Pratite nas

Pregled

Hassan Haidar Diab: Assad je dobro znao da će doći do intervencije međunarodne zajednice

Objavljeno

na

Sjedinjene Američke Države najavljuju nove sankcije Rusiji kao odgovor na navodni kemijski napad u Siriji, rekla je u nedjelju američka veleposlanica pri UN-u Nikki Haley. Nove sankcije bit će “izravno usmjerene protiv svih tvrtki koje su se bavile opremom povezanom s Assadom i korištenjem kemijskog oružja”.

Odluku će objaviti danas, dva dana nakon što je više od stotinu projektila ispaljeno u prvoj koordiniranoj akciji zapadnih saveznika protiv vlade u Damasku.

Cilj je bio uništiti sirijska kemijska postrojenja zbog sumnje na proizvodnju sarina i klora u Siriji, koja uporno niječe da posjeduje kemijsko oružje. Rusija, pak, optužuje Veliku Britaniju da je inscenirala napad kemijskim oružjem u istočnoj Guti, koji je i bio povod za odgovor Amerikanaca i saveznika.

Hassan Haidar Diab, novinar Večernjeg lista i jedini hrvatski novinar kojem je Bashar al-Assad dao intervju, za Studio 4 kaže da je Assad dobro znao da će doći do intervencije međunarodne zajednice. Uvjeren je da su priče o napadu kemijskim oružjem izmišljene i da je napad zapadnih sila na Siriju insceniran.

“Ako francuski predsjednik Emmanuel Macron ima dokaze, zašto ih nije pokazao pa tek onda napao”, pita Hassan Haidar Diab. Naziva sve dječjom igrom. “Trump se danas ponaša kao vlasnik jedne korporacije, a ne predsjednik SAD-a”, kaže Diab i podsjeća kako je Trump netom prije napada rekao da će se povući iz Sirije, ali da će ostati ako će to financirati Saudijska Arabija. Trumpu je, napominje Diab, samo u interesu kako zaraditi.

“Trump je nekoliko dana prije najavio povlačenje američke vojske iz Sirije i taj plan, koliko je meni poznato, i dalje postoji”, kaže politolog Vedran Obućina. I on napominje da je francuski predsjednik Macron nekoliko puta rekao da postoje dokazi o kemijskom napadu u Siriji, ali oni još nisu pokazani javnosti. “Napad triju zapadnih sila na Siriju izveden je, dakle, jer jedna strana tvrdi da je kemijsko oružje korišteno, ali dokaze još nismo vidjeli. Ne zna se ni tko je upotrijebio to kemijsko oružje, ako ga je upotrijebio, ali ono što znamo je da postoje žrtve”, kaže Obućina.

Upitan očekuje li nove vojne akcije, odgovorio je da žestokog vojnog udara u Siriji neće biti. “I ovaj je napad bio ograničen i unaprijed najavljen. Najavljeno je gdje će biti i kako će biti izveden”, rekao je. Iako se dodatnom agresijom ne može riješiti višegodišnji rat u Siriji, Obućina kaže da je kompromis teško postići jer je ta zemlja postala jedan ispit snage na globalnoj razini. “Na njoj se zapravo odlučuje hoće li svijet u budućnosti biti pod unipolarnom moći SAD-a i diplomatskom moći Europe ili će biti multipolarna s više sjedišta međunarodnih aktivnosti”, kaže on.

“Postoji tu”, dodaje, “cijeli niz interesa koje je nekad jako teško sabrati na jedno mjesto.” “Svakako je u ovom trenutku za zapadne zemlje loš trenutak sjesti za zajednički stol jer se na terenu gube interesi. Sirijska vlada ima sve više terena, sve više suverenog područja spada pod upravu Damaska, a u takvoj situaciji budućnost Sirije više ne odgovara interesima zapadnih sila”, zaključio je.

“Ja uvijek volim reći – heroizam se odnosi na one koji nastoje završiti rat, a ne otvoriti nove fronte”, kaže Obućina te dodaje da se trenutačno čekaju međunarodni inspektori, ali da je pitanje mogu li oni nešto pronaći. “Ako je i bilo kemijskog oružja, ono je sada većinom uništeno”, ocjenjuje.

Da je teško utvrditi je li bilo upotrebe kemijskog oružja, slaže se i Igor Tabak, vojni analitičar. “Oni koji su tome svjedočili, dosta su daleko od toga, a snimke su dvojbene. Doći na mjesto na kojem je bilo upotrijebljeno kemijsko oružje nekoliko dana poslije kako bi se uzeli uzorci, ima nekog smisla. Ali naknadno, tjedan-dva, pripisati nekome čvrsto odgovornost za moguće korištenje takvih kemikalija jako je teško”, zaključuje. Smatra također da je napad zapadnih sila na Siriju bila ograničena akcija, gesta, pokazivanje mišića. Dodaje da taj napad neće dodatno raspiriti terorističke pokrete.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

U Austriji obilježena 347. obljetnica pogubljenja Zrinskog i Frankopana

Objavljeno

na

Objavio

Mimohodom i polaganjem vijenaca na grob i na mjesto smaknuća te misom zadušnicom u katedrali u Bečkom Novom Mjestu u Austriji je u nedjelju obilježena 347. godišnjica pogubljenja hrvatskih velikana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Zrinski i Frankopan pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu, 60-tak kilometara južno od Beča, 30. travnja 1671. kao vođe protuhabsburške urote, kojom su nastojali spriječiti centralističke i germanizacijske težnje bečkog dvora na štetu strateških interesa hrvatskih i mađarskih feudalaca.

U prigodnim govorima naglašeno je da se zajedničkim tradicionalnim okupljanjem Hrvata iz domovine i hrvatskih sunarodnjaka u Austriji odaje počast velikanima hrvatske povijesti banu Petru Zrinskom i knezu Franu Krsti Frankopanu, kojima je hrvatski identitet, neovisnost i sloboda bio glavni cilj.

U ime gradonačelnika Bečkog Novog Mjesta nazočne je pozdravio gradski vijećnik Fritz Dirnhobel, koji je rekao da treba razumjeti različita povijesna stajališta, zahvalio je na posjetu gradu i održavanju tradicije koji svaki narod treba njegovati. Također je kazao da je ovo prigoda i za buduću suradnju i dogovor o novim zajedničkim projektima.

“Zrinski i Frankopan izraz su povijesne istine i neprolaznog sjećanja”, naglasila je u prigodnom govoru hrvatska veleposlanica u Austriji Vesna Cvjetković. “Žrtva koju su podnijeli za slobodu i pravdu hrvatskog naroda nije bila uzaludna. Povijesna zbivanja koja su uslijedila to su potvrdila”, rekla je ona izrazivši zadovoljstvo što je komemoraciji nazočilo jako mnogo mladih ljudi koji će, prema njezinim riječima, “prenositi poruku velikana: poštenje, predanost i požrtvovnost na opće dobro hrvatskog naroda”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Dr. don Tonči Matulić: Sukob između vjere i znanosti je iskonstruiran

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HU Benedikt

Četvrti dan VIDIK festa u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu 19. travnja održana je vrlo zanimljiva tribina „Odnos znanosti i vjere“.

Potvrda pomno odabrane teme večeri je dolazak mnogobrojne publike u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa.

Predsjednik HUB-a dr. Vide Popović otvorio je tribinu zahvalivši na pažnji svima u dvorani i predstavivši uz riječi pohvale protagoniste večeri, prof. dr. sc. don Tonća Matulića s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. sc. Ivicu Grkovića znanstvenika i profesora na Medicinskom fakultetu u Splitu te voditeljicu programa večeri Silvanu Dragun, članicu Upravnog vijeća HUB-a, piše HU Benedikt

Zašto smo odabrali baš ovu temu, pitala je voditeljica programa i kazala da bez dijaloga s akademskom zajednicom naši vidici se u bitnom sužavaju i ma koliko naš aktivizam bio opravdan on može biti izmanipuliran i promašen.

Zatim je istaknula da je kršćanstvo vjera logosa i podsjetivši na riječi sv. Augustina koji je kazao: ”Vjerujem da bih razumio, razumijem da bih vjerovao”. Je li religija opijum za narod i u kakvom su odnosu vjera i znanost danas, bilo je prvo pitanje upućeno gostima.

Prof. dr. don Tonči Matulić se osvrnuo na učenje Crkve o odnosu vjere i znanosti i u svom izlaganju istaknuo da je taj odnos u novije vijeme opterećen novim izazovima. „Crkvu danas neki krugovi predstavljaju kao neprijateljicu napretka i neprijateljicu znanosti. Floskula da Crkva živi u mračnom srednjem vijeku dolazi iz neprijateljskih odnosa prema Crkvi o nespojivosti teologije i znanosti.

U vezi načina na koji spoznajemo stvarnost protivnici vjeruju u dogmu napretka bez granica i neograničenog ljudskog razuma. Ovakvo dogmatsko mišljenje je izgradio neprijateljski odnos znanosti i Crkve, koja je bila na udaru silnih kritika.

Za Crkvu u temeljnom odnosu prema znanosti nema sukoba, vlada harmonija jer postoji jedna istina, a svi putovi spoznaje vode prema konačnoj Istini. To je konvergencijski model jer znanost i vjera upućuju na komplementarnost i zaslužuju da se upoznaju i da imaju partnerski dijalog . I veliki Einstein potvrđuje da znanost bez religije šepa, a religija bez znanosti je slijepa“.

Prof.dr. Ivica Grković koji kao medicinar, anatomičar, vjernik i katolik, nije imao dvojbe, za njega je vjera odrednica čovjekovog životnog puta, njegova odgoja, ponašanja, odnosa s kolegama, čak i odnosa prema znanosti. „Nema sukoba između znanosti i vjere već vjere i nevjere. Trebamo se odrediti u sebi , što smo i što nam je najvažnije. Kao vjernik i katolik sve usklađujem s ovim određenjem i nastojim tako probleme rješavati“. Voditeljica se podsjetila nekih velikih znanstvenika koji su bili vjernici: Newton, Ruđer Bošković, otac genetike Gregor Mendel, Max Planck, Heisenberg i dr. Zatim je ukazala na važnost razgraničenja vjere od praznovjerja i znanosti od pseudoznanosti.

Na pitanje u kakvoj su korelaciji vjera i praznovjerje don Tonči Matulić je istaknuo da znanost pomaže vjeri da se čisti od praznovjerja. „Kongregacija za nauk vjere je 22. veljače 2018. objavila je dokument koji započinje riječima “Bogu se svidjelo“, a koji ukazuje na pojavu dvije stare hereze.

U pobudnici pape Franje „Veselite se i radujte se“ u 3. poglavlju upućuje poziv na svetost svih vjernika govori o neognosticizmu i neopelagijanizmu. To nije problem samo izvan Crkve, nego se te hereze mogu pojaviti i u samoj Crkvi. S jedne strane da mi pomoću razuma možemo prodrijeti u najdublje tajne vjere. To je, rekao bih, industrija praznovjerja, a tu spadaju tehnike mentalnog, fizičkog zdravlja.

Taj je element praznovjerja danas postao izuzetno raširen. To je religija za vlastite potrebe, po vlastitom ukusu. Drugi tip praznovjerja je neopelagijanizam, kada mi mislimo da možemo bez pomoći Božje milosti doći do otkupljenja.

Gnosticizam racionalnog tipa predstavlja industriju praznovjerja , vjera za vlastite potrebe po vlastitom ukusu.

Opasnost hereze neopelagijanizma na krilima optimizma zavaramo se da nam ne treba Bog. Svjetlo vjere nam pomaže u svladvanju praznovjerja. Kršćanstvo je vjera logosa, a ne mitosa. Kršćanstvo nije bila konkurencija drugim religijama, nego se od samog početka tražio dijalog s filozofijom. Znamo da je u otačkom dobu došlo do sinteze kršćanske vjere i grčke misli. „Crkva je bila metla za praznovjerje u susretu s poganskim mentalitetom“, zaključio je svoje izlaganje don Tonči Matulić.

Dr. Ivica Grković je skrenuo pažnju na odnos znanosti i pseudoznanosti. Izrazio je ponos na Centar za medicinu koja se temelji na dokazima, osnovan u Splitu prije 20 godina. „Što je bilo prije? Znanja ranijih generacija su se prenosila i bila podložna pogreškama.

Problem pseudostruke u medicini je veliki problem. Postoje nebulozne konstrukcije pristupa liječenju. Ljudi čak iz struke promoviraju tehnike pseudomedicine koje se čak uopće ne baziraju na znanstveno utemeljim činjenicama“.

Na pitanje koje se odnosilo na izazove postmodernog društva koji se predstavljaju u iskrivljenoj slici svijeta i čovjeka,a očituju u fenomenu antropološkog i znanstvenog redukcionizma, don Matulić je naglasio da je danas prevladava prosvijećeni i katkada apsolutni subjektivizam. „Svaki čovjek je posebni Božji zahvat u svojem nastajanju.

Svaki čovjek je obdaren vlastitim imunološkim sustavom, subjektivno individualne veličine. Jedinstvenost ljudskog bića upotpunjuje biološka jedinstvenost. Svaki čovjek je stvoren na sliku Božju na jedinstven način.

Nema sumnje da je naša subjektivnost važna, ali se u postmodernom dobu dijelimo onako kako to naša spoznaja nalaže, budući da smo odustali od objektivne istine. U tom apsolutnom prosvijećenom subjetkivizmu promovira se ideja da je sve slobodno i sve dopušteno“.

U tom kontekstu se referirao na Istanbulsku konvenciju i dodao: „Tu smo podijeljeni, ali upravo prema spoznaji dobra i zla. Nestaje binarno shvaćanje spola u skladu s postmodernim apsolutnim subjektivizmom, a to vidimo u četvrtoj i petoj generaciji ljudskih prava. Bojim se da smo zakoračili u vrli novi svijet’. Hoćemo li graditi takav ustanopravni poredak, ne znam, ali bojim se da će nam se to razbiti jednog dana o glavu. Nadam se da ćemo se jednog dana oduprijeti takvim izazovima i zastranjenjima“.

Na pitanje kamo ide znanostveno-tehnički razvoj i koje nam izazove nosi biotehnološko stoljeće prof. Ivica Grković je istaknuo da su oni na Medicinskom fakultetu prije par godina imali prilike ugostiti jednog nobelovca koji se osvrnuo na naš kurikulum.

Pitao je dekana da li se studenti pripremaju za buduće tehnološke izazove. Vi već sada možete dobiti jako puno informacija o svom molekularnom ustroju, a taj ustroj onda i predodređuje što će se s vašim organizmom događati u životu, koji su vam rizici oboljevanja i dr.

Hoćemo li prije ženidbenog saveza razmijeniti infomacije o svojim proteomima da vidimo što će nam se događati s djecom? To su konkretni problemi galopirajućeg napretka tehnologije s kojom se još nismo naučili nositi.

Ta tehnologija i razvitak nosi sa sobom sintagmu da sve što je tehnički i tehnološki moguće mora biti i etički prihvatljivo. „Mislim da moramo staviti kočnice na taj način razmišljanja“, zaključio je dr. Grković, nakon čega su uslijedila pitanja iz publike.

Margita Vučetić/Ivica Luetić/hu-benedikt.hr

Foto: HU Benedikt

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati