Pratite nas

Pregled

Hassan Haidar Diab: Assad je dobro znao da će doći do intervencije međunarodne zajednice

Objavljeno

na

Sjedinjene Američke Države najavljuju nove sankcije Rusiji kao odgovor na navodni kemijski napad u Siriji, rekla je u nedjelju američka veleposlanica pri UN-u Nikki Haley. Nove sankcije bit će “izravno usmjerene protiv svih tvrtki koje su se bavile opremom povezanom s Assadom i korištenjem kemijskog oružja”.

Odluku će objaviti danas, dva dana nakon što je više od stotinu projektila ispaljeno u prvoj koordiniranoj akciji zapadnih saveznika protiv vlade u Damasku.

Cilj je bio uništiti sirijska kemijska postrojenja zbog sumnje na proizvodnju sarina i klora u Siriji, koja uporno niječe da posjeduje kemijsko oružje. Rusija, pak, optužuje Veliku Britaniju da je inscenirala napad kemijskim oružjem u istočnoj Guti, koji je i bio povod za odgovor Amerikanaca i saveznika.

Hassan Haidar Diab, novinar Večernjeg lista i jedini hrvatski novinar kojem je Bashar al-Assad dao intervju, za Studio 4 kaže da je Assad dobro znao da će doći do intervencije međunarodne zajednice. Uvjeren je da su priče o napadu kemijskim oružjem izmišljene i da je napad zapadnih sila na Siriju insceniran.

“Ako francuski predsjednik Emmanuel Macron ima dokaze, zašto ih nije pokazao pa tek onda napao”, pita Hassan Haidar Diab. Naziva sve dječjom igrom. “Trump se danas ponaša kao vlasnik jedne korporacije, a ne predsjednik SAD-a”, kaže Diab i podsjeća kako je Trump netom prije napada rekao da će se povući iz Sirije, ali da će ostati ako će to financirati Saudijska Arabija. Trumpu je, napominje Diab, samo u interesu kako zaraditi.

“Trump je nekoliko dana prije najavio povlačenje američke vojske iz Sirije i taj plan, koliko je meni poznato, i dalje postoji”, kaže politolog Vedran Obućina. I on napominje da je francuski predsjednik Macron nekoliko puta rekao da postoje dokazi o kemijskom napadu u Siriji, ali oni još nisu pokazani javnosti. “Napad triju zapadnih sila na Siriju izveden je, dakle, jer jedna strana tvrdi da je kemijsko oružje korišteno, ali dokaze još nismo vidjeli. Ne zna se ni tko je upotrijebio to kemijsko oružje, ako ga je upotrijebio, ali ono što znamo je da postoje žrtve”, kaže Obućina.

Upitan očekuje li nove vojne akcije, odgovorio je da žestokog vojnog udara u Siriji neće biti. “I ovaj je napad bio ograničen i unaprijed najavljen. Najavljeno je gdje će biti i kako će biti izveden”, rekao je. Iako se dodatnom agresijom ne može riješiti višegodišnji rat u Siriji, Obućina kaže da je kompromis teško postići jer je ta zemlja postala jedan ispit snage na globalnoj razini. “Na njoj se zapravo odlučuje hoće li svijet u budućnosti biti pod unipolarnom moći SAD-a i diplomatskom moći Europe ili će biti multipolarna s više sjedišta međunarodnih aktivnosti”, kaže on.

“Postoji tu”, dodaje, “cijeli niz interesa koje je nekad jako teško sabrati na jedno mjesto.” “Svakako je u ovom trenutku za zapadne zemlje loš trenutak sjesti za zajednički stol jer se na terenu gube interesi. Sirijska vlada ima sve više terena, sve više suverenog područja spada pod upravu Damaska, a u takvoj situaciji budućnost Sirije više ne odgovara interesima zapadnih sila”, zaključio je.

“Ja uvijek volim reći – heroizam se odnosi na one koji nastoje završiti rat, a ne otvoriti nove fronte”, kaže Obućina te dodaje da se trenutačno čekaju međunarodni inspektori, ali da je pitanje mogu li oni nešto pronaći. “Ako je i bilo kemijskog oružja, ono je sada većinom uništeno”, ocjenjuje.

Da je teško utvrditi je li bilo upotrebe kemijskog oružja, slaže se i Igor Tabak, vojni analitičar. “Oni koji su tome svjedočili, dosta su daleko od toga, a snimke su dvojbene. Doći na mjesto na kojem je bilo upotrijebljeno kemijsko oružje nekoliko dana poslije kako bi se uzeli uzorci, ima nekog smisla. Ali naknadno, tjedan-dva, pripisati nekome čvrsto odgovornost za moguće korištenje takvih kemikalija jako je teško”, zaključuje. Smatra također da je napad zapadnih sila na Siriju bila ograničena akcija, gesta, pokazivanje mišića. Dodaje da taj napad neće dodatno raspiriti terorističke pokrete.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Vanjska produkcija na HRT-u: Za ‘Novine’ 11,9 milijuna, za ‘Predsjednika’ 2,48 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska radiotelevizija (HRT) u prošloj je godini na temelju 548,7 milijuna kuna namijenjenih za proizvodnju televizijskih programskih sadržaja, weba (audiovizualnih djela) i za nabavu stranih programskih sadržaja izdvojila 84,9 milijuna kuna za nabavu djela od neovisnih proizvođača (tzv. vanjska produkcija), ističe se u izvješću objavljenom na mrežnim stranicama HRT-a.

“Slijedom navedenoga, zaključujemo da je u 2018. Hrvatska radiotelevizija ispunila obavezu prema Zakonu o HRT-u jer je ugovorila nabavu programa od neovisnih proizvođača u iznosu od 15,47 posto, a zakonska obaveza iznosi 15 posto”, ističe se u izvješću koje potpisuje glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić.

Navodi se i da je od ukupno ugovorenih 84,9 milijuna kuna programa iz vanjske produkcije, što je za 2,59 milijuna kuna više od zakonski propisanog minimuma, za djela neovisnih proizvođača izvorno proizvedenih na hrvatskom jeziku izdvojeno 80,86 milijuna kuna, a u preostalom iznosu od 4,04 milijuna kuna nabavljena su djela od europskih neovisnih proizvođača.

Prema vrsti sadržaja, HRT je najviše izdvojio na domaću vanjsku produkciju dramskog sadržaja u ukupnom udjelu od 67,85 posto ili 44,7 milijuna kuna (neto iznos), slijedi dokumentarni sadržaj u udjelu od 16,71 posto ili u iznosu od 11,01 milijun kuna, a za program za djecu i mlade te za glazbene sadržaje izdvojeno je najmanje – 2,37 posto odnosno 1,7 milijuna kuna u neto iznosu.

Na sedam javnih poziva 278 ponuda od 120 neovisnih ponuđača

U HRT-ovu izvješću navodi se da je lani bilo objavljeno sedam javnih poziva za nabavu programa od neovisnih proizvođača na koje je ukupno pristiglo 278 ponuda od 120 neovisnih ponuđača. Najveći broj ponuda stigao je za dokumentarni sadržaj, odnosno dokumentarno-igrani film i seriju-serijal, njih ukupno 134 od kojih je povjerenstvo preporučilo 45, a zaključno ih je bilo odabrano 11.

Za igranu mini seriju odobrena je jedna od 25 pristiglih ponuda, a za igrani film (pre sale) od 34 ponude odabrano je njih šest. Za lifestyle magazin i glazbenu emisiju stiglo je deset ponuda, a odabrane su dvije, dok je za zabavno glazbeni show za djecu stiglo sedam ponuda, ali ni jedna nije odabrana. Zaključno, s HRT-a ističu kako su lani sklopljeni ugovori za 29 ponuda pristiglih putem javnih poziva.

Najskuplja ugovorena serija dokumentarnog sadržaja iz vanjske produkcije za HRT-a na temelju javnog poziva jest “Predsjednik” o životu prvog predsjednika Franje Tuđmana u produkciji Intermedia grupe Miljenka Manjkasa i autora Gordana Malića za koju je HRT izdvojio 2,48 milijuna kuna ili 248.000 kuna po svakoj od deset planiranih pedesetminutnih epizoda.

Za dokumentarni sadržaj prihvaćeno 11 ponuda ‘teških’ 10,7 milijuna kuna

Najskuplje plaćena epizoda je za serijal “Za konjima do Crnog mora” u produkciji Antitalenta d.o.o koji vodi Danijel Pek – čak 369.503 kune ili ukupno 1,47 milijuna kuna za četiri epizode. Ukupno za dokumentarni sadržaj, dokumentarno-igrani film ili serijal privaćeno je 11 ponuda u ukupnom iznosu od 10,7 milijuna kuna.

Povjerenstvo HRT-a odabralo je i igranu mini seriju “Nestali” u produkciji Clinica studio d.o.o u kojoj će za svaku epizodu HRT izdvojiti 1,89 milijuna kuna ili ukupno 7,56 milijuna kuna.

Na javni poziv za igrani film (akontacijsku kupnju) odabrano je šest filmova – “Duboki rezovi”, “Zora”, “Bog u cipeli”, “Sam samcat”, “Država” i “Bischofshofen”. HRT će za svaki od njih izdvojiti od 200.000 do 500.000 kuna ili ukupno 2,5 milijuna kuna.

S druge strane, HRT je lani sklopio ugovore za čak 47 djela na temelju izravnih poziva za nabavu djela od neovisnih proizvođača ukupne vrijednosti od 43,6 milijuna kuna, od kojih su čak 32 zabavnog sadržaja, dokumentarnog i dramskog njih sedam, a kulturnog i znanstveno-obrazovnog njih samo tri.

Najskuplje dramske serije ‘Novine’ i ‘Crno bijeli svijet’

Najskuplji tako nabavljeni sadržaji su dramske serije – druga sezona “Novina” za koju je HRT izdvojio 11,94 milijuna kuna za jedanaest 55-minutnih epizoda ili za svaku 1,08 milijuna kuna i treća sezona “Crno bijelog svijeta” s 12 epizoda po cijeni od 11,89 milijuna kuna. Za drugu i treću sezonu “Ko te šiša”, ukupno 32 polusatne epizode, izdvojeno je gotovo 10,8 milijuna kuna.

Ukupno, za dramski sadržaj na temelju izravnog poziva vanjskim producentima odobreno je 34,9 milijuna kuna, za projekte obrazovno-znanstvenog sadržaja 900.000 kuna, a za one iz kulture i umjetnosti samo 615.000 kuna.

U izvješću HRT-a se navodi i kako su lani otkupljena prava emitiranja 145 djela od 95 europskih neovisnih proizvođača svih žanrova u ukupnom trajanju od 20,396 minuta od čega je samo 11 djela starije od pet godina, za što je utrošeno 4,4 milijuna kuna bruto.

(Hina)

 

HRT: Ne tužimo svoje novinare, Marasove tvrdnje su netočne

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Zapadni Balkan je u zadnjih 30 godina veliki eksperiment

Objavljeno

na

Objavio

Kakva je sigurnost u regiji s obzirom na dramatične događaje u Beogradu? Hoće li Aleksandar Vučić preživjeti političku krizu, je li radikalni desničar Boško Obradović preuzeo građanski prosvjed “1 od 5 milijuna” i može li Srbija osigurati poštene demokratske izbore?

Na ta i druga pitanja u Otvorenom su odgovarali politički analitičar Zoran KusovacRadovan Vukadinović s Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, sociolog Slaven LeticaJadranka Polović sa Sveučilišta Libertas i Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

– Kaosa u Beogradu nije bilo. Sve je bilo kontrolirano. Skupina od oko stotinjak ljudi je upala u zgradu RTS-a i oni su nakon nekog vremena otišli. Policija je bila suzdržana. Bilo je incidentata, ali generalno, u odnosu na to što se moglo desiti – sve je bilo kontrolirano. Vučić je na kraju okrenuo situaciju u svoju korist. Kazao je kako će se suočiti s normalnom oporbom te kako neće razgovarati s Boškom Obradovićem, kojega je nazvao fašistom – što je u najmanju ruku cinično, kazao je Zoran Kusovac koji se u emisiju javio iz Beograda.

– Boško Obradović i njegova ekipa ubacili su se u prosvjed. Bitka se vodi za više slobode i protiv jednoumlja kojega je nametnuo Vučić. Nema jedinstvenog programa, jedino se zna da se želi da Vučić nestane. Što poslje – to se ne zna. Lijepe riječi mogu motivirati mladež i intelektualce, ali ne i one koji žive u ruralnoj Srbiji ili one koji gledaju samo državnu televiziju i nemaju kontakte na društvenim mrežama, smatra Radovan Vukadinović.

Letica: Vučić je moderni despot i zapadu ‘korisni idiot’

– Istaživanja pokazuju da Vučić uživa većinsku podršku i svi su svjesni da će i budući izbori rezultirati njemu u korist. On je moderni srpski despot. Za zapad je on ‘korisni idiot’ jer treba potpisati papir za Kosovo, kazao je Slaven Letica. Dodao je kako je razgovarao s Boškom Obradovićem o kanonizaciji Stepinca. Odrednice njegove doktrine su: svetosavlje (Sveti Sava, Nikolaj Velimirović i Novak Đoković), tradicionalizam i fundamentalizam (slično Vigilareu u Hrvatskoj) i ekonomski suverenizam (suradnja ali ne uključivanje u EU). Također Obradović smatra da su Hrvati Srbima ukrali jezik i dubrovačku književnost. Negira i genocid u Srebrenici, rekao je Letica.

– Srbija je izuzetno podijeljena u svom nacionalnom biću, smatra Jadranka PolovićGordan Akrap dodao je kako je Vučić jedini lider u Srbiji koji je u stanju potpisati samostalnost Kosova i poživjeti nešto duže od nekog drugog političara. S tim se u potpunosti složio i Zoran Kusovac. Dodao je kako je Vučić taj koji može provući svaku nepopularnu mjeru. Prošlo mu je i smanjenje mirovina, a prolazi mu i trenuno “javno trgovanje s Hasimom Thacijem“. On bi jedini mogao lako prodati narodu neminovnost prznanja Kosova. Trgovanje može naplatiti nekim boljim statusom u BiH ili u pregovorima s EU-om, dodao je Kusovac. – Što će tko dobiti, ne zna se – karte su vjerojatno negdje drugdje, vjerojatno u Bruxellesu. A što Europa zna, to zna i Amerika, dodao je Radovan Vukadinović.

“Neootomanske, velikoruske ambicije, interes SAD-a i slaba Europa”

– Imamo podijeljenu BiH, imamo podijeljenu Crnu Goru … , imamo Makedoniju u bifurkaciji. Taj prostor može biti laboratorij, kakav je u povijesti uvijek i bio. Svi su spremni uhvatiti se s tim u koštac. Ima neootomanskih trendova, velikoruskih ambicija, a aktivnija je i uloga SAD-a, dok je EU pokazala slabost. Sreća je Vučićeva da EU neće ići u proširenje još nekih dvadesetak godina, da se neće time morati dokazivati, rekao je Slaven Letica.

“Zapadni Balkan je u zadnjih 30 godina veliki eksperiment”

– Zapadni Balkan je u zadnjih 30 godina veliki eksperiment. Iskušavaju se različiti politički koncepti. Ono što danas imamo je niz vrlo slabih država koje su ovisne o vanjskim faktorima, a nemaju instrumente zajedničke suradnje, smatra Jadranka Polović. Dodaje kako su Amerikanci završili rat i stabilizirali regiju, a onda je prepustili Europskoj uniji koja teško može primjeniti svoj koncept jedinstvene vanjske politike. Naglasila je kako je u ovoj regiji veliki utjecaj i Kine.

“Mektićeva vrlo loša dezinformacija lako se može riještiti”

– Do rata ne može doći jer su svi razoružani i svedeni na ratovanje ‘praćkama’, što je dobro, kazao je Gordan Akrap komentirajući izjave Schwarz-Schillinga kako jer rat u BiH je moguć. Dodao je kako su sve ove države i van energetskih tokova. Osvrnuo se i na ministra Metkića koji je plasirao informaciju da je Hrvatska naoružavala islamističke teroriste u BiH. “On je glasnik informacije, nije njezin autor. On je u teškoj političkoj poziciji obzirom da završava suđenje Karadžiću. Osim toga povezali su se Dodik i HDZ i postoje uvjeti za formiranje vlasti na razini države. U tom slučaju SDS ostaje vlasti, a Mektić bez imuniteta. Prema tome, Mektić je složio jednu vrlo lošu dezinformacjiu koja se vrlo lako može riještiti”, smatra Akrap.

– Što je gospodarski i socijalno situacija teža, to su ljudi nezadovoljniji. Pitanje je samo tko će brati plodove ljudskog gnjeva. Ne samo u BiH, nego i u Hrvatskoj, dodao je Slaven Letica, koji se složio s Akrapom da se radi o Mektićevoj obavještajnoj dezinformaciji. Uz besperspektivnost, problem ovih prostora je i korupcija, dodao je Radovan Vukadinović. Dodao je kako na ulice izlaze nezadovoljni, a da i ne znaju zbog čega. Upozorio je kako će nezadovoljnih biti sve više.

“Dok su prosvjedi bili nestranački – imali su više šanse”

Na pitanje što stoji iza prosvjeda u Srbiji – želja da Vučić odstupi ili da ga se malo primiri Zoran Kusovac je kazao kako prosvjedi nemaju samo jednu poruku. “Prosvjeduje se protiv načina na koji se vlada, protiv bahaćenja vlasti, protiv netransparentnih javnih radova i korupcije. Dok su prosvjedi bili relativno spontani i nestranački – imali su više šanse. Prosvjedi će se radikalizirati, ali ne vjerujem da će se proširiti”, zaključio je.

U svojoj zaključnoj riječi profesor Radovan Vukadinović je kazao kako je teško reći da postoji neka demokratska alternativa Vučiću. “Postoje neke naznake, titraji za nešto u budućnosti, ali u ovom trenutku – sigurno ne”, poručio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari