Pratite nas

Događaji

Haški sud danas izriče presudu za genocid Radovanu Karadžiću

Objavljeno

na

Raspravno vijeće Haškog suda u četvrtak će izreći presudu bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću za genocid te za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene progonom Bošnjaka i Hrvata, njihovim istrebljenjem, ubojstvima, deportacijama tijekom rata u BiH od 1992. do 1995.

[ad id=”93788″]

Haški tužitelji zatražili su u završnim riječima na kraju suđenja da se Karadžića za njegovu presudnu ulogu u zločinima proglasi krivim i osudi na kaznu doživotnog zatvora. Karadžić je za sebe tražio oslobađajuću presudu.

“Poštovani suci, pravda za sve žrtve ne zahtijeva ništa manje od doživotne kazne zatvora”, kazao je tužitelj Alan Tieger u rujnu 2014. u završnom obraćanju tročlanom vijeću na kraju četverogodišnjeg suđenja.

“Karadžić je imao moć nad životom i smrću bošnjačkih muškaraca u Srebrenici i nije tu moć iskoristio da 16. srpnja 1995. zaustavi ubijanja. Nazivao je potčinjene da provjeri zašto su neki pobjegli”, kazao je Tužitelj Alan Tieger.

Iako je Karadžić tijekom čitavog suđenja umanjivao svoju ulogu, tužitelj je poručio da je istina da je bio predsjednik i vrhovni zapovjednik oružanih snaga i “pokretačka snaga” etničkog čišćenja. “Nadgledao je operacije u Srebrenici. Odobrio je svaki ključni korak. Imao je ovlasti i kontrolu nad svakom institucijom u državi uključenom u ubojstva i prisilno premještanje. Imao je ovlasti i kontrolirao je vojsku, policiju i lokalne vlasti. Oni su ga povratno izvještavali tijekom čitave srebreničke operacije. Svojim je ovlastima osigurao da nikad nitko ne istraži ubojstva tijekom njegove vladavine, da se zločini zataškaju, tijela sakriju i međunarodna zajednica drži u neznanju sve dok nije bilo prekasno”.

Karadžić je optužen za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu u okviru kojeg je u srpnju 1995. počinjen genocid u Srebrenici te progon i etničko čišćenje nesrba u velikim dijelovima Bosne i Hercegovine koji su u sedam općina dosegnuli razmjere genocida. Optužen je za višegodišnju opsadu Sarajeva kojom su terorizirani stanovnici glavnog grada topništvom i snajperima, uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce i njihovo korištenje kao žive štit.

Tužitelj je u završnim riječima posebno opisao slučaj Prijedora u kojem je u nekoliko mjeseci tisuće ljudi ubijeno, zatvoreno u logore i zlostavljano. Do kraja 1993. iz grada je protjerano ukupno 44.000 Bošnjaka i Hrvata. “To odražava nepogrešvu namjeru da se unište bošnjačka i hrvatska zajednica u Prijedoru”.

“Karadžićevo prisilno demografsko restrukturiranje Bosne trebalo je biti provedeno razaranjem značajnih dijelova bošnjačkih i hrvatskih zajednica i pravo ime za to je genocid”, poručio je tužitelj.

Karadžić je za sebe zatražio oslobađajuću presudu tvrdeći da nije imao vlast koju mu tužiteljstvo pripisuje, osporavajući da su se genocid i etničko čišćenje u BiH uopće dogodili.

Optužnica protiv Karadžića podignuta je 25. srpnja 1995. godine. Uhićen je 21. srpnja 2008. u Srbiji gdje se godinema skrivao i radio pod imenom dr. Dragan Dabić. ICTY-ju je izručen je devet dana kasnije.

Suđenje je započelo 26. listopada 2009., a završne riječi održane su krajem rujna 2014.

Karadžić je na početku pokušavao sabotirati suđenje odbijanjem da se pojavi u sudnici, ali je popustio je pošto je sud imenovao obranu po službenoj dužnosti. Nakon toga se pojavio u sudnici gdje se branio sam. Tužitelji su izveli ukupno 337 svjedoka, a Karadžić gotovo 250 svjedoka.

Za iste zločine u tijeku je suđenje bivšem zapovjedniku vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U dvorištu vukovarske bolnice uz predsjednicu stajala i ‘djevojčica u plavom kaputiću’

Objavljeno

na

Objavio

Cropix

Uoči obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i 28. obljetnice masakra u Škabrnji, diljem Hrvatske u nedjelju navečer upaljeni su lampioni i održane molitve u znak sjećanja na žrtve Domovinskog rata i slom obrane Vukovara 18. studenoga 1991.

U predvečerje 28. obljetnice vukovarske tragedije u Domovinskom ratu, u dvorištu vukovarske bolnice upriličena je molitva te paljenje svijeća kod Spomenika za žrtve agresije na Vukovar 1991. godine kojoj je nazočila i predsjednica države Kolinda Grabar- Kitarović, koja je podno spomenika upalila svijeću.

Uz predsjednicu je stajala i Željka Jurić Mitrović, djevojčica u plavom kaputiću s potresne snimke nastale nakon pada Vukovara. Snimka njenog uplakanog lica obišla je tada cijeli svijet i postala jedan od simbola stradanja Vukovara, piše Jutarnji List.

U molitvi koju su predvodili mladi Vukovarci, sudjelovali su te svijeće upalili i članovi Vlade, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministar državne imovine Mario Banožić, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, djelatnici vukovarske bolnice te brojni građani Vukovara.

Pridružili su im se i hodočasnici koji već pristižu u Vukovar kako bi u ponedjeljak bili nazočni obilježavanju 28. obljetnice stradanja toga grada u Domovinskom ratu i Danu sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.

Središnji komemorativni program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće u spomen na vukovarske žrtve.

Misu zadušnicu na groblju će predvoditi mostarsko-duvanjski biskup, mons. Ratko Perić,  piše Jutarnji List.

Molitva kod spomen-obilježja u dvorištu vukovarske bolnice, svijeću upalila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitrović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Održana tradicionalna tribina posvećena Vukovaru i Škabrnji

Objavljeno

na

U subotu, 16. studenoga, u dvorani Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, a u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. i Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH – Podružnice Grada Zagreba, održana je tradicionalna tribina s nazivom „Vukovaru i Škabrnji, s ljubavlju“.
Pokrovitelj je bilo Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Sudionici tribine još su jednom podsjetili na stradanja tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata u velikosrpskoj agresiji, založili se da se ne zaborave svi koji su sudjelovali u stvaranju hrvatske države, a poglavito su zatražili da se pronađu i kazne krivci za ratne zločine.

Također su istaknuli veliki doprinos Grada Zagreba, odnosno njezinih branitelja, koji su ratovali gotovo na svim bojištima diljem Hrvatske..

U ime predsjednice Republike skupu se obratio Ante Deur, Ministarstva branitelja dr. Kornelije Brkić, a u ime gradonačelnika Grada Zagreba Miodrag Demo. Govorili su i Antun Vrdoljak, Đuro Vidmarović, Mladen Pavković, dr. Jasna Kovačević i Ivica Matošević, dok su u umjetničkom programu sudjelovali: Marija Sekelez, Mirko Švenda Žiga, Plesni zbor „Zagrepčanke i dečki“ (pod vodstvom Lane Marinović i Slavka Olujića) te Sanja Vukelić.
Svi su istaknuli izniman značaj obilježavanja okupacije Vukovara i Škabrnje, uz želju da se takve i slične manifestacije što češće tijekom godine organiziraju diljem Hrvatske i da u njima, kao i ovom prigodom, što više sudjeluju i mladi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari