Pratite nas

Religija i Vjera

HBK pozvao zastupnike u Hrvatskom saboru da glasuju protiv ratifikacije Istanbulske konvencije

Objavljeno

na

Zajednička sjednica članova Vijeća HBK za život i obitelj s nad/biskupijskim povjerenicima za pastoral braka i obitelji održana je u utorak 12. rujna 2017. godine u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu.

Sjednici je predsjedao dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, predsjednik toga Vijeća.

Središnji dio sjednice bio je posvećen promišljanju o ulozi i mogućnostima Crkve, a ponajprije djelatnika u pastoralu braka i obitelji, u prevenciji nasilja u obiteljima.

Predstavnici crkvenih bračnih i obiteljskih savjetovališta iznijeli su neke konkretne podatke i pokazatelje, kao i iskustva rada i primjere dobre prakse. Slijedom toga raspravljalo se o tome kako bi se preventivnim djelovanjem obitelji mogle osnaživati, izgrađivati i učvršćivati, umjesto da se nasilje u obitelji uzima kao poluga za razaranje obitelji.

Primijećeno je da Crkva u srži svoga učenja sadrži poruku nenasilja. Tu poruku valja još intenzivnije priopćivati i buditi svijest o njoj među vjernicima i među svim ljudima dobre volje. Zaključeno je da je problem nasilja općenito, uključujući ono u obitelji, nešto oko čega se trebaju angažirati svi društveni čimbenici, pa tako i Crkva.

Pri tome, valja biti osobito pozoran da se uz opravdana nastojanja u pronalaženju najboljih rješenja za tu društvenu problematiku, ona ne iskoristi za neke druge ciljeve poput implementacije rodne ideologije u zakonodavne sustave, o čemu su hrvatski biskupi već progovorili u svojoj poruci »Muško i žensko stvori ih!« iz 2014. godine.

U tome kontekstu dotaknuto je i pitanje ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) u Hrvatskome saboru.

Članovi Vijeća i povjerenici upoznati su s činjenicom da se od 370 prispjelih komentara sudionika javne rasprave o Zakonu o ratifikaciji Istanbulske konvencije, provedenoj od 3. srpnja do 3. kolovoza ove godine, njih čak 4/5 izjasnilo protiv ratifikacije te Konvencije.

Iz prispjelih komentara razvidno je da postoji opravdana opasnost zlouporabe pojedinih odredbi Konvencije i s time povezanih štetnih posljedice koje bi trebalo prevenirati, obzirom da se one tiču izravno ljudskog dostojanstva i pitanja čovjekova antropološkoga identiteta. Naime, Istanbulska konvencija sadrži odredbu (čl. 3. c.) kojom se definira pojam rod kao »društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce«.

Pukim svođenjem na društveni konstrukt stvara se opasnost da se pojmovi »rod«, ali i »spol« odmaknu od ontološke datosti i prepuste interpretativnom relativizmu i diskreciji. Potrebno je spriječiti svaki oblik ideološkog ili arbitrarnog zadiranja u pravni poredak, a posebice onaj koji se tiče samog ljudskog identiteta iz kojega i proizlaze sva ostala ljudska prava.

Vijeće podsjeća da Crkva ne može ostati po strani kada je riječ o zaštiti temeljnih vrednota kojima se štiti dostojanstvo ljudskog bića, jer se radi »o važnom pitanju za osobni život kršćana i društveni život našega vremena« (Persona humana, 2). Stoga, smo svi pozvani poštivati načelo prema kojemu nema istinskog promicanja ljudskog dostojanstva, ako se ne poštuju temeljne zakonitosti čovjekove prirode (Persona humana, 3).

Te zakonitosti ne smiju se narušiti arbitrarnim pojmovima i sličnim zadiranjima u pravni poredak koja imaju izravni učinak na pitanja ljudskog identiteta. U tome smislu Vijeće poziva Hrvatski sabor, a osobito zastupnike koji dijele katolički svjetonazor, da ne ratificira gore spomenutu Konvenciju.

Bilo je govora i o različitim aktualnostima i najavama poput one o Svjetskom susretu obitelji 21.-26. kolovoza 2018. u Dublinu u Irskoj.

Povjerenik Splitsko-makarske nadbiskupije, izvijestio je o tijeku priprema za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji koji će se održati u Solinu 15. i 16. rujna 2018. godine. Na tome tragu, sudionicima je predstavljen i podijeljen katehetski materijal Izazov majčinstva koji je za pastoralnu godinu 2017./2018. priredila radna skupina Vijeća.

Sudionici sjednice su upoznati s odvijanjem Projekta unapređenja priprave za brak budući da je u jutarnjim satima održan i prvi sastanak radne skupine u širem sastavu. On je, osim za izmjenu mišljenja članova i članica radne skupine, poslužio za preciziranje ciljeva i polazišta te utvrđivanje načina i dinamike rada.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Papin izaslanik za Međugorje formalno počeo svoju službu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Apostolski vizitator za Međugorje, nadbiskup varšavsko-praški mons. Henryk Hoser, u nedjelju je formalno počeo svoju službu u Međugorju.

Na početku svete mise koju je predvodio monsinjor Hoser pročitano je pismo pape Franje u kojem ga on imenuje posebnim izaslanikom, odnosno apostolskim vizitatorom s posebnom ulogom za Međugorje.

U tom je pismu Papa izrazio želju da se posveti osobita pozornost na pastoral te mu se dodjeljuju sve potrebne ovlasti.

Hercegovački provincijal fra Miljenko Šteko poželio mu je dobrodošlicu i kazao da se radi o povijesnom događaju jer na misi prisustvuje i sam apostolski nuncij u BiH te je izrazio očekivanje da će Međugorje pod vodstvom mons. Hosera “napredovati na hodočasničkom putu”.

Hoser je rekao kako je velika uloga Međugorja u zagovoru mira u svijetu i u toj zemlji.

“Istina je, svijet silno treba mir. Mir u srcu, u obitelji, mir u društvu i mir u svijetu koji svi toliko žele”.

Svrha je poslanja apostolskoga vizitatora osigurati čvrstu i trajnu pratnju župne zajednice u Međugorju te vjernika koji ondje dolaze na hodočašće.

Riječ je o isključivo pastoralnoj službi koja se nastavlja na misiju posebnoga izaslanika Svete Stolice za župu Međugorje, koja je bila povjerena mons. Hoseru u veljači prošle godine, a koju je dovršio u prethodnim mjesecima.

Mons. Hoser u medijskim je istupima čak ustvrdio kako bi prva ukazanja Gospe u Međugorju, koja su se dogodila u proljeće 1981., mogla biti priznata.

Prema tvrdnjama tada šestero djece Gospa se ukazala prvi put 24. lipnja 1981. godine. Nekima ukazanja traju do danas. Zbog svojih poruka Gospu iz Međugorja naziva se Kraljicom mira.

Sveta Stolica utemeljila je posebno povjerenstvo koje je istraživalo fenomen Gospinih ukazanja u Međugorju. Po dovršetku posla svoj su izvještaj dostavili Kongregaciji za nauk vjere.

Hoser je u kolovozu prošle godine izjavio da će “Sveti Otac najvjerojatnije priznati prva Gospina ukazanja u Međugorju”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Međugorje od danas pod izravnim nadzorom Vatikana

Objavljeno

na

Objavio

Nadbiskup Henryk Hoser stigao je u Međugorje gdje će svoju službu započeti danas svečanom misom u međugorskoj crkvi sv. Jakova.

– Pozivamo sve naše župljane i hodočasnike da sudjeluju u ovome misnome slavlju – priopćili su iz Župnog ureda sv. Jakova iz Međugorja.

Papa Franjo imenovao je 31. svibnja 2018. nadbiskupa Henryka Hosera, dosadašnjega Posebnoga izaslanika Svete Stolice, Apostolskim Vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje, a njegov dolazak smatra se vrlo važnim za Međugorje čiji status još uvijek nije definiran.

Svrha je poslanja apostolskoga vizitatora osigurati čvrstu i trajnu pratnju župne zajednice u Međugorju te vjernika koji ondje dolaze na hodočašće, čije potrebe iziskuju osobitu pozornost, navedeno je ranije iz Svete Stolice.

Usto, pojašnjeno je kako se radi o isključivo pastoralnoj službi. Katolička Crkva dosad je, po pitanju Međugorja, bila je jako suzdržana, no nije branila hodočašća vjernicima u Međugorje, ali isto tako nije ni potvrdila da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama.

Mons. Hoser u medijskim je istupima čak ustvrdio kako bi prva ukazanja Gospe u Međugorju, koja su se dogodila u proljeće 1981. godine, mogla biti priznata.

Prema tvrdnjama tada šestero djece Gospa se ukazala prvi put 24. lipnja 1981. godine. Nekima ukazanja traju do danas. Zbog svojih poruka Gospu iz Međugorja naziva se Kraljicom mira. Hoser u Međugorju ostaje na neodređeno vrijeme.

(Fena)

 

Nadbiskup Hoser: Međugorje je proročko i karizmatsko mjesto

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari