba imati osjećaj, ali on ne može biti jednostran. Ne može Zoran Pusić biti moralni arbitar.

To su teška pitanja, načelno su postojali razni argumenti – trebamo li raspraviti da su pod hrvatskim grbom likvidirani ljudi, treba li sve te simbole maknuti? Vodila se rasprava i o tome što je Lijepa naša je bila himna u NDH, vodila se debata i oko kune.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Marijana Petir: Vladin prijedlog zakona o trgovini smatram pozitivnim korakom – nedjelja je dan za obitelj

Objavljeno

na

Objavio

Bivša hrvatska eurozastupnica Marijana Petir, komentirala je Vladinu najavu prijedloga zakona po kojemu će trgovine moći biti otvorene samo 14 nedjelja u godini.

Za uvođenje slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena, posebno za one koji rade u trgovini, zalagala sam se još kao zastupnica u Hrvatskom saboru kada sam predlagala izmjene Zakona o trgovini (2003. i 2009. godine) kako bi se radnicama/ima osigurala slobodna nedjelja i dostojanstveno radno vrijeme. Izmjene su prihvaćene, no odredbe toga zakona zbog prigovora trgovačkih lanaca Ustavni je sud oba puta stavio van snage.

Povod toj mojoj inicijativi bila je činjenica da žene koje rade u trgovinama često rade i po tri tjedna bez prekida za minimalnu plaću. U rijetkim slučajevima kada u zamjenu za rad nedjeljom dobiju neki drugi slobodni dan u tjednu, to ne može biti adekvatna zamjena jer drugi članovi obitelji taj dan nemaju slobodan.

Prijedlog Zakona o trgovini koji je ovih dana najavila Vlada Republike Hrvatske po kojem će poslodavci moći birati određeni broj nedjelja kada će raditi dok će većina nedjelja biti slobodna, smatram pozitivnim korakom prema pronalaženju trajnog rješenja ovog pitanja koje je između ostalog i civilizacijsko.

Zakonodavstvo i praksa, kako u Europskoj uniji, tako i državama članicama trebaju pružiti veću zaštitu zdravlja, sigurnosti i dostojanstva zaposlenih te se mora aktivnije promovirati ravnoteža između obitelji i privatnog života s jedne strane i posla s druge. Europa pa sukladno tome i Hrvatska se danas nalaze pred nekoliko bitnih izazova koji će u velikoj mjeri utjecati na našu budućnost, a jedan od tih izazova svakako je i demografski izazov u kojemu nesigurnost posla i teški i neprimjereni radni uvjeti imaju negativan utjecaj na postizanje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života.

Ako se izuzmu dani tjednog odmora i dani godišnjeg odmora, svaki radnik u trgovini preostalih 282 dana u godini odradi 141 sat više od redovnog radnog vremena. To pokazuje da radnik i država izgube na godišnjoj razini gotovo jednu mjesečnu satnicu, radnik plaću, država doprinose i poreze.

Nasuprot tvrdnji da će se kroz rad trgovina nedjeljom povećati broj zaposlenih u uslužnom sektoru, dolazi do suprotne pojave. Nespecijalizirane maloprodajne trgovine ne mogu se boriti s rastućom konkurencijom velikih lanaca te su mali trgovci prisiljeni zatvarati svoje trgovine. Očigledno je da rad trgovina nedjeljom prvenstveno pogoduje velikim trgovačkim lancima, često u stranom vlasništvu, a na štetu malih, domaćih trgovaca u specijaliziranim trgovinama koji su i najugroženija skupina trgovaca.

Unatoč tvrdnji pojedinih trgovaca i trgovačkih lanaca kako im je promet nedjeljom najveći i ukoliko se ukine radna nedjelja da će bilježiti značajne gubitke te da će morati otpuštati radnike, demantiraju ih podaci Porezne uprave koja je zabilježila da je promet ako gledamo sve pravne osobe ukupno najveći petkom te da je nedjeljom gotovo 50% manji promet u odnosu na petak.

Nedjelja je dan za obitelj – upravo to su kao najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje navodili hrvatski građani koji su sudjelovali u istraživanju kojega sam provela u veljači 2019. godine kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, a koje je pokazalo da se više od 80% hrvatskih građana zalaže za uvođenje neradne nedjelje. Istraživanje koje sam provela 2018. godine, pokazalo je da 50% zaposlenih u Hrvatskoj radi prekovremeno, a najveći problem uočen je upravo u sektoru trgovine.

Brojna istraživanja potvrdila su da rad nedjeljom negativno utječe na zdravlje radnika: uzrokuje emocionalnu iscrpljenost, konstantan stres i psihosomatske smetnje. Sve se to negativno održava na obiteljske i međuljudske odnose, stoga treba potaknuti sve poslodavce da poštuju ljudsko dostojanstvo svojih radnika, ne prisiljavaju ih da rade prekovremeno te im osiguraju slobodnu nedjelju koju će provesti sa svojim obiteljima i prijateljima, komentirala je Marijana Petir na facebooku
#freesunday #slobodnanedjelja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Plenković oštro prema Raspudiću: ‘Nisam primijetio da je nekog štedio. Neće sad valjda zaplakati…’

Objavljeno

na

Objavio

Plenković objasnio koja je bit Jandrokovićeve poruke Nini Raspudiću

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na svečanosti uručenja ugovora važnih za Grad Zadar. Tom je prilikom odgovarao i na pitanja novinara i komentirao kampanju za predstojeće parlamentarne izbore, koji će se održati 5. srpnja.

Plenković je komentirao reakciju predsjednika Sabora, Gordana Jandrokovića, koji je na izjavu Nina Raspudića da ulazi u politiku i da će loviti Jandrokovića, rekao da on ima troje djece s istom ženom.

“Nisam ja primijetio da gospodin, dok je bio u poziciji van politike i kritike, da je štedio bilo koga u politici pa pretpostavljam da neće valjda prvi dan zaplakati ako dobije neki odgovor”, rekao je Plenković, prenosi N1

“Pročitajte što je pisao o Jandrokoviću i meni, kad to vidite, onda ćete znati o čemu govorim. Riječ je o licemjerstvu, to je bit Jandrokovićeve poruke”, istaknuo je Plenković.

Raspudić u Nu2: ‘Ulazim u politiku’ – Ne želim biti ‘idiot’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari