Pratite nas

Herceg Bosna

HAŠKA PRAVDA: Za zločine u hrvatskobošnjačkom ratu – Hrvatima 273, Bošnjacima 8,5 godina zatvora

Objavljeno

na

Da su Haško tužiteljstvo i Haški sud imali različite kriterije za procesuiranje odgovornih za zločine u hrvatsko-bošnjačkom ratnom sukobu, najilustrativnije pokazuju usporedni podatci o zločinima Armije RBiH nad Hrvatima i HVO-a nad Bošnjacima, koji su u frapantnom raskoraku s brojem osuđenih i ukupno izrečenim kaznama. I dok je za zločine nad Bošnjacima hrvatske političke i vojne dužnosnike Haški sud osudio na ukupno 273 godine zatvora, za višestrukobrojnije zločine nad Hrvatima ICTY je bošnjačkim dužnosnicima presudio ukupno 8, 5 godina zatvora, piše Hrvatski Medijski Servis.

Tijekom muslimansko-hrvatskih sukoba više od 1600 Hrvata izgubilo je život u ratnim zločinima (onako kako međunarodna zajednica definira ratni zločin), koje je počinila  tzv. Armija RBiH, od Grabovice, preko Doljana, Uzdola, Trusine, Križančeva sela, Buhinih kuća, do Travnika, Vareša, Bugojna, Zenice, Kaknja…. Među onima koji su život izgubili u masovnim zločinima bilo je 1088 hrvatskih civila. Kroz 331 logor tzv. Armije RBiH prošlo je, prema podacima Hrvatske udruge logoraša 14.444 Hrvata, dok su 632 Hrvata ubijena u tim logorima. S prostora pod nadzorom Armije RBiH protjerano je 172.000 Hrvata.

Za 1088 hrvatskih civila 8,5 godina zatvora

Za zločine ARBiH nad Hrvatima Haški sud osudio je bošnjačke vojne dužnosnike na ukupno 8,5 godina zatvora. Načelnik Glavnog štaba Armije RBiH Rasim Delić osuđen je na 3 godine zatvora (umro prije izricanja pravosnažne presude), zapovjednika Trećeg korpusa Armije RBiH Envera Hadžihasanović na 3, 5 godina zatvora i zapovjednika 7. muslimanske brigade tzv. Armije BiH Amir Kubura na 2 godine zatvora. I to je sve.

Tko su osuđeni Hrvati?

S prostora pod nadzorom HVO-a prognano je, pak,  52.000 Bošnjaka. U presudi Haškog suda u predmetu “Prlić i ostali” spominje se sedam logora HVO-a; Heliodrom i Vojno kod Mostara, Strojarski fakultet, Dretelj, Gabela, Ljubuški i “Koštana bolnica” u Stocu. Nema službenih podataka o tome koliko je kroz ove logore prošlo Bošnjaka niti o broju ubijenih logoraša. Neslužbeno spominje se kako je u logoru na Heliodromu ubijeno 52 Bošnjaka, a u presudi “Prliću i ostalim” spominje se kako su pripadnici HVO-a ubili 10 bošnjačkih civila na Bivoljem brdu kod Čapljine.

Najteži zločin nad bošnjačkim civilima dogodio se u selu Ahmići kod Viteza gdje su pripadnici HVO-a ubili 116 Bošnjaka, te u selu Stupni dol gdje je ubijeno između 31 i 38 bošnjačkih civila.

Za Ahmiće i Stupni dol 119 godina zatvora

Za zločine u Ahmićima i Stupnom dolu pred Haškim je sudom osuđeno 9 Hrvata na ukupno 119 godina zatvora i to; Zlatko Aleksovski na 7 godina zatvora, Anto Furundžija na 10, Miroslav Bralo na 20, Drago Josipović na 12, Vladimir Šantić na 18, Tihomir Blaškić na 9, Dario Kordić na 25, Mario Čerkez na 6 i Ivica Rajić na 12 godina zatvora.

Nakon godina provedenih u Haškom pritvoru optužbi za ratne zločine oslobođeni su Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić, te Drago Papić.

Za zločine nad Bošnjacima u Hercegovini Mladen Naletilić Tuta osuđen je na 25, a Vinko Martinović Šetla na 18 godina zatvora.

Dužnosnicima HRHB 111 godina zatvora

U posljednjoj Haškoj presudi za zločine nad Bošnjacima, kao, prema pravosnažnoj presudi Haškog suda, članovi udruženog zločinačkog podhvata, osuđeni su dužnosnici Vlade HR HB, premijer Jadranko Prlić na 25 godina zatvora, ministar obrane Bruno Stojić na 20 godina zatvora, ministar unutarnjih poslova Valentin Ćorić na 16 godina zatvora, te predsjednik Kosmisije za razmjenu zatočenih Berislav Pušić na 10 godina zatvora, te načelnici Glavog stožera HVO-a pokojni general Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, ukupno 111 godina zatvora.

Dužnosnici Vlade RBiH nisu ni optuženi

S druge pak strane, ni protiv jednog dužnosnika Vlade RBiH, koja je u ratu de facto bila bošnjački entitet, Haški sud nije ni podigao optužnicu, pa im u Haagu nije ni suđeno.

I dok je za zločine nad Bošnjacima hrvatske političke i vojni dužnosnike Haški sud osudio na ukupno 273 godine zatvora, za višestrukobrojnije zločine nad Hrvatima ICTY je bošnjačke dužnosnike osudio na ukupno 8, 5 godina zatvora. I to je haška pravda./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Odluka o gašenju Herceg Bosne je teški promašaj

Objavljeno

na

Objavio

Odmah nakon masakra u Borovu Selu srpske snage razorile su Uništa, selo na obroncima Dinare u BiH. Tamošnji Hrvati doslovno su eliminirani od pobunjenih Srba iz Krajine. Čak pet mjeseci kasnije događa se masakr u Ravnom 1. listopada. Izvode ga pripadnici tzv. JNA. Tadašnji bošnjački čelnik izgovara već sada famoznu rečenicu: “To nije naš rat”. Nakon tih opomena i Vukovara rađa se Herceg Bosna.

Višemjesečnu dramu raspada Jugoslavije i krvavog rata u Hrvatskoj, koji je kulminirao padom Vukovara 18. studenog 1991. s jednakom tugom, ali i prkosom te svjesnosti kako je na pomolu još krvavija repriza na teritoriju Bosne i Hercegovine, pratili su Hrvati i njihovi politički prvaci, piše Večernji list BiH. I već tada su bolno preživljavali sudbinu ove agresije. Prvo napadnuto, razoreno i etnički očišćeno mjesto u BiH još 10. svibnja 1991., odmah nakon masakra u Borovu Selu, bila su Uništa, selo na obroncima Dinare kojemu se jedino prometno može pristupiti iz Hrvatske. Tamošnji Hrvati doslovno su eliminirani od pobunjenih Srba iz Krajine. Čak pet mjeseci kasnije događa se masakr u Ravnom 1. listopada. Izvode ga pripadnici tzv. JNA.

‘To nije naš rat’

Iz Sarajeva nikakva službenog odgovora institucija. Dapače, tadašnji bošnjački čelnik izgovara već sada famoznu rečenicu “To nije naš rat” koja do danas debelo obilježava i hrvatsko-bošnjačke odnose, koji su uglavnom isprepleteni nepovjerenjem. Svjesni da središnje institucije vlasti neće biti u stanju obraniti Hrvate, ali ni zemlju od nastupajuće agresije, politički predstavnici Hrvata u BiH pokazuju vizionarsku odlučnost organizirati se u političku, a kasnije i vojnu organizaciju kako bi obranili nacionalno biće. Tako hrvatske političke institucije okupljene oko HDZ-a BiH u središnjoj Bosni potkraj srpnja 1991. ocjenjuju da Predsjedništvo BiH svojim neodređenim stajalištima, ali ni Vlada BiH, nije ništa poduzelo za rješavanje nastale situacije BiH u kojoj se nastavljalo novačenje rezervista i njihovo preuzimanje oružja. Uslijedila su i reagiranja i drugih stranačkih odbora te se nakon dolaska rezervista iz Srbije i Crne Gore na područje Hercegovine 18. rujna 1991. godine osniva Krizni stožer te se započinje s nabavom naoružanja.

Krizni stožeri su hitno uspostavljeni za Travničku, Hercegovačku i Posavsku regionalnu zajednicu. Upravo je ta Posavska zajednica, koja je najviše doživljavala patnje Vukovara, šest dana prije ove tragedije, 12. studenoga 1991. godine, odlučila ustrojiti Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu. U njezin sastav su ušle općine: Bosanski Brod, Modriča, Bosanski Šamac, Brčko, Derventa, Odžak, Orašje i Gradačac, a sjedište je bilo u Brodu. Istoga dana u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku kako bi se obranili Hrvati od agresije. Dok su sve oči bile uprte prema gradu stradalniku i heroju, upravo suočeni sa sličnim iskušenjima, politički Hrvati okupili su se u Grudama i utemeljili Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Najprije je njezino sjedište bilo u Grudama, zatim je prebačeno u Mostar. U njezin sastav su ušle sve većinski hrvatske općine, oko 30 njih u Bosni i Hercegovini. U odluci koju su potpisali prvi demokratski izabrani načelnici ili, pak, čelnici općinskih vijeća, iskazana je ipak lojalnost legalno izabranim vlastima BiH, sve dok postoji državna neovisnost BiH u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju. I u aktu o osnivanju Hrvatske zajednice Herceg Bosne, ali i kasnijem Hrvatske Republike Herceg Bosne, jasno je pisalo kako se ova struktura nalazi unutar Bosne i Hercegovine kao aranžman za rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja, koje pak nije ni do danas realizirano.

BiH je okupirana

Tada je prigodom osnivanja Herceg Bosne predsjednik Mate Boban upozorio na epilog koji je, nažalost, i uslijedio. 
“Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njezinim cestama, željeznicom, eterom njezinim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi”, rekao je predsjednik HZ HB, a kasnije i Hrvatske Republike Herceg Bosne. Nakon Gruda i HZ HB utemeljene su i druge manje zajednice diljem BiH, najprije kao način za obranu od Usore i Žepča do središnje Bosne. Kroz rat institucije HB dobile su i svoje obrambene snage te bile sastavni dio svih rješenja o miru u BiH.

ODLUKA O GAŠENJU TEŠKI PROMAŠAJ

U svim sredinama gdje su opstale institucije Herceg Bosne i Hrvatskoga vijeća obrane Hrvati su uspjeli opstati u ratu te zadržati svoj snažni utjecaj. Tamo gdje to nije bio slučaj, pretrpjeli su daleko veće žrtve. Dvadeset i četiri godine nakon što je službeno ugašena, vidi se koliko je bila pogubna takva odluka. Ponajprije stoga jer bi bila neprobojna brana u ostvarenju ratnih ciljeva bošnjačke politike o eliminiranju hrvatskoga naroda iz BiH.

Zoran Krešić/Večernji.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Ćosić: Nikada nećemo pristati da nam se ukine konstitutivnost!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: jabuka.tv

Nikada nećemo pristati da nam se ukine konstitutivnost,  Bosna i Hercegovina je zemlja triju konstitutivnih naroda koju su Hrvati prvi branili  na politički i svaki drugi način, a pravo da ravnopravno u njoj živimo nitko nam neće oduzeti. Stoga je danas, više nego ikad potrebno afirmirati vrijednosti Herceg Bosne, rekao je Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke na svečanoj sjednici županijske Skupštine,  povodom obilježavanja Dana Županije Zapadnohercegovačke i Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te svečanom sjednicom Skupštine  Županije Zapadnohercegovačke danas je u Širokom Brijegu obilježen dan Županije Zapadnohercegovačke i Dan Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

Na početku obilježavanja izaslanstva HDZ-a i HNS-a te predstavnici županijske vlasti položili su vijence i zapalili svijeće na Trgu širokobrijeških žrtava. Nakon toga je u Hrvatskom kulturnom domu u Širokom Brijegu (kino Borak) održana Svečana sjednica županijskog parlamenta.

Prisutnima su se obratili predsjednik Skupštine ŽZH Ante Mišetić, predsjednik Glavnog vijeća HZ Herceg Bosne mr. Vlado Šoljić, te predsjednik Vlade ŽZH Zdenko Ćosić.

Ćosić je napravio povijesni presjek društveno-političkih zbivanja koji su doveli do potrebe uspostavljanja Herceg Bosne te je povukao paralelu s današnjom situacijom u kojoj se hrvatski narod u BiH nalazi.

„Često se zaboravlja da su, prije nego smo mi 18. 11. 1991. osnovali HZ HB, i Srbi i Muslimani u Bosni i Hercegovini imali svoje nacionalne organizacije. Kod Srba je to bila Srpska Republika Bosna i Hercegovina, a kod Muslimana Vijeće za obranu muslimanskog naroda, a ne Bosna i Hercegovina. Danas nam ti isti poručuju da smo se mi obilježavajući dan HZ HB ponovno vratili u neka ratna vremena  i da, kako kažu, mi revitaliziramo zločinačke projekte“, rekao je Ćosić.

Ćosić naglašava da bošnjačka strana uporno želi afirmirati tezu da je Herceg Bosna zločinački projekt pri tome se pozivajući na Haašku presudu i navodnu tezu da je Haaški sud presudio HZ Herceg Bosni.

„Oni zaboravljaju da smo danas, više nego ikada, mi Hrvati primorani afirmirati vrijednosti Herceg Bosne jer se uporno želi ukinuti naša konstitutivnost. Time nas ne mogu uplašiti, to je svakome jasno. Ne mogu nikakve presude Haaškoga suda, koji je politički sud, nama davati politički okvir za naše djelovanje”, rezolutan je predsjednik Vlade ŽZH.

Citirajući suca  Davida Hunta koji je napuštajući Haaški sudu kazao „ovaj sud neće biti prosuđivan prema broju presuda koje donese ili prema brzini kojom izvrši završnu strategiju koju je donijelo Vijeće sigurnosti UN-a, već prema poštenju svojih suđenja. Većina odluka iz Žalbenog i drugih vijeća u kojima je završna strategija bila prioritet pred pravima optuženih ostat će velika mrlja na ugledu ovoga suda“, Ćosić kaže da je Haaškome sudu primarna bila završna strategija nad pravima optuženih.

„Nikada nećemo pristati da nam se ukine konstitutivnost, Bosna i Hercegovina je zemlja triju konstitutivnih naroda. Ovo je zemlja koju su Hrvati prvi na politički i svaki drugi način branili i pravo da ravnopravno u njoj živimo nitko nam ne može oduzeti”,  zaključio je Ćosić.

Inače, Svečanoj sjednici Županije Zapadnohercegovačke  povodom obilježavanja Dana Županije Zapadnohercegovačke i Dana Hrvatske Zajednice Herceg Bosne nazočili su mnogi uglednici iz javnog, političkog, kulturnog i vjerskog života Hrvata u Bosni i Hercegovini./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari