Pratite nas

Herceg Bosna

HAŠKA PRAVDA: Za zločine u hrvatskobošnjačkom ratu – Hrvatima 273, Bošnjacima 8,5 godina zatvora

Objavljeno

na

Da su Haško tužiteljstvo i Haški sud imali različite kriterije za procesuiranje odgovornih za zločine u hrvatsko-bošnjačkom ratnom sukobu, najilustrativnije pokazuju usporedni podatci o zločinima Armije RBiH nad Hrvatima i HVO-a nad Bošnjacima, koji su u frapantnom raskoraku s brojem osuđenih i ukupno izrečenim kaznama. I dok je za zločine nad Bošnjacima hrvatske političke i vojne dužnosnike Haški sud osudio na ukupno 273 godine zatvora, za višestrukobrojnije zločine nad Hrvatima ICTY je bošnjačkim dužnosnicima presudio ukupno 8, 5 godina zatvora, piše Hrvatski Medijski Servis.

Tijekom muslimansko-hrvatskih sukoba više od 1600 Hrvata izgubilo je život u ratnim zločinima (onako kako međunarodna zajednica definira ratni zločin), koje je počinila  tzv. Armija RBiH, od Grabovice, preko Doljana, Uzdola, Trusine, Križančeva sela, Buhinih kuća, do Travnika, Vareša, Bugojna, Zenice, Kaknja…. Među onima koji su život izgubili u masovnim zločinima bilo je 1088 hrvatskih civila. Kroz 331 logor tzv. Armije RBiH prošlo je, prema podacima Hrvatske udruge logoraša 14.444 Hrvata, dok su 632 Hrvata ubijena u tim logorima. S prostora pod nadzorom Armije RBiH protjerano je 172.000 Hrvata.

Za 1088 hrvatskih civila 8,5 godina zatvora

Za zločine ARBiH nad Hrvatima Haški sud osudio je bošnjačke vojne dužnosnike na ukupno 8,5 godina zatvora. Načelnik Glavnog štaba Armije RBiH Rasim Delić osuđen je na 3 godine zatvora (umro prije izricanja pravosnažne presude), zapovjednika Trećeg korpusa Armije RBiH Envera Hadžihasanović na 3, 5 godina zatvora i zapovjednika 7. muslimanske brigade tzv. Armije BiH Amir Kubura na 2 godine zatvora. I to je sve.

Tko su osuđeni Hrvati?

S prostora pod nadzorom HVO-a prognano je, pak,  52.000 Bošnjaka. U presudi Haškog suda u predmetu “Prlić i ostali” spominje se sedam logora HVO-a; Heliodrom i Vojno kod Mostara, Strojarski fakultet, Dretelj, Gabela, Ljubuški i “Koštana bolnica” u Stocu. Nema službenih podataka o tome koliko je kroz ove logore prošlo Bošnjaka niti o broju ubijenih logoraša. Neslužbeno spominje se kako je u logoru na Heliodromu ubijeno 52 Bošnjaka, a u presudi “Prliću i ostalim” spominje se kako su pripadnici HVO-a ubili 10 bošnjačkih civila na Bivoljem brdu kod Čapljine.

Najteži zločin nad bošnjačkim civilima dogodio se u selu Ahmići kod Viteza gdje su pripadnici HVO-a ubili 116 Bošnjaka, te u selu Stupni dol gdje je ubijeno između 31 i 38 bošnjačkih civila.

Za Ahmiće i Stupni dol 119 godina zatvora

Za zločine u Ahmićima i Stupnom dolu pred Haškim je sudom osuđeno 9 Hrvata na ukupno 119 godina zatvora i to; Zlatko Aleksovski na 7 godina zatvora, Anto Furundžija na 10, Miroslav Bralo na 20, Drago Josipović na 12, Vladimir Šantić na 18, Tihomir Blaškić na 9, Dario Kordić na 25, Mario Čerkez na 6 i Ivica Rajić na 12 godina zatvora.

Nakon godina provedenih u Haškom pritvoru optužbi za ratne zločine oslobođeni su Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić, te Drago Papić.

Za zločine nad Bošnjacima u Hercegovini Mladen Naletilić Tuta osuđen je na 25, a Vinko Martinović Šetla na 18 godina zatvora.

Dužnosnicima HRHB 111 godina zatvora

U posljednjoj Haškoj presudi za zločine nad Bošnjacima, kao, prema pravosnažnoj presudi Haškog suda, članovi udruženog zločinačkog podhvata, osuđeni su dužnosnici Vlade HR HB, premijer Jadranko Prlić na 25 godina zatvora, ministar obrane Bruno Stojić na 20 godina zatvora, ministar unutarnjih poslova Valentin Ćorić na 16 godina zatvora, te predsjednik Kosmisije za razmjenu zatočenih Berislav Pušić na 10 godina zatvora, te načelnici Glavog stožera HVO-a pokojni general Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, ukupno 111 godina zatvora.

Dužnosnici Vlade RBiH nisu ni optuženi

S druge pak strane, ni protiv jednog dužnosnika Vlade RBiH, koja je u ratu de facto bila bošnjački entitet, Haški sud nije ni podigao optužnicu, pa im u Haagu nije ni suđeno.

I dok je za zločine nad Bošnjacima hrvatske političke i vojni dužnosnike Haški sud osudio na ukupno 273 godine zatvora, za višestrukobrojnije zločine nad Hrvatima ICTY je bošnjačke dužnosnike osudio na ukupno 8, 5 godina zatvora. I to je haška pravda./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Obilježen Dan branitelja Livna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

U povodu Dana branitelja Livna 23. rujna danas su položeni vijenci i upaljene svijeće na Spomenik poginulim za slobodu hrvatskog naroda u Livnu.

Vijenac na spomenik položili su i upalili svijeću predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Jozić i ministar u Vladi HBŽ-a Darinko Mihaljević. Nakon polaganja vijenaca služena je sveta misa u župnoj crkvi Svih svetih u Livnu, priopćeno je iz Vlade HBŽ-a.

Dan branitelja Livna obilježava se u sklopu programa proslave 1126. obljetnice prvog pisanog spominjanja Livna i livanjskog kraja u Povelji hrvatskog kneza Mutimira 28. rujna 892. godine, a na taj datum obilježava se i Dan grada Livna.

(Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Obilježena 25. obljetnica stradanja Hrvata u Uzdolu

Objavljeno

na

Objavio

U organizaciji 3. bojne brigade Rama i branitelja Uzdola danas je obilježena 25. obljetnica stradanja Hrvata u Uzdolu.

Prije svete mise a nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća župnik don Ivan Tomić kazao je kako je ovo žalostan dan za Župu, dan spomena na veliku tragediju i ratni zločin.

-Svjesni smo toga što je naša zemlja pretrpjela u ratu, no ovo je i dalje naša želja, naša svetinja. Stoga ljubimo svoju zemlju, hrvatsku, ramsku i uzdolsku uvijek i zauvijek ma gdje bili. Uvijek se sjetimo odakle dolazi naša krv, kazao je župnik te pozdravio sve vjernike, obitelji poginulih, oce svećenike na čelu sa mons. Tomom Vukšićem, vojnim biskupom ordinarijem u BiH koji je i predvodio misu, kao i hrvatskog člana Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića koji je predvodio mnogobrojno izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH.

Mons. Vukšić u svojoj propovijedi kazao je kako Crkva nije nadležna za provođenje zemaljske pravde ali jeste zajednica moralna i neotuđiva i naša obveza je molitva i sjećanje, solidarnost i ljubav.

-Stoga pozivam nadležne institucije na provođenje zakona i pravde, istaknuo je mons. Vukšić.

-Nastojanja kršćana je oslobađanje od zlog pamćenja. S nadom da će biti od koristi promicanje vrijednosti općeg dobra u cjelokunoj društvenoj zajednici, te konačna pobjeda dobra nad zlim. Prošlost živi kroz sjećanje, i njezin sadržaj utječe u mnogočemu na našu budućnost, prošlost tako postaje obnovljena a budućnost pak gledana iz perspektive nade, zaključio je biskup Vukšić u svojoj propovijedi.

Pripadnici Prozorskog bataljona Armije BiH su u sklopu operacije ‘Neretva 93.’, 14. rujna 1993. godine napali mjesto Uzdol i pri tome počinili stravičan ratni zločin na okrutan način ubivši 41 osobu katoličke vjere i hrvatske nacionalnosti.

Među žrtvama se nalazilo 29 civila, od kojih je najmlađa žrtva imala 10, a najstarija 87 godina, te 12 pripadnika HVO-a.

Za navedene strašne zločine podignuta je optužnica protiv Envera Buze, zapovjednika Samostalnog bataljona Prozor Armije BiH, a sudski proces je u tijeku.

UZDOL, SJEĆANJE NA NEVINE ŽRTVE (14. RUJNA 1993 – 14. RUJNA 2018.)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari