Pratite nas

Vijesti

HDZ BiH i SDA pred dogovorom: Sustavom dviju izbornih jedinica protiv stvaranja novih Komšića

Objavljeno

na

Najveća bošnjačka i i najveća hrvatska politička stranka u Bosni i Hercegovini blizu su dogovora o novom modelu po kojemu bi se ubuduće birali članovi Predsjedništva BiH s područja Federacije BiH, čime bi ujedno bila otklonjena ključna zapreka za dalje približavanje BiH europskim integracijama, prenose u utorak  mediji u BiH.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić i Hrvatske demokratske zajendice BiH (HDZ BiH) Dragan Čović navodno su postigli suglasnost da se dva člana Predsjedništva BiH nastave birati izravno, no kroz dvije izborne jedinice koje bi se uspostavile na teritoriju FBiH. Jedna izborna jedinica imala bi “blagu” bošnjačku, a druga hrvatsku većinu, a izbor bi se vršio po tzv. preferencijalnom modelu.

To bi značilo da će jedan član Predsjedništva BiH biti kandidat koji dobije najveći broj glasova unutar jedne izborne jedinice, dok bi drugi član bio onaj koji dobije najveće povjerenje unutar druge izborne jedinice, objavila je komercijalna televizija TV 1.

Na primjeru izbora provedenih 2010. godine to bi, primjerice, značilo kako bi Bakir Izetbegović svakako dobio mjesto člana Predsjedništva BiH, no ne i Željko Komšić jer bi se on natjecao u istoj izbornoj jedinici kao i Izetbegović pa bi u tom slučaju za člana Predsjedništva BiH bila izabrana Borjana Krišto kao prvoplasirani kandidat u, uvjetno rečeno, većinskoj hrvatskoj izbornoj jedinici.

Iako su i u SDA i u HDZ BiH svjesni da predloženi model nije idealan, drže kako je on ipak bolji od postojećeg rješenja koje je i osiguralo da Komšić dva puta za redom pobijedi na izborima iako su za njega glasovali pretežito Bošnjaci.

Treći član Predsjedništva BiH, koji dolazi iz Republike Srpske, također bi se birao izravno, s tim što bi se iz ustava i izbornog zakona brisala odrednica po kojoj to mora biti Srbin.

Čović i Tihić trebali bi se sastati do kraja tjedna u Sarajevu, a mediji prosuđuju  kako bi na tom susretu mogli potvrditi postizanje ovakvog dogovora.

Ako bi se potvrdilo da je on postignut, time bi se otvorila mogućnost za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci”.

U SDA i HDZ BiH su ocijenili kako bi novi izborni model ujedno teorijski otvorio mogućnost izbora i nekog od pripadnika manjinskih naroda, što je i bit presude Europskog suda za ljudska prava donesene još 2009. godine.

Tek kada BiH provede tu presudu na snagu može stupiti njen sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, no uz to bi se morao utvrditi i mehanizam koordinacije odnosa s EU. O svemu tome potanko će se razgovarati na sastanku političkih lidera iz BiH i predstavnika Eurpske komisije koji je zakazan za 1. listopada u Bruxellesu.

 M.J./hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Nadbiskup Hoser: Hercegovina je lijepa i Božji dar vama

Objavljeno

na

Objavio

Mnogo je razloga za reći: Hvala! Bogu i Gospi i župljanima, koji imaju široko i otvoreno srce!

Večer zahvale svim župljanima koji pomažu drugima, bilo da besplatno primaju osobe s poteškoćama u razvoju kad dolaze na hodočašće, bilo da besplatno primaju svećenike kad dolaze na seminar za svećenike, bilo da čine dobro na bilo koji drugi način – to je bio povod i razlog, kako stoji u župnom listiću, što je u dvorani Ivana Pavla II. u Međugorju pred više od tisuću župljana i gostiju održana “Večer zahvale”, piše Večernji list BiH.

Zahvaljujmo Bogu

Krenulo se koncertom sekcija iz međugorske župe. Prvu pjesmu “Majko, hvala ti“ otpjevao je mali župni zbor. Potom su nastupili veliki župni Zbor Kraljice Mira, Frama, Tamburaški orkestar Misericordia, Sara Brkić solo violina, klape Mir i Concordia, Zagrebačka promenada – TO Šurmanci, Leatitia, HKUD Vionica…

– Mnogo je razloga zašto večerašnjim zajedništvom i pjesmom dragom Bogu želimo reći hvala. Jedan od njih svakako je imenovanje apostolskog vizitatora za župu Međugorje, nadbiskupa Henryka Hosera – kazala je Sanja Pehar, voditeljica programa, inače glavna urednica Radio postaje Međugorje. Fra Marinko Šakota istaknuo je u svome obraćanju kako Bogu možemo zahvaliti za sve ono što jesmo, što imamo i što činimo.

– I Gospa, naša nebeska Majka, uči nas zahvalnosti, zato ćemo u nastavku pjevati njoj. Zahvalnost znači priznanje da nam je Bog dao darove. Zahvalnost pripada Bogu i drugima, a to znači prepoznati Božje djelovanje u svome životu i u životu svoje obitelji i biti potpuno svjestan da je to dar.

Zahvalnost je najdublji izraz vjere i povjerenja u Boga. Tko zahvaljuje, priznaje da sve dobro dolazi od Boga. Mnogo darova od Boga dobili su i mladi koje ćemo slušati u nastavku. Bogu hvala, možemo kazati i za mlade okupljene u Frami.

Ponosni su i Bogu zahvalni na nagradama s kojima su se nedavno vratili iz Sarajeva s Framafesta gdje su osvojili 1. mjesto festivala i nagradu za scenski nastup s pjesmom “Bog nas ljubi”. Hvala, i da, i vi ste dragi župljani toliko puta ne samo kazali, nego i svojim primjerom pokazali. Kada ste u svoje domove besplatno primili osobe s invaliditetom, kada je vaša obitelj bila spremna ugostiti svećenike, kada ste se u humanitarnim akcijama sjetili potrebitih, kada ste svojim životom hodočasnicima posvjedočili Gospa je ovdje. Hvala vam! – istaknula je Pehar.

Onda je na noge digla sve u dvorani pjesma “Samo je jedna Marija” u izvedbi pjevačke skupine iz Vionice. Na kraju “Večeri zahvale” nazočnima se obratio nadbiskup Henryk Hoser.

I umrijeti za domovinu

– Ovo je bila prekrasna večer na kojoj smo doživjeli i dirljive trenutke. Imali smo prigodu vidjeti iskustvo ove mladosti. Zaista sam iznenađen talentima koje ovdje imate. Nikad nisam sreo jedan narod koji je toliko muzikalan kao ovdje u Hercegovini. Bio sam zaista ganut kad ste pjevali pjesmu o ljubavi i Hercegovini. Hercegovina je lijepa i Božji dar vama. Potrebno je ljubiti svoju zemlju. Raditi za nju. I voljeti je. I umrijeti ako treba, za domovinu i Crkvu – istaknuo je nadbiskup Hoser.

Župljani su tada apostolskom vizitatoru za međugorsku župu, Papinu izaslaniku Hoseru, uručili prigodne darove. Uime župljana župnik fra Marinko Šakota uručio mu je umjetničku sliku, dar sakralnoga umjetnika Ante Mamuše iz Novog Travnika.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Igor Vukić o Ivi Goldsteinu i njegovoj novoj knjizi ‘Jasenovac’

Objavljeno

na

Objavio

Mediji su ovih dana dali veliku pozornost knjizi Ive Goldsteina ‘Jasenovac’ koja će biti predstavljena na Interliberu. Ivo Goldstein se također posebno obrušio na publicistu Igora Vukića, autora knjige ‘Radni logor Jasenovac’, prozivajući ga revizionistom koji selektivnim pristupom lažima zavarava javnost.

Zbog toga su u PODCAST VELEBIT pozvali Igora Vukića koji je detaljno analizirao pisanje Ive Goldteina, navode iz njegove knjige koje su mediji prenijeli te ih jednog po jednog gotovo u potpunosti raskrinkao kao neistine, krivotvorine ili plod mašte.

Tko su ‘svjedoci’ koje Ivo Goldstein citira u knjizi i koristi za svoje tumačenje zbivanja u Jasenovcu?
Koliko su vjerojatni opisi ubijanja koje Goldstein opisuje u svojoj knjizi?
Je li Ante Ciliga rekao ono što se navodi u Goldsteinovoj knjizi?
Jesu li opisi ustaških ubijanja logični prema okolonostima i ukupnoj situaciji u kojoj se događaju i poklapaju li se sa dokumentima iz arhivske građe?

Koliko su vjerojatne priče o ‘leševima koji plivaju Savom’?
Zašto se Goldstein bavi smišljanjem sintagmi poput ‘4M’ koja se odnosi na Maksa Luburića, Ljubu Miloša, Ivicu Matkovića i Miroslava Filipović-Majstorović? Je li to zloporaba naziva nekad vrlo polpularnog pop sastava u Hrvatskoj ‘4M’?
Kako je Goldstein postao amater-psiholog i upustio se u stručne prosudbe psihoprofila pojedinaca koje optužuje u svojoju knjizi?
Kako je moguće izjave i priznanja ustaša koje su krajem Drugog svjetskog rata, batinama na jugoslavenskom sudu iznuđene, uzimati kao ozbiljan i povijesno relevantan dokument?

Koliko ima mašte, koliko naučne fantastike, a koliko ozbiljnih argumentiranih navoda u Goldsteinovoj knjizi Jasenovac?
Što su o kvaliteti Goldsteinovog rada i njegove povjesničarske vjerodostojnosti rekli njegovi kolege?
Je li u Jasenovcu postojala Goldsteinova ‘drobilica kostiju’?
Tko je svećenik Jure Paršić čije izjave Goldstein koristi u knjizi?
Vjeruje li i sam Goldstein u ono što piše u svojoj knjizi?
Je li Jutarnji list krivotvorio fotgorafiju za feljton?

Goldstein kaže da revizionisti pokušavaju Hrvate napraviti kolektivno odgovornim za zločine u Jasenovcu. Govori li on tu o sebi?

Odogovre na ova pitanja poslušajte u PODCASTU VELEBIT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari