Pratite nas

Religija i Vjera

HBK: Protivimo se ratifikaciji Istanbulske konvencije i pozivamo zastupnike da se i oni izjasne protiv

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatska biskupska konferencija (HBK) protivi se ratifikaciji Konvencije Vijeća Europe o spječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), te poziva narodne zastupnike u Hrvatskome saboru da se izjasne protiv ratifikacije te konvencije koja, tvrdi HBK, svojim sadržajem otvara puno nedoumica i nejesnoća.

Hrvatski biskupi protive se ratifikaciji Konvencije i smatraju da Republika Hrvatska svojim zakonskim okvirom i provedbom može sama – i učinkovitije od mjera i načina predviđenih tom konvencijom – urediti pitanja suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, stoji u izjavi HBK koju je javnosti posredovao Tiskovni ured HBK.

“Dužni smo izravno i jasno napomenuti ponajprije svim članovima Katoličke Crkve, bez obzira kojoj političkoj stranci ili opciji pripadali, koji trebaju dati svoj glas ‘za’ ili ‘protiv’ ratifikacije Konvencije da u njoj postoje ideološki elementi sukladni ‘rodnoj teoriji’ odražavajući rodnu ideologiju na temelju koje se gradi takozvana ‘gender kultura’, strana kršćanskim i općeljudskim vrjednotama te protivna nauku Crkve”, stoji u izjavi.

HBK: Glas “za” poguban je za obitelj, demografsku obnovu i odgoj novih naraštaja

“Dati svoj glas ZA ratifikaciju Konvencije značilo bi, između ostaloga, otvoriti vrata nečemu što je u suprotnosti s ljudskom stvorenošću, s naravnim zakonom i s temeljnim vrijednostima kršćanske vjere i kulture, a što smatramo pogubnim za obitelji, za demografsku obnovu naroda i za odgoj novih naraštaja. Stoga, pozivamo da se narodni zastupnici u Hrvatskom saboru izjasne protiv ratifikacije Konvencije”, ustvrdili su hrvatski biskupi.

U izjavi HBK “suočena s naznakama pritisaka na savjesti pojedinaca” poziva i na osiguravanje slobode savjesti, izricanje vlastitih uvjerenja i stavova, jer bi, vjeruje HBK, “nijekanje slobode bilo pokazatelj skliznuća u totalitarni mentalitet”.

“Ponavljajući već više puta istaknutu, kako u zajedničkim tako i u pojedinačnim istupima, svoju predanost u zaštiti svih ljudi od nasilja, upozoravamo da Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, osim onoga što se pozitivno ističe u njezinu naslovu, svojim sadržajem otvara puno nedoumica i nejasnoća”, stoji u izjavi hrvatskih biskupa.

Hrvatski biskupi zabrinuti “zbog razdora, unošenja nemira i sukoba u hrvatsko društvo”

Hrvatski biskupi istaknuli su da se obraćaju javnosti, a naročito odgovornima za donošenje političkih odluka koje za sobom neizbježno povlače ozbiljne posljedice za život naroda i za budućnost hrvatske države “kao dionici života hrvatskoga društva, sa svojom posebnom crkvenom odgovornošću, ali i s odgovornošću hrvatskih građana u nastojanju oko dobra svoje domovine”.

U službi predstojnika zajednica vjernika suočeni smo s pitanjima, potrebama i brigama ljudi koji nam se obraćaju u zabrinutosti za vrjednote na kojima počiva identitet velike većine hrvatskih građana, podsjetili su hrvatski biskupi i istaknuli da sa svom ozbiljnošću uzimaju u obzir očitovanje i osjećaj vjernika (sensus fidelium), ali i drugih ljudi kojima je stalo do očuvanja temeljnih odrednica judeokršćanske antropologije, utemeljene na ljudskoj naravi.

“Budući da nam je stalo do zajedništva, do mira i promicanja dostojanstva svakoga čovjeka, zabrinuti smo zbog razdora, unošenja nemira i sukoba u hrvatsko društvo. Kao vjernici trebamo se čuvati svakoga pokušaja političke manipulacije Crkvom, ne odobravajući nikakvo očitovanje prijetnja i uvrjeda usmjerenih prema onima koji zastupaju svoja stajališta”, istaknuto je u izjavi HBK.

Hrvatski biskupi mole “za dar snage, poniznosti i mudrosti koja osjeća i poštuje bilo naroda, ne gledajući tko iz sadašnjih prijepora može izaći kao ‘pobjednik’ ili ‘poraženi’, kako bi se snaga dobra usmjerila prema boljitku hrvatske domovine spominjući se nesebičnosti i žrtava podnesenih za slobodu i neovisnost”.

“Pouzdajući se u Božju blizinu, zagovor Blažene Djevice Marije i svetoga Josipa, te pomoć svetih i blaženih, a naročito blaženoga Alojzija Stepinca, za sve molimo mir i blagoslov”, stoji na kraju izjave HBK.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

19. travnja 2005. god. – Kardinalska konklava izabrala je Josepha Aloisa Ratzingera za papu

Objavljeno

na

Objavio

Kada je na današnji dan 19. travnja 2005. godine krenuo “bijeli dim” iz sikstinske kapele, a prigodom konklava nakon smrti svetog Ivana Pavla II., rimskog svećenika, i kada se obznanilo da je izabran novi Sveti Otac, mnogi su zanijemili.

Izbor je bio veliko iznenađenje. Na prozoru se pojavio lik vrlo poznatog njemačkog kardinala Josepha Razingera, do  tada prvog čovjeka Kongregacije za nauk vjere. Zašto iznenađenje. Papa Kardinal Razinger je bio tih, suzdržan, povučen, vrlo konzervativan, uvijek ozbiljan… Rekli bismo, pravi Švabo. Bio je to prvi dojam.

No, poznavatelji teologije i ljudi koji su poznavali lik, djelo i karizmu kardinala Razingera oduševljeno su pozdravili ovaj izbor, jer se radilo o čovjeku koji je u svijetu teologije i Crkve bio vrlo poznati znanstvenik. Njegova djela bila su izuzetno čitana i postajala su dio udžbenika za studente teologije. Sjećam se kada nam je profesor sada, preuzvišeni Otac biskup Tomo Vukšić, izdao nalog da pročitamo knjigu “Uvod u kršćanstvo” i kad sam ju počeo čitati, kako sam ostao zapanjen, jer nisam mogao odmah razumjeti o čemu se radi. Bilo je to tri godine prije izbora kardinala Razingera za Svetog Oca.

Tada nisam znao da je ta knjiga bila omiljeno štivo Svetoga Ivana Pavla Drugoga i da je ona zapravo “puno kumovala” da se Kardinala Razingera 1981. godine imenuje prefektom Kongregacije za nauk vjere, čime je postao jednim  od najvažnijih i najbližih suradnika Rimskog prvosvećenika. No, kasnije se pokazalo da je Sveti Ivan Pavao Drugi dobro odabrao, jer je u pravo Kardinal Joseph nemilosrdno reagirao na svaki pokušaj krivovjera, pa je dobio i nadimak “Panzerkardinal”.

NO, ime kardinala Razingera bit će posebno zapisano u povijesti Crkve, jer, iako je bio nemilosrdan u rekacijama po određenim pitanjima, ipak nije uspio stati na kraj svim negativnim stvarima koje su počele potresati Crkvu za vrijeme njegova mandata. Zapravo, one se tada nisu počele događati, nego su počele izlaziti na vidjelo. Sjećam se  njegovog javnog nastupa u Protugalu 11., svibnja 2010. godine kada je rekao da postoji “grijeh unutar same Crkve”. Bilo je to u povodu  događaja pedofilije u Portugalu. Pojavile su se i druge negativnosti, pa je, Sveti Otac Benedikt XVI odlučio povući se s papinske pozicije i iskoristiti institut ostavke, koji nije korišten 600 godina. Tim potezom izazvao je silna nagađanja, ali uveliko ubrzao i određene promjene unutar crkve koje provodi sadašnji Sveti Otac Franjo.

Rodio se 16. travnja  u njemačkom  Markt an Innu na Veliku Subotu 1927. godine.  Doktorirao je na tezi Svetog Augustina. Napisao je veliki broj knjiga iz područja filozofije i teoloogije, a slovi za jednog od najvećih poznavatelja filozofsko-teološke znanosti svih vremena.

Anto Pranjkić / Kamenjar.com

Papa u miru Benedikt XVI.: Život u molitvi i povučenosti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Biskup Košić: Spomenik bl. Alojzija će biti blagoslovljen 8. svibnja ove godine

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Sisačka biskupija

Priopćenje s 38. sjednice biskupa Zagrebačke crkve pokrajine

U Biskupskom ordinarijatu u Sisku, u utorak, 17. travnja 2018. godine, održana je trideset i osma sjednica biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, na kojoj su – pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita, kardinala Josipa Bozanića – sudjelovali svi biskupi Metropolije: domaćin susreta, mons. Vlado Košić, biskup sisački, zatim mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski, mons. Nikola Kekić, vladika križevački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački te zagrebački pomoćni biskupi mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.

U svom je pozdravu mons. Košić istaknuo radost zbog ponovnog susreta biskupa u Sisku i to povodom početka radova na postavljanju kipa bl. Alojzija Stepinca, akademskog kipara Tomislava Kršnjavog, ispred sisačke katedrale.

Sam lik bl. Alojzija predstavljen je s križem i dvoje djece, kako bi ga se povezalo s akcijom spašavanja djece u Sisku tijekom Drugog svjetskog rata, što se u javnosti često prešućuje ili se o tome govori i piše neistinito.

Spomenik će biti blagoslovljen 8. svibnja ove godine, na spomen 120. obljetnice rođenja bl. Alojzija i 20. obljetnice njegove beatifikacije. Biskup Košić podsjetio je da se ove godine spominjemo i 425. obljetnice Bitke kod Siska.

Spomen-slavlje bi će u Sisku, znanstveni skup 20. lipnja, a svečano euharistijsko slavlje 22. lipnja, pri čemu će sudjelovati i članovi Prvostolnog Kaptola zagrebačkog i Stolnog Kaptola sisačkog.

Treći se spomen ove godine tiče tužnog događaja prije 75 godina kada su partizani uništili župu Zrin. Biskup je izrazio nadu da će ove godine 8. rujna biti blagoslovljena crkva koja će biti izgrađena pokraj temelja razrušene crkve.

U odgovoru na pozdrav Kardinal je očitovao ponos što svaki put kada biskupi dođu u Sisak susretnu neko novo ostvarenje Sisačke Crkve koja ide prema desetoj obljetnici svoje obnovljene uspostave.

Osobito je priznanje izrazio sisačkom biskupu Košiću za njegovu gorljivu zauzetost. U toj zauzetosti posebno je važna osjetljivost za očuvanje spomena.

Premda živimo u vremenu s puno medijskih sredstava danas se vidi i zaboravnost, Crkva promiče oproštenje, ali čuva spomen, što je važno u Sisku, a u svjetlu povijesti u kojoj i Zrin i bl. Alojzije Stepinac imaju bitno mjesto, pri čemu je bl. Alojzije Stepinac simbol hrvatskog katoličkog identiteta. U prisutnosti medijskih djelatnika Kardinal je pozvao medije da svojom službom pomognu u promicanju vrjednota na dobro društva.

Biskupi su razmotrili i život Nadbiskupijskog bogoslovnog sjemeništa koji je predstavio njegov rektor, preč. gosp. Anđelko Košćak.

Na sjednici je odlučeno da će 3. listopada 2018., povodom 20. obljetnice beatifikacije i 120. obljetnice rođenja bl. Alojzija Stepinca, svećenici Zagrebačke crkvene pokrajine hodočastiti u Krašić.

Biskupi su razmotrili aktualna pitanja u hrvatskom društvu, naročito nakon prošlotjednih rasprava u hrvatskoj javnosti. (Sisačka biskupija)

Foto: Sisačka biskupija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati