Pratite nas

Herceg Bosna

HAŠKA PRAVDA: Za zločine u hrvatskobošnjačkom ratu – Hrvatima 273, Bošnjacima 8,5 godina zatvora

Objavljeno

na

Da su Haško tužiteljstvo i Haški sud imali različite kriterije za procesuiranje odgovornih za zločine u hrvatsko-bošnjačkom ratnom sukobu, najilustrativnije pokazuju usporedni podatci o zločinima Armije RBiH nad Hrvatima i HVO-a nad Bošnjacima, koji su u frapantnom raskoraku s brojem osuđenih i ukupno izrečenim kaznama. I dok je za zločine nad Bošnjacima hrvatske političke i vojne dužnosnike Haški sud osudio na ukupno 273 godine zatvora, za višestrukobrojnije zločine nad Hrvatima ICTY je bošnjačkim dužnosnicima presudio ukupno 8, 5 godina zatvora, piše Hrvatski Medijski Servis.

Tijekom muslimansko-hrvatskih sukoba više od 1600 Hrvata izgubilo je život u ratnim zločinima (onako kako međunarodna zajednica definira ratni zločin), koje je počinila  tzv. Armija RBiH, od Grabovice, preko Doljana, Uzdola, Trusine, Križančeva sela, Buhinih kuća, do Travnika, Vareša, Bugojna, Zenice, Kaknja…. Među onima koji su život izgubili u masovnim zločinima bilo je 1088 hrvatskih civila. Kroz 331 logor tzv. Armije RBiH prošlo je, prema podacima Hrvatske udruge logoraša 14.444 Hrvata, dok su 632 Hrvata ubijena u tim logorima. S prostora pod nadzorom Armije RBiH protjerano je 172.000 Hrvata.

Za 1088 hrvatskih civila 8,5 godina zatvora

Za zločine ARBiH nad Hrvatima Haški sud osudio je bošnjačke vojne dužnosnike na ukupno 8,5 godina zatvora. Načelnik Glavnog štaba Armije RBiH Rasim Delić osuđen je na 3 godine zatvora (umro prije izricanja pravosnažne presude), zapovjednika Trećeg korpusa Armije RBiH Envera Hadžihasanović na 3, 5 godina zatvora i zapovjednika 7. muslimanske brigade tzv. Armije BiH Amir Kubura na 2 godine zatvora. I to je sve.

Tko su osuđeni Hrvati?

S prostora pod nadzorom HVO-a prognano je, pak,  52.000 Bošnjaka. U presudi Haškog suda u predmetu “Prlić i ostali” spominje se sedam logora HVO-a; Heliodrom i Vojno kod Mostara, Strojarski fakultet, Dretelj, Gabela, Ljubuški i “Koštana bolnica” u Stocu. Nema službenih podataka o tome koliko je kroz ove logore prošlo Bošnjaka niti o broju ubijenih logoraša. Neslužbeno spominje se kako je u logoru na Heliodromu ubijeno 52 Bošnjaka, a u presudi “Prliću i ostalim” spominje se kako su pripadnici HVO-a ubili 10 bošnjačkih civila na Bivoljem brdu kod Čapljine.

Najteži zločin nad bošnjačkim civilima dogodio se u selu Ahmići kod Viteza gdje su pripadnici HVO-a ubili 116 Bošnjaka, te u selu Stupni dol gdje je ubijeno između 31 i 38 bošnjačkih civila.

Za Ahmiće i Stupni dol 119 godina zatvora

Za zločine u Ahmićima i Stupnom dolu pred Haškim je sudom osuđeno 9 Hrvata na ukupno 119 godina zatvora i to; Zlatko Aleksovski na 7 godina zatvora, Anto Furundžija na 10, Miroslav Bralo na 20, Drago Josipović na 12, Vladimir Šantić na 18, Tihomir Blaškić na 9, Dario Kordić na 25, Mario Čerkez na 6 i Ivica Rajić na 12 godina zatvora.

Nakon godina provedenih u Haškom pritvoru optužbi za ratne zločine oslobođeni su Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić, te Drago Papić.

Za zločine nad Bošnjacima u Hercegovini Mladen Naletilić Tuta osuđen je na 25, a Vinko Martinović Šetla na 18 godina zatvora.

Dužnosnicima HRHB 111 godina zatvora

U posljednjoj Haškoj presudi za zločine nad Bošnjacima, kao, prema pravosnažnoj presudi Haškog suda, članovi udruženog zločinačkog podhvata, osuđeni su dužnosnici Vlade HR HB, premijer Jadranko Prlić na 25 godina zatvora, ministar obrane Bruno Stojić na 20 godina zatvora, ministar unutarnjih poslova Valentin Ćorić na 16 godina zatvora, te predsjednik Kosmisije za razmjenu zatočenih Berislav Pušić na 10 godina zatvora, te načelnici Glavog stožera HVO-a pokojni general Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, ukupno 111 godina zatvora.

Dužnosnici Vlade RBiH nisu ni optuženi

S druge pak strane, ni protiv jednog dužnosnika Vlade RBiH, koja je u ratu de facto bila bošnjački entitet, Haški sud nije ni podigao optužnicu, pa im u Haagu nije ni suđeno.

I dok je za zločine nad Bošnjacima hrvatske političke i vojni dužnosnike Haški sud osudio na ukupno 273 godine zatvora, za višestrukobrojnije zločine nad Hrvatima ICTY je bošnjačke dužnosnike osudio na ukupno 8, 5 godina zatvora. I to je haška pravda./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

SVETI JURJE, ČUVAJ “SINOVE POSAVINE”

Objavljeno

na

Objavio

PROSLAVLJEN ZAŠTITNIK SV. JURJA

SVETI JURJE, ČUVAJ “SINOVE POSAVINE”

Spomendan Svetog Jurja, nuestrašivog božjeg viteza u borbi protiv đavla, posebno se obilježava u Bokovoj Gredi pored Orašja, gdje je smještena vojarna “Sinova Posavine”, a u kojoj svoje svakodnevne vojničke dužnosti obnašaju pripadnici 3. pješačke bojne 6 brigade Oružanih snaga BiH.

Sveti Juraj, se slavi kao zaštitnik vojarne. Zato je upriličeno posebno svečano obilježavanje a koje je započelo polaganjem vijenaca na spomen obilježje u samom krugu vojarne, a potom je služena i Sveta misa, koju je predvodio vojni Ordinarij u Bosni i Hercegovini preuzvišeni biskup Tomo mons. Vukšić, a uz suslavlje nekoliko svećenika koji službuju u posavskom kraju.

Među nazočnim gostima nalazilo se i visoko izaslanstvo OS BiH, a kojega je predvodio brigadni general Tomo Kolenda.

Svečanosti su nazočili i brojni gosti iz društveno-političkog života općine Orašje i Županije Posavske.

Anto Pranjkić / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Svečano obilježena 26. obljetnica obrane Livna i livanjskog kraja

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara sudjelovao je danas u središnjoj svečanosti u prigodi obilježavanja 26. obljetnice obrane Livna i livanjskog kraja.

Nakon Svete mise u Crkvi Svih svetih i svečanog mimohoda do Narodnog sveučilišta Livno, upriličena je i svečana sjednica Gradskog vijeća Livna.

U prigodnom obraćanju, gradonačelnik Grada Livna Luka Čelan istaknuo je kako je današnji dan sasvim opravdano dan za zahvalnost i slavlje, ali isto tako i iskorak prema zajedničkoj budućnosti za bolju BiH. „Tih presudnih dana naše opstojnosti na ovim prostorima, branitelji su spremno krenuli u obranu najvrednijeg što su imali, u obranu svojih obitelji i svog rodnog kraja.

Područje Livna tih ratnih godina bilo je žrtva puno nadmoćnijeg neprijatelja. Ključna obrana bila je upravo 13. i 23. travnja 1992. godine. Njezin uspjeh ležao je u velikoj ljubavi prema istinskim vrijednostima, prema slobodi i ljubavi prema ovom gradu.

Danas upućujemo veliku zahvalnost svim braniteljima, ne samo iz Livna, nego i iz drugih područja BiH i Republike Hrvatske koji su stali u obranu livanjskog kraja na bojišnici dugoj više od 80 kilometara.”, kazao je gradonačelnik Čelan.

Nakon sjednice, upriličeno je polaganje vijenaca na spomen obilježju poginulim braniteljima za slobodu hrvatskog naroda i služena Sveta misa u Memorijalnom centru Rujani.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati