Pratite nas

Intervju

HDZ će imati dovoljno mandata da formira stabilnu Vladu na čelu s premijerom Plenkovićem!

Objavljeno

na

Potpredsjednica HDZ-a Ivana Maletić dala je intervju za Večernji list (tjedni prilog Obzor).

Razgovor prenosimo u cijelosti, zajedno s uvodom novinarke Ive Puljić-Šego.

S Ivanom Maletić, prvom na listi u drugoj izbornoj jedinici i potpredsjednicom HDZ-a, razgovarali smo o predstojećim izborima. O tome zašto bi Plenković bio bolji premijer od Milanovića te zašto nema žena na listama. Maletić je vodila tim koji je izradio HDZ-ov izborni program te kaže da je on realan i ostvariv….

Prije godinu dana odbili ste biti ministrica u Vladi HDZ-a i Mosta, sada ćete, pretpostavljam, biti dio Vlade bude li je HDZ u poziciji formirati. Zašto ste to odbili nakon prošlih izbora?

Sudjelovala sam u programskim pregovorima s Mostom i vidjela da u predviđenom modelu suradnje nema kapaciteta da se ozbiljno i brzo odradi posao onako kako sam to zamišljala i onako kako je Hrvatskoj bilo potrebno. Pa kad se još formirala Vlada s premijerom koji nije imao izborni legitimitet, kojem je trebalo da se upozna s našom situacijom, shvatila sam da moj doprinos ne bi mogao biti stopostotni. Meni je najvažnije, kad se Vlada formira, ako sam u toj Vladi, da se do kraja napravi posao koji se od ministara i očekuje.

Hrvatska je na dnu svih ljestvica EU, a najveća je odgovornost na Vladi. U 2015. godini Milanovićeva Vlada bila je ocijenjena kao jedna od šest najgorih na svijetu, to je bila neučinkovita, neracionalna, spora i prevrtljiva Vlada. Zbog lošeg upravljanja kreditni rejting nam je dva puta padao, a cijenu toga, visoke kamate, plaćaju svi, država, građani i poduzetnici. Želim biti u Vladi koja funkcionira kao tim, ima jasan plan i ciljeve, kao i rokove, Vladi koja će Hrvatsku pozicionirati kao prepoznatljivu i aktivnu.

Što ako HDZ ponovno bude morao pregovarati s Mostom ako bude želio sastaviti Vladu?

Naš je stav jasan od početka. Premijer treba biti predsjednik stranke koja ima najviše mandata u Saboru. Sigurni smo da će to biti naš predsjednik g. Plenković i od toga nećemo odstupati. Za Hrvatsku i sve što trebamo odraditi najbolje bi bilo da HDZ, s novim vodstvom i kvalitetnim, cjelovitim programom gospodarskog razvoja i zapošljavanja, može samostalno formirati Vladu. Milanović i SDP u četiri su godine pokazali da nemaju znanja i kapaciteta. Naši građani na ovim izborima biraju između nerazvijene Hrvatske koja nazaduje na ljestvicama EU, što je smjer u kojem nas vodi Milanović, ili razvijene, moderne i gospodarski snažne Hrvatske, što je smjer u kojem nas vodi Plenković.

Dakle, po vama bi bilo najbolje da HDZ bez Mosta sastavi Vladu?

Takva bi Vlada bila za Hrvatsku najbolja s obzirom na političku stabilnost i željenu učinkovitost u svladavanju gospodarskih i socijalnih izazova koji su pred nama. HDZ-u je cilj pobjeda na izborima i većina koja jamči stabilnu Vladu.

Budući da je cilj pobjeda, kakve su projekcije, koliko bi mandata HDZ trebao osvojiti?

Dovoljno da imamo parlamentarnu većinu i stabilnu Vladu za učinkovitu provedbu našeg programa.

Kako gledate na Most kao novu pojavu na političkoj sceni?

Most je rezultat nezadovoljstva ljudi radom velikih stranaka, dakle i HDZ-a i SDP-a. Birači su pronašli nešto novo, a nama je to poruka i pouka. HDZ se s novim vodstvom okrenuo ljudima i njihovim potrebama, o čemu svjedoči i naša afirmativna, programska kampanja u kojoj je fokus na životnom standardu i stvaranju radnih mjesta. Nismo bitni mi kao pojedinci, nego ljudi kojima trebamo služiti i s puno truda i zajedničkog rada ostvariti rast i razvoj.

Sami kažete da je Most rezultat nezadovoljstva radom velikih stranaka, u čemu je bila greška HDZ-a da se dogodio taj disbalans između stranke i birača?

HDZ je, zaista, kao stranka u oporbi puno radio. Oformili smo stručne odbore s nizom izvanstranačkih eksperata, razgovarali sa svim segmentima društva, tražili i nalazili rješenja, međutim, u samoj kampanji naglasak nije stavljen na stvarne probleme, nego se sve svelo na gotovo isključivo ideološke teme i svađe koje razdvajaju hrvatski narod. Došlo je do polarizacije na političkoj sceni, a dio se ljudi odlučio da ne želi u tome sudjelovati pa su izabrali Most.

Hoće li HDZ ponovno pristajati na ultimatume Mosta budući da je Most stavljao veto na neke HDZ-ove kandidate za ministre?

Ne, ako ćemo tako razgovarati, onda je bolje da se uopće ne sastajemo. To je u startu odnos nepovjerenja i takva Vlada nema smisla. Vlada mora biti tim predvođen premijerom.

Kako ocjenjujete Božu Petrova kao čelnika Mosta?

Uza svu svježinu koju je donio i dosljednost u pojedinim pitanjima, smatram da mu treba još dosta znanja o funkcioniranju države te upravljačkih znanja i vještina, što je važno za donošenje odluka i funkcioniranje na principu partnerstva.

Zašto bi Andrej Plenković, osim što je šef HDZ-a, bio bolji premijer od Zorana Milanovića?

Zbog bezbroj razloga. Milanović je u četiri godine pokazao tko je i što može i zna. Odavno nisam vidjela osobu koja je tako sposobna u kratko vrijeme imati potpuno različite stavove o istim pitanjima. Velika zbrka vlada u glavi tog čovjeka. Posebno me šokiralo da netko kao premijer vodi Vladu i narod tako da se stalno s nekim svađa i potiče na podjele. Krivci su bili poslodavci, sindikati, radnici, učitelji, branitelji, Europska unija, susjedne države, profesori… Uvijek je netko bio na udaru, po sistemu razdijeli pa vladaj. Taj pristup nije i nikome ne može donijeti ništa dobro. Andrej je potpuno različit, on okuplja, spreman je na dijalog, dogovor, partnerstvo i konstruktivne rasprave. Ima znanje,iskustvo i potrebnu energiju za veliki posao koji je pred svima nama. Bit će uspješan premijer koji će Hrvatsku voditi u smjeru razvoja.

Ipak, potkraj mandata SDP-ove Vlade makroekonomski pokazatelji su rasli?

Kada promatramo makroekonomske pokazatelje poput kretanja BDP-a, stope zaposlenosti, industrijske proizvodnje, izvoza… važno je ne gledati samo sebe nego se uspoređivati s drugim zemljama u okruženju. Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska, Bugarska, Rumunjska… to su zemlje iz petog vala proširenja EU od kojih je RH u prošlosti bila gospodarski razvijenija. Sve su nas one, osim Bugarske i Rumunjske, pretekle, zato što se kontinuirano mijenjaju i moderniziraju pa su i po svim makroekonomskim pokazateljima bolje od nas. Čitavo vrijeme kada smo padali, padali smo brže od njih, a rast u 2015. bio je najmanji u usporedbi s njima. To jasno pokazuje da kao država zaostajemo, i to u odnosu na manje razvijene države članice EU. Rumunjska zadnjih nekoliko godina raste po stopama od tri i četiri posto BDP-a pa će nas ove godine i ta država prestići. Ovakvim rezultatima nikako ne smijemo biti zadovoljni.

Vi HDZ-ovi europarlamentarci bili ste svojevrsna bruxelleska enklava, za dio parlamentaraca – Plenkovića, Stiera i Šuicu – činilo mi se da su poslani tamo da budu što dalje. A sad je bruxelleska ekipa preuzela HDZ.

Dubravka je bila potpredsjednica stranke i predsjednica Odbora za vanjsku politiku HDZ-a čiji su članovi bili Andrej i Davor, ja predsjednica Odbora za regionalni razvoj i fondove EU. U mom slučaju dogodilo se da je tematika fondova EU vrlo aktualna pa je i odbor i naš rad bio dosta vidljiv u javnosti. Preko Dubravke koja je i šefica naše delegacije u Europskom parlamentu znali smo sve aktualnosti u stranci i zajedno smo kao tim uvijek djelovali. Čitavo smo vrijeme obilazili Hrvatsku. Itekako upoznati s problemima naših ljudi, zastupali smo njihove interese i bili snažan hrvatski glas u Bruxellesu.

Što ako HDZ ne sastavi Vladu, dakle ostane u oporbi, vraćate li se vi, Stier i Plenković u Bruxelles? Vi i Stier ste prvi na listama, a Plenković je kandidat za premijera. Je li to pošteno prema biračima?

Europski parlament važan je za svakodnevni život naših građana jer se čak 70 posto odluka izravno primjenjuje u državi članici. I u Europskom parlamentu i u Hrvatskom saboru zastupnici predstavljaju svoj narod. Sve za što se borimo u Bruxellesu izravno utječe na RH. Ali loše je što od starta nismo bili povezani. Milanović se kao premijer trebao sastajati sa svim hrvatskim europarlamentarcima jer smo mogli tako još više pomoći našoj zemlji. A koliko sam čula, nije se baš sastajao ni sa SDP-ovim eurozastupnicima. U zapadnim demokracijama zastupnici u Europskom parlamentu često sudjeluju i na nacionalnim parlamentarnim izborima. Građani svojim glasovima jasno daju do znanja žele li ih u Vladi ili ne – pa će to tako biti i u našem slučaju.

U Hrvatskoj će se to uglavnom gledati kroz plaću koja je u Bruxellesu veća nego u Saboru.

Plaće su u Europarlamentu ujednačene za cijelu Uniju, jako ste puno vremena u avionu, radi se od jutra do kasno navečer. Meni bi, primjerice, osobno bilo možda bolje da sam ostala raditi na projektima i edukacijama koje sam vodila jer sam mogla bolje upravljati svojim vremenom, a i financijski je bolje od rada u Bruxellesu.

Neće li Plenkoviću biti problem ako se kao šef HDZ-a u oporbi, ne sastavite li Vladu, vrati u Bruxelles?

Plenković ima važnu i prepoznatljivu ulogu u Bruxellesu, a Hrvatska se kroz svoje predstavnike u Europskom parlamentu pozicionira u EU. Velika je stvar za našu cijelu zemlju, a ne samo za HDZ, to što je on potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku EP-a i voditelj Parlamentarnog izaslanstva za Ukrajinu. No ponovit ću – sigurna sam da će Andrej postati premijer.

Bili ste jedna od rijetkih članica Predsjedništva (uz Brkića, Kovača i Anušića) koja se otvoreno suprotstavila Karamarku oko ideje rušenja Vlade i preslagivanja saborske većine.

Što je bilo, bilo je, ne volim se vraćati na to niti o tome posebno razglabati. A posebno ne skupljati političke poene zato što sam nešto napravila u skladu s vlastitom savješću. Svatko je na Predsjedništvu imao neki svoj stav, a završilo je tako da je tadašnji predsjednik uspio uvjeriti članove da idu putem koji je on planirao. Smatrala sam, unatoč tome što se Vlada nije temeljila na povjerenju pa je to utjecalo i na učinkovitost, da treba i dalje raditi na odnosima, svladati razlike i odraditi posao jer Hrvatska nema vremena za čekanje. Pojedini ministri pokazali su se jako kvalitetni, a i premijer se uhodao te sam smatrala da Vladu ne treba rušiti.

U drugoj su jedinici, gdje ste prvi na listi, i Zlatko Hasanbegović i Milijan Brkić, što očekujete – kakvi će biti rezultati?

Bit će jako zanimljivo, lista je živahno složena. Imamo različite ljude s različitim interesima, potencijalima. Na toj našoj listi se vidi kako bi bilo dobro da nemamo redne brojeve, nego da su kandidati abecednim redom poredani i da birači biraju potpuno u duhu preferencijalnog glasa. Milijan je, recimo, zamjenik predsjednika i 14. je na listi jer je sam odlučio biti posljednji kako bi poslao poruku svima da nije važno mjesto i da svi imaju jednake šanse budući da postoji preferencijalni glas. Očekujem pobjedu.

Kakav je vaš odnos s Brkićem, kako su se ljudi uvijek dijelili na Karamarkove i Brkićeve, vas se ubrajalo u Brkićevu ekipu?

Imamo odnos međusobnog poštovanja. On cijeni ono što ja radim, a ja neizmjerno cijenim njegov doprinos u Domovinskom ratu i trud koji je uložio u snaženje HDZ-a. On je jedan od ljudi koji su tijekom velikosrpske agresije svoje karijere i snove stavili po strani kako bismo danas imali slobodnu Hrvatsku, ja im to ne mogu zaboraviti. U stranci jako puno radi, čovjek je ogromne energije, entuzijazma, velikih organizacijskih sposobnosti, ljudski izuzetno kvalitetan, pošten… Ima sve karakteristike dobrog čovjeka, zbog toga ga poštujem. A ovo sve ostalo o podjelama na nečije ljude su naklapanja.

Smatrate li da će Brkić ostati zamjenik predsjednika, puno se pisalo da se ne uklapa u Plenkovićev HDZ?

To su isto neutemeljena nagađanja. Zašto se ne bi uklapao? Pročitajte samo u našem programu što piše o hrvatskim braniteljima i Domovinskom ratu.

HDZ na listama nije poštovao žensku kvotu, možda samo na dvjema listama. U čemu je problem?

Mene bi neizmjerno radovalo da smo na svakoj listi imali 40 posto žena. Kao društvo se moramo mijenjati i demokratizirati, a sigurna sam da će ti procesi utjecati i na veću zastupljenost žena. Nije nevažno spomenuti da na izbornim listama imamo dvije nositeljice, dok SDP ima samo jednu. Od šestero članova EP-a s naše koalicijske liste čak četiri su žene. HDZ je dao prvu hrvatsku predsjednicu – premda su slijeva mnogi tvrdili da u Hrvatskoj još nije sazrelo vrijeme za ženu na čelu države.

Je li vama kao ženi bilo teško u politici? Ako nisam indiskretna, imate li obitelj, djecu?

Supruga i tri kćeri.

Kako ste sve uklopili?

Najstarija kći ima 17 godina, srednja ima 14, a najmlađa će sada 9 godina. Muž je velika podrška. Navikli su na moja putovanja, još za vrijeme pregovora s EU. Nekako smo sve ukomponirali. Vrijeme kada smo zajedno nastojimo provoditi što kvalitetnije. Obećala sam kćerima da ćemo ovo ljeto biti zajedno, ali tko je mogao predvidjeti da ćemo ponovno na izbore, pa opet radim. A one su na moru.

Vodili ste tim za izradu HDZ-ova izbornog programa u kojem ste obećali 180.000 novih radnih mjesta, niži PDV, kredite mladima, je li to realno i ostvarivo?

Naravno, to je nešto što moramo ostvariti ako ne želimo biti posljednji u EU. Ovih 180.000 radnih mjesta znači 2020. stopu zaposlenosti od 68 posto, sad smo na 60 posto. Cilj je EU 2020. biti u prosjeku na 75 posto. Bilo bi idealno da je i naš cilj 75 posto, ali toliki skok nije realan. Prvi dio programa, a to su prva četiri poglavlja, posvećen je upravo mjerama za gospodarski rast i razvoj i nova radna mjesta. Istaknuli smo važnost reformi javne uprave i pravosuđa kako bi se ubrzali postupci izdavanja dozvola, rješenja, rješavanje sudskih postupaka, imovinskopravnih pitanja i slično. To je sve ključno za povoljno poslovno okruženje, naravno uz pravnu i poreznu stabilnost, sigurnost i predvidljivost.

Sve su mjere vrlo pažljivo definirane, računali smo fiskalne učinke i analizirali iskustva zemalja EU upravo kako bismo postavili realan okvir. Ali već se manipulira brojkama. Neki je dan Milanka Opačić izašla s izračunom delimitiranja rodiljnih naknada za koje smo najavili da je to trošak od 1,5 milijardi kuna. To je ukupni trošak jer već imamo izdvajanja od 860 milijuna za prvih šest mjeseci, a za drugih šest roditelj ima pravo na 2500 kuna. Dodatni trošak uvođenja prava na punu plaću za drugih 6 mjeseci, dakle, iznosi 400 milijuna kuna, a ne 1,5 milijardi. Jasno nam je da nema demografske obnove bez sigurnih i stabilnih radnih mjesta, bez rješavanja stambenog pitanja za mlade obitelji, rješavanja pitanja dostupnosti dječjih vrtića, boravka djece u školama, fleksibilnog radnog vremena i to je sve dio našeg programa. Ali bitne su i ove dodatne mjere kojima kao država pokazujemo da su nam roditelji i djeca na prvom mjestu.

Uz punu plaću za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta povisit ćemo i jednokratnu naknadu za novorođenče. Roditeljima s četvero djece omogućit ćemo status odgajatelja i plaću, što je dodatni trošak od 320 milijuna kuna, ali sigurni smo da će ova mjera smanjiti troškove bolovanja. Zato smo radili sve analize dodatnih i stvarnih troškova, sve što smo predložili realno je i ostvarivo. Dizanjem gospodarskog rasta omogućit ćemo porezna rasterećenja koja će potaknuti potrošnju. Jedna me gospođa pitala hoćemo li to stvarno sve napraviti. Moramo, Hrvatska nema izbora.

Najavili ste i smanjivanje PDV-a s 25 na 24, pa na 23 posto?

Da, smanjivanjem PDV-a za jedan posto u proračunu će biti 1,6 milijardi kuna manje, ali u porezima je često manje – više. Smanjivanje od jedan posto i dalje je malo, a Hrvatska dugoročno, prema mojem mišljenju, ne bi smjela imati PDV veći od 20 posto.

Imate li mjere za blokirane građane kojih je 330.000?

To je veliki problem koji treba riješiti prvenstveno radi zaštite naših ugroženih sugrađana, ali i zato što blokade povećavaju sivu ekonomiju. Prva mjera bit će otpis njihova duga do iznosa glavnice duga u visini jedne prosječne plaće uvećano za sve kamate. Tu je riječ o dugovima prema komunalnim i državnim poduzećima jer nije isto imati dug za mobitel ili za plin i vodu.

Najavili ste i zabranu ovrhe jedine nekretnine?

Kada je o tome riječ, važno je znati da se ta odluka ne može donositi retroaktivno, nego će se odnositi na buduće ugovore i odnose. Vezano uz postojeće odnose, uvest ćemo posebno praćenje kako bi se pomoglo osobama i obiteljima kada se aktivira ovrha nad jedinom nekretninom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Jandroković za HRT: Onemogućiti politizaciju skupa u Vukovaru

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor sutra započinje jesenje zasjedanje, a zastupnike, koji se nakon dvomjesečne stanke ponovno vraćaju u svoje klupe, čeka obiman dnevni red na kojem je već sada 127 točaka.

Sjednica će trajati do 31. listopada, nakon čega slijedi stanka, a Sabor s radom nastavlja 14. studenoga sve do ustavne stanke 14. prosinca.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković  ističe kako zastupnike očekuje intenzivan rad, s obzirom da je iz vlade došlo dosta zakonskih prijedloga. Vjerujem da ćemo raditi dobro i konstruktivno, te da ćemo popraviti ocjene koje po istraživanju imamo od naših građana, poručio je Jandroković.

Sutra će biti 38 pitanja što vladajućih, što oporbe. Nakon toga će biti uobičajena stanka kada će klubovi zastupnika govoriti o različitim temama i onda krećemo s dnevnim redom. U ovome tjednu imat ćemo zakon o otocima, o brdsko-planinskim područjima, o fiskalnoj odgovornosti. To su uobičajeni zakoni koje nam šalje Vlada. Preko ljeta je Vlada poslala preko 30 novih zakonskih prijedloga tako da ćemo imati intezivan rad, kazao je za HRT.

Odgovarajući na pitanje postoji li mogućnost prijevremenih izbora, Jandroković je rekao kako mu se čini da uvijek prije jesenskog zasjedanja Sabora krenu priče ima li vladajuća većina dovoljno ruku. Mogu potvrditi da 77 zastupnika čvrsto stoji iza Vlade RH. Dakle postoji vladajuća većina i nema govora o prijevremenim izborima, dodao je.

Na pitanje o tome da se ipak radi o tijesnoj većini te može li takva situacija omesti provođenje zacrtanih reformi, Jandroković je rekao da nema nikakve smetnje. Pripremaju se i porezna i mirovinska reforma. Tu je i set zakona u vezi s ovrhama kako bi se pomoglo blokiranim i ovršenim građanima. Sve je to u javnoj raspravi ili je pak završilo javnu raspravu. Tijekom jeseni Vlada će poslati te zakone u Sabor.

Govoreći o najavljenim prosvjedima sindikata u vezi s mirovinskom reformom rekao je da su rasprave ponekad burne kada je riječ o uvođenju nekih reformi. Međutim, velika je odgovornost na svima nama. Ovakav mirovinski sustav nije održiv. Ovaj je prijedlog koji će biti održiv i ispraviti nepravde koje postoje i koji će pokušati osigurati više mirovine za naše umirovljenike. Treba biti stpljiv, smiriti strasti i u mirnoj i argumentiranoj raspravi tražiti rješenje, dodao je.

Potvrdio je da se ministar branitelja Tomo Medved sastao s udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Bio je to dobar razgovor. Svi smo suglasni da treba intenzivirati napore vezane za procesuiranje i istraživanje ratnih zločina. Oko toga nema dileme. No predstavnici udruga osudili su pokušaj politizacije te teme. Mogu samo reći da kada smo uočili da kada je došlo do usporava, puno prije, te akcije kolege Penave u MUP-u je osnovana posebna komisija koja se bavi istraživanjem zločina upravo u vukovarskom kraju na Ovčari i dalo je to već određene rezultate, istaknuo je.

Naglasio je da treba nastaviti sa svime što je potrebno kako bi se procesuirali ratni zločin, ali treba onemogućiti politizaciju tog skupa u Vukovaru.

Svima koji žele profitirati na žrtvi i stradanju Vukovara poručujem da to nije dobro. To je vrlo ružno i to mogu činiti samo loši ljudi, kazao je Jandroković.

Svi oni koji zaista žele da institucije rade svoj posao neće dozvoliti politizaciju. Bit će tu nekih aktera koji će pokušati izvući za sebe možda neke političke bodove. Bit će tu i onih koji će možda željeti ugroziti vladajuću većinu u Hrvatskom saboru i pokušati srušiti Vladu, ali još jednom ponavljam da oni koji pokušavaju profitirati na žrtvi Vukovara – zaista zaslužuju svaku osudu.

Na pitanje novinarke Dajane Šošić o kojim se to ljudima radi, Jandroković je kazao da su oni već počeli pokazivati svoje namjere da skup iskoriste u političke svrhe. Vidjet ćete, što će više proticati dani, sve će se jasnije vidjeti tko su oni, dodaje.

Na razgovoru ministra Medveda s udrugama bilo je primarno započeti dijalog, nastaviti ga i informirati što je do sada učinjeno u procesuiranju ratnih zločina, kazao je.

Odgovarajući na pitanje o zahtjevu udruga da se Milorad Pupovac očituje o “Oluji” i Domovinskom ratu, rekao je da takav zahtjev branitelja još nije stigao u Sabor. No želim naglasiti da je ova vladajuća većina donijela sveobuhvatni zakon o hrvatskim braniteljima, da je donijela zakon o sustavu domovinske sigurnosti, da podupire Vladu koja je imala hrabrosti nabaviti vojne zrakplove F-16, da je ova Vlada i Ministarstvo obrane ponovno vratilo vojsku u VUkovar, Sinj, Varaždin, Ploče i vrlo skoro u Pulu, kazao je među ostalim predsjednik Hrvatskog sabora.

Oni koji nam prigovaraju da nedovoljno činimo na zaštiti državnih interesa i ne brinemo o dignitetu Domovinskog rata ili se ne brinemo o statusu hrvatskih branitelja – zlonamjerni su politikanti. Takvima nećemo dozvoliti da nas ucjenjuju. Nastavit ćemo ovim smjerom.

Kazao je i da nije dobio nikakvu obavijest o predsjedniku Kluba zastupnika SDP-a. Volio bih da se kolege i kolegice u SDP-u dogovore i da ne dovode sebe u ponižavajuću poziciju i da pošalju jedan prijedlog osobe koja će voditi Klub zastupnika SDP-a, rekao je za kraj Jandroković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: ‘Moje demoniziranje i majorizacija Hrvata mogu dovesti do ozbiljne krize’

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović: BiH je moja domovina i za nju ću se do kraja politički boriti

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović smatra da iza antihrvatske kampanje uoči listopadskih izbora stoje ne samo pojedine konkurentske političke stranke, već i nevladine organizacije, pa čak i određene obavještajne strukture.

Čović smatra da pokušaji njegove demonizacije kao nekoga tko želi “rušiti i dijeliti BiH”, kao i eventualne majorizacije hrvatskog naroda mogu dovesti do ozbiljne ustavne i političke krize.

“Već duže se propagandno djeluje da bi se na sve načine motivirali Bošnjaci da ponovo glasaju tako da u ime Hrvata biraju člana Predsjedništva BiH, odnosno nameću ishod koji apsolutno nije hrvatski izbor, već nešto protiv čega su Hrvati do sada u bezbroj navrata iskazali svoje negodovanje i protivljenje”, rekao je Čović  u intervjuu za “Dnevni avaz” kojeg prenosimo:

Povrat povjerenja

Kakva su Vaša očekivanja kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH od izborne utrke 7. listopada, te kakve rezultate očekuje HDZ BiH na čijem ste čelu, odnosno HNS, s kojima izlazite zajedno na izbore?

– HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a, prema svim istraživanjima, uvjerljivo vode kao hrvatska politička opcija koja uživa dvotrećinsku potporu i povjerenje hrvatskoga naroda u odnosu na sve druge političke opcije s hrvatskim predznakom. Ovako značajna plebiscitarna potpora povlači i jednu ogromnu odgovornost prema Hrvatima BiH, kao ustavotvornom konstitutivnom narodu, ali i prema našoj domovini Bosni i Hercegovini i svim njezinim građanima.

Hrvati BiH kao politički narod u kontinuitetu prepoznaju značaj okupljanja snažne stranke izražene euroatlantske orijentacije, jer znaju da je to jedini način da njihovi interesi na odgovarajući način budu zastupljeni. Očekujem da ćemo sudjelovati u formiranju vlasti na svim razinama sukladno ustavnom načelu konstitutivnosti i demokratskog predstavljanja svih ustavotvornih subjekata, a to su konstitutivni narodi u zajednici s ostalim građanima BiH.

Koga u ovom trenutku doživljavate najvećim konkurentom među kandidatima i smatrate li hoće li se Bošnjaci umiješati u izbor hrvatskog člana Predsjedništva?

– Potpora hrvatskoga naroda i uvjerljivo vodstvo HDZ-a BiH i HNS-a odnosi se na sve razine vlasti, pa tako i Predsjedništvo. Time i ne sumnjam u ishod predstojećih izbora i moj uspjeh kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva.

Kada je riječ o mogućim manipulacijama, to, nažalost, nije ništa novo, osim, recimo to tako, upadljive javne bahatosti s kojom se ovaj put to radi. Već duže vrijeme se propagandno djeluje da se na sve načine nastoji motivirati Bošnjake da ponovno glasuju tako da u ime Hrvata biraju člana Predsjedništva, odnosno nameću ishod koji apsolutno nije hrvatski izbor, već nešto protiv čega su Hrvati do sada u bezbroj navrata iskazali svoje negodovanje i protivljenje. Ciljano populistički se gradi kampanja na onim pitanjima za koja se zna da bošnjački narod ima posebno razvijen senzibilitet.

Time ga nastoje potaknuti na ponašanje na izborima na način koji apsolutno šteti odnosu i zajedničkim interesima i Hrvata i Bošnjaka, ali i svih građana BiH. U pozadini takvih tendencija kombinacija je sitnih privatnih interesa i ciljeva određenih ideološko-političkih krugova koji žele do kraja zaoštriti situaciju u BiH, vjerojatno kalkulirajući pri tome kako na taj način mogu ostvariti neke od svojih strateških političkih ciljeva.

U čemu bi se ogledala najveća pogubnost toga?

– Upravo vrijeme i iskustva iza nas najbolji su svjedok štetnosti i pogubnosti kršenja demokratskih načela i prava svakog od konstitutivnih naroda da slobodno biraju svoje političke predstavnike na svim razinama, osobito u tijela koja imaju karakter kolektivnog predstavljanja i vežu se za sustav zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Znamo da su to članovi Predsjedništva i nacionalni klubovi u domovima naroda. Ipak, duboko sam uvjeren da je krajnje vrijeme da okrenemo novu stranicu, a ove izbore vidim kao veliku prigodu da preokrenemo sve negativne trendove iz prošlosti, da je ostavimo iza sebe, i zajednički stvorimo zdrave pretpostavke za trajnu normalizaciju i povrat izgubljenog povjerenja bošnjačko-hrvatskih odnosa. Moje je čvrsto opredjeljenje da u predstojećem razdoblju te odnose u što kraćem razdoblju uzdignem na jednu partnersku, a potom i prijateljsku razinu kako i priliči bogatoj i svijetloj tradiciji suživota i međunacionalne tolerancije u BiH. Nama i našoj djeci je živjeti skupa u našoj domovini i nema razloga da se svatko ne osjeća prihvaćen i dijelom naše društvene zajednice.

HDZ BiH i SDA godinama koaliraju u vlasti, također, Vi ste imali odlične odnose s Bakirom Izetbegovićem u Predsjedništvu, zašto onda upravo iz SDA Vaš ponovni ulazak u Predsjedništvo predstavljaju opasnošću po BiH i Bošnjake? 

– To je dio te strategije plašenja Bošnjaka i stvaranja bauka o osobi Dragana Čovića kao onoga koji je „problem“, mojim navodnim rušilačkim porivima i ciljevima. Ta je propaganda intenzivno na djelu već nekoliko godina i stvara se, očito, privid da, ukoliko se „riješimo“ njega, problem majoriziranja Hrvata će nestati. Upadljivo, to je počelo nakon što je Ustavni sud BiH kroz odluku „Ljubić“ konačno razjasnio neka pitanja vezana za legitimno predstavljanje i prava konstitutivnih naroda kada je u pitanju izbor političkih predstavnika i zastupljenost. Time se drastično suzio prostor za izigravanje tih načela, kako je to u više navrata činjeno u prošlosti kroz razne koalicijske konstrukte, platforme, alijanse, uzurpacije pozicije hrvatskog člana Predsjedništva.

U svim tim varijacijama SDA je ostajala u vlasti, što jasno upućuje da je njeno rukovodstvo imalo udjela u svim tim oblicima neustavnog pristupa kako izbornom procesu tako i primjeni izbornih rezultata u procesu formiranja vlasti. Sada, kada su relevantne pravne i ustavne norme konačno razjašnjene, one se pokušavaju na sve moguće načine izigrati, prije svega podgrijavanjem atmosfere straha kod Bošnjaka i mojom demonizacijom.

Obavještajna kampanja

Može li to onda biti uvod u ustavnu i političku krizu u BiH? 

– Zabrinjavajuće je da se djeluje na taj način iako je općepoznato da to sigurno vodi u tešku ustavnu i političku krizu. Stimulira se antikampanja kojom se nastojim prezentirati Bošnjacima kao netko tko dijeli BiH, da zagovaram antieuropske i anticivilizacijske vrijednosti, poput diskriminacije, apartheida, pa čak i fašizma, da sam protiv ljudskih prava, da inzistiram na rješavanju vitalnih pitanja za budućnost BiH samo radi svojega interesa ili interesa nekolicine ljudi oko mene, odnosno da je sve što činim podređeno mojim vlastitim interesima, da ne postoji hrvatsko pitanje u BiH, već samo pitanje moga političkog položaja i statusa, da sam neprijatelj Bosne i Bošnjaka, da radim za interese Ruske Federacije ili nekih drugih država ili međunarodnih subjekata… Naravno da je sve to apsolutna neistina, kao i eventualne druge negativnosti koje se uporno šire kroz ovdje veoma aktivnu propagandnu mašineriju, u kojoj sudjeluju čak i određene osobe i organizacije iz nevladinog sektora. Postoje saznanja da u svemu ovome sudjeluju i obavještajne strukture unutar BiH koje su uzurpirane i stavljene u funkciju određenih političkih subjekata koji upravljaju antihrvatskom kampanjom koju se kao takvu nastoji prikriti izravnim napadima na mene, HDZ BiH i HNS, ali i na sve hrvatske intelektualce i javne osobe koje se usude javno očitovati o bilo kojem važnijem pitanju na način koji je suprotan svemu onome što se propagandom želi postići.

Međutim, ništa od toga me neće obeshrabriti niti pokolebati u mojoj težnji da izgradim europsku BiH po mjeri svih njenih građana i konstitutivnih naroda. Bosna i Hercegovina je moja domovina i za nju ću se do kraja politički boriti.

Politička tradicija

Stalno potencirate da Hrvati nisu ravnopravni s druga dva naroda i da se to mora promijeniti. S druge strane Bošnjaci i Srbi, gdje su većina Hrvati, također su ugroženi. Nedavno je o tome u Stocu govorio i lider SBB-a Fahrudin Radončić. Šta ćete učiniti da svi narodi i građani u ovoj zemlji budu jednakopravni? 

– Zalagat ću se za donošenje europskog ustava onakvog kakav je primjeren, moguć i potreban za europsku BiH, s kojim ona može ući u punopravno članstvo EU. On mora biti takav da utjelovljuje političku tradiciju jednakopravnosti i slobode kako za svakog pojedinca tako i za sva tri konstitutivna naroda. Težim ustavu koji razrješava antinomiju individualnih i grupnih prava, uspješno pomiruje europsku konvenciju o ljudskim pravima s tradicionalnim odrednicama našega ustava. To je moguće samo uz dosljednu provedbu temeljnih načela našeg ustava, a to je prvenstveno konstitutivnost koju je naš Ustavni sud s razlogom nazvao natkrovljujućim načelom.

Napad na pravosuđe je napad na državu 

Koliko su napadi i prijetnje nosiocima pravosudnih funkcija u BiH opasne za cjelokupno bh. društvo?

– To je dio šire strategije da se ovdje produbi kriza i dodatno ospori autoritet naših pravosudnih institucija u vremenu kada ono treba pokazati posebnu snagu i neovisnost. Napad na pravosudne institucije, naše suce i tužitelje je napad na državu BiH. Tako to treba shvatiti i shodno zakonu oštro sankcionirati. Oni koji stoje iza tih napada su neprijatelji BiH.

Ide li Vaš odnos s Miloradom Dodikom na štetu Bošnjaka i Hrvata, ali i države BiH, i imate li „tajni plan“ s njim? 

– Taj odnos je u medijima prikazan na jedan dramatičan način, kao zavjerenički prema BiH ili pojedinim narodima. To vidim dijelom one iste propagandne strategije kojom se pokušavam trajno diskreditirati u očima Bošnjaka. Ponovno vas i javnost uvjeravam da ništa od tih insinuacija i konstrukcija nije istina. Ono što želim za svoj hrvatski narod, želim i drugima, ništa više ni manje od toga. Dakle, ne tražim nikakve privilegije i specijalni status u ime Hrvata, a na račun drugih. Nemam nikakve skrivene ili tajne planove koji su prijetnja bilo kome. Moj plan je kristalno jasan – europska BiH, suverena i cjelovita država u kojoj su njeni građani jednaki, a konstitutivni narodi ravnopravni. Suradnja s gospodinom Dodikom temelji se na činjenici da je on nositelj izvršne vlasti u entitetu Republika Srpska i predsjednik snažne parlamentarne stranke. To su važne funkcije s kojih se može utjecati na živote građana, pa tako i Hrvata povratnika koji žive u RS.

Vaša saradnja s Dodikom, vezala se i za Vašu navodnu naklonost Rusiji i utjecaju te zemlje u BiH. Koliko u tome ima istine i koliko se utjecaji velikih sila na našu zemlju reflektiraju na cjelokupno stanje u BiH ?

– To je samo još jedno u nizu podmetanja, apsolutnih besmislica i medijsko-obavještajnih konstrukcija. Hrvati BiH imaju svoju neupitnu euroatlantsku orijentaciju kao svoj strateški cilj. Od tog cilja nikada ni pod kojim uvjetima osobno neću odstupiti i spreman sam učini sve što mogu u njegovoj promidžbi. Imajući to u vidu mogu samo kazati da je teza koju ste iznijeli najbolji dokaz karaktera anti-kampanje koja se vodi protiv mene i koja je time dosegla svoj apsurd. Idejni tvorci takvih insinuacija u silnoj želji da me kompromitiraju su se do kraja zapetljali, i vjerujem da više ni oni ne znaju kako se ispetljati iz svega toga.Ono što je važno je da, bez obzira o kojim vanjskim silama bila riječ, mi se apsolutno moramo okrenuti jedni drugima u BiH i prestati tražiti sponzore i pokrovitelje izvana, tko god da je u pitanju. Daleko je važnija naša unutarnja kohezija i komunikacija, ali na tome trebamo raditi, moramo početi iskreno komunicirati. Tu će se vrlo brzo morati napraviti iskorak da bi dobili pozitivan zaokret. To možemo postići samo u dijalogu i kroz potrebne reforme. I kada te naše odnose konačno posložimo sve će biti puno jasnije, pa i ta perspektiva naših unutarnjih i vanjskih odnosa. Danas se najveće zamke komunikacije kriju u društvenim mrežama i  nekontroliranom elektronskom dezinformiranju, gdje je moguće, bez da se snose posljedice, širiti različite neistine i to činiti na jedan organiziran način do te mjere da ljudi počnu vjerovati u laži. To nas sve vraća u mračno doba totalitarizma, pa gotovo mogu reci i u srednji  vijek. Uvjeren sam da će vrijeme ispred nas raskrinkati sav besmisao takvog oblika dezinformiranja, a da će javnost naći snage oduprijeti se tome, ne samo kada sam ja u pitanju nego općenito svugdje gdje postoje tendencija da se zamagli stvarno stanje stvari ili iskrivi  slika.

Osim političkih pitanja o kojima ste govorili, šta je za Vas prioritetno riješiti u zemlji nakon izbora?

– Za mene najvažniji prioritet i pitanje svih pitanja je životni standard naših građana. Pitanje ekonomije je ključno pitanje. Otvaranje novih radnih mjesta je izazov s kojim se odmah moramo suočiti. Zaustaviti iseljavanje naših građana. Borba protiv kriminala i korupcije. Dakle, politička pitanja ne smiju biti prepreka boljem gospodarskom ambijentu i povećavanju investicija. Ja želim raditi na ekonomskoj BiH i na snažnom ekonomskom razvoju naše domovine.

Kako komentirate činjenicu da je Nikola Špirić, državni izaslanik iz SNSD-a završio na „crnoj“ američkoj listi zbog korupcije?

– Nikada ne komentiram odluke te vrste pogotovo ako su donijete od stranih administracija, isto kao što ne komentiram odluke naših pravosudnih institucija. Uvijek ću biti suzdržan u takvim stvarima iz principijelnih razloga. Ne bi bilo primjereno ni sa stanovišta javne pozicije koju  obnašam da to komentiram na bilo koji način. Indikativan je jedino trenutak njenog donošenja, praktično u jeku predizborne kampanje. Moja je osobna želja da uvijek u svim situacijama naše nadležne institucije reagiraju svugdje gdje se utvrde neki elementi neprihvatljivog ponašanja, bez obzira o kome je riječ.

Tko je kriv što zbog migrantske krize u BiH, najviše ispaštaju građani, koji su „razapeti“ između toga da budu humani i straha za svoju sigurnost. Zar nije Predsjedništvo BiH moglo učiniti više i kako riješiti ovaj problem?

– Predsjedništvo BiH je svojim zaključkom obvezalo Vijeće ministara da redovito prati ovu materiju, a njegova predsjedatelja da dostavlja informacije o stanju u području migracija u svezi s povećanim prilivom migranata u BiH. Time je ova točka postala stalna u našem radu. Osim toga u Predsjedništvo smo pozvali sve nadležne institucije kako bi kroz razgovor s njima utvrdili pravo stanje stvari, odgovarajuće odgovore i raspoloživa rješenja za ovaj problem. Ono što je kratkoročna mjera je primarno bolja zaštita naših granica i povećan napor na sprečavanju ulazaka, pogotovo jer ima indicija da se ti ulasci potiču i organiziraju iz susjednih zemalja. S druge strane, migrante koji uđu u Bosnu i Hercegovinu moramo tretirati sukladno zakonu i europskim standardima, paziti da ne dođe do povrede njihovih temeljnih ljudskih prava i da im se pomogne u egzistencijalnom minimumu do rješenja njihovog statusa. Pri tom istovremeno moramo paziti sigurnost naših građana tako što ćemo znati tko i kakav nam ulazi u zemlju te pratiti njihovo kretanje i ponašanje. I u ovim pitanjima međunarodna zajednica pomno prati svaki naš korak. Nažalost, problem je takav da ga ne možemo rješavati bez pomoći i tješnje suradnje s Europskom unijom.

Jedna od Vaših čestih izjava je ta da su cilj i misija HDZ BiH europska BiH. Kakva je  po Vašem viđenju ta europska BiH i zašto uglavnom iz HDZ-a stižu izjave da su jedino Hrvati pobornici i zagovornici evropskih vrijednosti. Smatrate li uistinu da nema drugih stranaka u zemlji kojima je stalo do europskog puta? 

– Vrlo jednostavno, europska BiH je članica Europske unije odnosno zemlja koja ispunjava i  prati europske standarde u svim relevantnim pitanjima i područjima života, prije svega  vladavine prava, unutarnje stabilnosti, efikasnih institucija, zaštite ljudskih prava i prava  manjina, gospodarskog prosperiteta, socijalne sigurnosti itd.

Potvrđujući Hrvate kao nositeljima europskih vrijednosti nikada nismo zanijekali drugima europsku orijentaciju, ali smo osjećali potrebu da jasno iskažemo svoju, i to ne treba nikoga  smetati zato što je to iskreno, bez obzira kako to netko drugi vidio ili tumačio. U tome nema nikakve razmetljivosti ili želje da se prikažemo na bilo koji način vrjednijim ili boljim od  drugih. Da su samo Hrvati opredijeljeni za EU onda cijela ta priča ne bi imala puno smisla. Naša je želja bila prije svega da ojačamo svijest unutar svog naroda o tom pitanju i da ga ohrabrimo da da svoj puni doprinos europskoj perspektivi BiH, da ostane na svojim stoljetnim  ognjištima, a onda i da pozovemo i druge koji dijele te vrijednosti i spremni su slijediti taj put. Nije dovoljno pokrenuti samo politiku, već i cjelokupno društvo i sve njegove komponente, i Srbe i Hrvate i Bošnjake, kao i sve druge građane. Zamkama prošlosti možemo izbjeći samo ukoliko sazrijemo kroz zajednički radi i unutarnji dijalog o svim bitnim pitanjima. To je nužno kako bi bili spremni za ono što se od nas kao države očekuje na EU putu, ali i ono što sami priželjkujemo za sebe i svoju djecu.

(avaz.ba)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari