Pratite nas

Politika

Hasanbegović: U Zagrebu imamo na desetke Ovčara

Objavljeno

na

Dalija Orešković (START) i Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku) oštro su se sukobili u emisiji N1 televizije Točka na tjedan, a sve je počelo zbog rasprave o objavi Brune Esih, Hasanbegovićeve stranačke kolegice, koja je ustvrdila da je na dan svog oslobođenja Zagreb zapravo pao.

Do najoštrijeg sukoba između Orešković i Hasanbegovića došlo je zbog rasprave o objavi Hasanbegovićeve stranačke kolegice Brune Esih kako je 8. svibnja Zagreb pao.

– To znači konstatiranje notorne činjenice da je 8. svibnja 1945. u gradu Zagrebu uspostavljena i obnovljena jugoslavenska država te protudemokrastki boljševički poredak.

Drugim riječima, jugoslavenska država bilo koje vrste i hrvatska država su u savršenoj suprotnosti, boljševički poredak i moderni parlamentarni poredak su u savršenoj suprotnosti, rekao je Hasanbegović.

Rekao je da se u drugim europskim zemljama slavi pobjeda nad fašizmom jer su obnovljene parlamentarne demokracije.

– U kalendaru državnih blagdana ne postoji dan oslobođenja Zagreba, a 9.5. se u Europi ne obilježava kao Dan pobjede, već kao dan kada je 1950. Schumanovom deklaracijom uspostavljen zametak EU, rekao je Hasanbegović.

Napao je i proslavu Saveza antifašističkih boraca u Lisinskom na kojoj je izviždana izaslanica predsjednice Mirjana Hrga.

Nazvao ih je neformalnim okupljanjem paleokomunističkih udruga, na kojima iz njemu nepoznatih razloga nastupaju i dužnosnici.

Rekao je i da mu nije jasno zašto si predsjednica dopušta slanje svojih izaslanika i ponižavanje ustanove Predsjednice RH, koju su izvrgavali ruglu.

– Tko bi rekao da se u jednoj konstataciji s vama mogu složiti, a to je da je državni vrh izvrgnut ruglu, uz drugačije objašnjenje.

Izvrgnut je ruglu činjenicom da je Bruna Esih dosta često bila izaslanica predsjednice, a vidjeli smo kako Bruna Esih komentira dan oslobođenja Zagreba.

To znači da vi podržavate nešto što je dovelo do tragičnih posljedica za našu državu i civilizaciju u cjelini.

U politički ste prostor ušli vi i Bruna Esih na listi HDZ-a, to pokazuje čiji ste vi projekt.

Kada je državni vrh odustao od temeljnih vrijednosti na kojima počiva naša država, onda je država pala, rekla je Orešković.

Na pitanje svodi li on partizansku vojsku samo na egzekutore, Hasanbegović je poručio:

– Niti jedna vojska na svijetu se ne može svesti samo na egzekutore, ali u kontekstu toga što se dogodilo u Zagrebu 8. svibnja, ulazi Jugoslavenska armija, dan nakon toga se Zagreb pretvara u mjesto masovnih egzekucija.

Izvukli su iz sanatorija u Brestovcu dvjesto ranjenika i ubili. Isto što su radili na Ovčari. U Zagrebu imamo na desetke Ovčara, izjavio je.

– Slom jednog poretka koji nosi hipoteke zločina, nije nužno uspostava slobode, to je notorna činjenica, poručio je Hasanbegović.

Na pitanje jesu li u svibnju onda okupirane i Istra i Dalmacija, Hasanbegović je poručio da su one dio Hrvatske nastale na Domovinskom ratu.

Također je ponovio da u Ustavu nema antifašističkih vrijednosti.

Orešković je pak podsjetila da su Hasanbegović i Esih u stranci izvjesili zastavu s prvim bijelim poljem te da manipuliraju javnim prostorom već duže vrijeme jer im to netko dopušta.

– Ja bih bio u zatvoru da se provodi ona praksa od 1945. do 1990., rekao je Hasanbegović između ostalog u emisiji Točka na tjedan, koju vodi i uređuje Nataša Božić Šarić

 

Bruna Esih: Jugoslavenski ikonoborci u hajci na vjetrenjače

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ruža Tomašić: U drugom krugu izbora glasat ću za Kolindu Grabar-Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednička utrka postaje sve zanimljivija, posebno nakon što je gotovo riješeno da na izbore ide i bivši šef SDP-a Zoran Milanović.

Njegova kandidatura mogla bi ići u prilog aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović jer će, ako u utrku uđe i kandidat desnice kao suparnik aktualnoj predsjednici (što je posve izvjesno), amortizirati udarce na nju pošto će morati biti raspoređeni i na lijevog kandidata Milanovića.

Osim toga, ulazak Milanovića u ring nakon što je tri godine bio izvan političkog stroja mogao bi mobilizirati birače HDZ-a, a možda ih i vratiti toj stranci u strahu da na Pantovčak ne dođe predsjednik lijeve provenijencije.

S obzirom na to da će Kolinda Grabar-Kitarović biti kandidatkinja HDZ-a, svaka mobilizacija HDZ-ovih glasača nakon što je ta stranka na euroizborima osvojila tek 22,7 posto glasova ići će njoj u prilog.

Desnica, koju je Andrej Plenković odstranio iz HDZ-a i koja je na euroizborima osvojila ukupno 17 posto glasova, nezadovoljna Plenkovićevom i politikom Kolinde Grabar-Kitarović, sprema svojeg predsjedničkog kandidata. Još je nepoznato hoće li to doista biti glazbenik Miroslav Škoro kojeg ankete plasiraju na treće mjesto nakon aktualne predsjednice i Zorana Milanovića.

Hrvatski suverenisti koji su na euroizborima osvojili jedan mandat (Ruža Tomašić) već su se unaprijed odredili da neće podržati K. Grabar-Kitarović iako se ona još službeno nije ni kandidirala.

Činjenica da u utrku ulazi Milanović ne mijenja odluku Hrvoja Zekanovića iz stranke Hrast, koja je dio platforme Suverenista, da Grabar-Kitarović neće imati podršku te stranke. Ruža Tomašić, pak, jasno poručuje da će, ako u drugom krugu budu aktualna predsjednica i Milanović, ona dati podršku Kolindi Grabar-Kitarović. Ali ne bezuvjetnu.

“Bude li takva situacija, tražit ću s njom sastanak da se očituje kakvu će politiku voditi. Glavna tema na kojoj ću inzistirati bit će srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić za kojeg je ona izjavila da bi ga ponovno pozvala u Hrvatsku. Pa on je radio budalu od nje i Plenkovića kad je bio u Hrvatskoj, zašto bi ga opet zvala? Ako mi ne bude dala čvrsta jamstva, odnosno ako ne odredi crtu ispod koje neće ići, posebno u slučaju Vučić, onda ću ostati kod kuće i neću glasati za nju”, rekla je Ruža Tomašić Večernjem listu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Tomislav Karamarko: Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište

Objavljeno

na

Objavio

Kako ja to mogu ustavnom tužbom protiv jedne odluke izvršiti “udar” na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa?!

Zamolio sam svoje pravne zastupnike, gospođu Vesnu Alaburić i gospodina Ivu Farčića, da mi objasne kakvu su to ustavnu tužbu napisali i u kakav su me to “udar” na Povjerenstvo “uvalili”. Evo što su mi odgovorili:

Medijski komentari o Vašem navodnom “udaru” na Povjerenstvo odnose se samo na osporavanje dijela odluke Povjerenstva kojim se utvrđuje da ste propustom deklariranja svojih ranijih poslovnih odnosa s Josipom Petrovićem “počinili povredu načela djelovanja” iz čl.5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Mi u tužbi tvrdimo da Zakon ne propisuje sankciju utvrđenja “povrede načela djelovanja” i da Povjerenstvo nije Zakonom ovlašteno odlučivati o kršenju “načela djelovanja” kao samostalnoj/posebnoj povredi Zakona, pa da stoga odluka nije temeljena na Zakonu.

Znam da je spominjanje propisa zamorno, ponekad čak i pravnicima, ali ću Vam ipak ukratko prezentirati relevantne zakonske odredbe:

(I) Zakon u članku 5. navodi određena načela djelovanja dužnosnika (dužnost treba obavljati časno, pošteno, savjesno, odgovorno, nepristrano; čuvajući vjerodostojnost i dostojanstvo dužnosti i povjerenje građana; ne koristeći javnu dužnost za osobne probitke, a građani imaju pravo biti informirani o ponašanju dužnosnika koje je u vezi s obnašanjem dužnosti).

(II) Člankom 42. stavak 1. Zakon utvrđuje da Povjerenstvo može izreći (samo) tri vrste sankcija za povredu odredaba Zakona: opomenu, obustavu isplate dijela plaće i javno objavljivanje odluke. Zakon, dakle, ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima bi “samo” deklariralo povredu nekog načela djelovanja ili neke zakonske odredbe.

(III) Stavkom 2. članka 42. Zakon propisuje koja se sankcija može izreći za povredu pojedine od taksativno nabrojenih zakonskih odredbi. Članak 5., koji utvrđuje načela djelovanja, uopće se ne spominje u tom kontekstu, što znači da se za povredu tih načela ne može izreći nikakva sankcija.

U spomenutim načelima djelovanja dužnosnika nema ničeg posebno spornog. Radi se o uopćenim, općeprihvaćenim načelima političkog djelovanja. Netko bi se stoga mogao zapitati: ako su načela zapisana u Zakonu, zašto Povjerenstvo ne bi imalo pravo utvrđivati povredu tih načela? Odgovor je vrlo jednostavan: zato što to proturječi jednom temeljnom pravnom načelu – načelu zakonitosti. To pravno “načelo svih načela” temelj je vladavine prava.

Ono, uz ostalo, zahtijeva da (i) svaka sankcija izrijekom bude propisana javno dostupnim zakonom i (ii) da zakon bude dostatno precizan i predvidljiv kako bi mu građani mogli prilagoditi svoje ponašanje.

Dakle, zahtijeva se određena nomotehnička kvaliteta pravne norme, kako u pogledu sadržaja kažnjivog ponašanja tako i u pogledu sankcija. A takva norma o načelima djelovanja dužnosnika u Zakonu ne postoji.

Osim toga, za tijela javne vlasti vrijedi pravno pravilo da mogu raditi samo i isključivo ono za što su propisima ovlaštena, za razliku od građana, kojima je dopušteno sve osim onog što je izričito zabranjeno.

Zato, ako Zakon izričito ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima utvrđuje povredu načela djelovanja dužnosnika, Povjerenstvo tako nešto ne smije činiti.

Nekoliko riječi o tome može li se utvrđenje neke relevantne činjenice smatrati sankcijom. U pravu nema dvojbe da takvo utvrđenje ima odgovarajući pravni učinak.

Deklaratorno utvrđenje o neetičkom ili nečasnom postupanju dužnosnika predstavlja veću društvenu stigmu od izricanja bilo koje druge sankcije (izrijekom) propisane Zakonom (opomena, obustava isplate dijela mjesečne plaće i javno objavljivanje odluke Povjerenstva). Reakcije javnosti to nedvojbeno potvrđuju. Zato takva deklaracija po svojoj pravnoj naravi jest sankcija.

Načela djelovanja dužnosnika iz članka 5. Zakona važna su za tumačenje Zakona, ali nikako ne mogu biti samostalna/posebna osnova za izricanje bilo kakvih sankcija/utvrđenja.

Zakon regulira situacije sukoba interesa, njegovog spriječavanja i razriješavanja. Taj Zakon ne predstavlja etički kodeks dužnosnika (niti mu je to svrha), pa posljedično ni Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište.

Ipak, dakle, nisam “izvršio udar” na Povjerenstvo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari