Pratite nas

‘HDZ očekuje pobjedu i šest mandata!’

Objavljeno

na

Prošle godine smo osvojili šest mandata, a ove godine Hrvatska bira 11 europskih zastupnika, jednog zastupnika manje nego lani, podsjetio je Plenković, dodavši kako treba pričekati još malo i vidjeti prve izlazne rezultate.

20:12 U Ilici 48, u sjedištu ORaH-a oko 21 sat očekuju jedanaestero kandidata s njihove liste za Europski parlament.

Holy je istaknula da će, ukoliko ORaH-ov kandidat ili kandidatkinja uđe u EU parlament, provoditi politiku održivog razvoja i biti će dio frakcije Europske stranke zelenih (EGP). mirelaica

Pojasnila je da je to u gospodarskom smislu “Zeleni novi dogovor” dekarbonizacija privrede, znači putem javnog financiranja ulaganje u obnovljive izvore energije i sve održive zelene prakse – održivi turizam, održiva poljoprivreda, sustavi gospodarenje otpadom, pročišćavanje otpadnih voda, ulaganje u vodni sektor, provedba i osmišljavanje održive adaptacijske strategije jer su, kako smatra, klimatske promjene najveća prijetnja i životu na Zemlji i gospodarstvu u cjelini.

Holy je rekla kako politika održivog razvoja otvara nova radna mjesta.

“Zbog toga je naša kampanja bila upravo usmjerena prema tome. Naime, statistički pokazatelji u cijeloj Europi pokazuju da realizacija projekata održivog razvoja, znači ne samo u obnovljivim izvorima energije, nego i u poljoprivredi, turizmu, u IT sektoru također te u cijelom nizu sektora koji se bave održivom potrošnjom i proizvodnjom, a to su sustavi gospodarenja otpadom – pokazuju više tisuća, čak i milijuna novih radnih mjesta”, dodala je.

20:02 Kandidati s liste Kukuriku koalicije polako su se počeli okupljati u središnjici stranke na Iblerovom trgu.

SDP je u izbore za Europski parlament ušao s najmanjom potporom birača u posljednjih sedam godina. Neven Mimica, nositelj liste, rekao je za Dnevnik.hr kako oni u ove izbore nisu ušli sa strahom.
– Ušli smo s namjerom i odlučnošću da razgovaramo s građanima i da objasnimo o čemu se zapravo radi, što je važno. Važno je odabrati političku opciju, europski politički koncept budućnosti Europske unije, načina izlaska iz krize na europskoj razini. Objašnjavali smo da se radi o izboru između progresivnog modela Europe i konzervativnog, a ne o izboru između toga tko je bolji HDZ i SDP, u hrvatskom političkom prostoru – rekao je Mimica te je dodao kako SDP ostaje pri cilju, a to je da osvoje najveći broj glasova.
Očekuje se kako će predsjednik SDP-a, Zoran Milanović, u stožer stranke doći oko 22 sata.

19:59 Nositelj HDZ-ove koalicijske liste na euroizborima, Andrej Plenković, izjavio je u Središnjici HDZ-a kako očekuju pobjedu svoje koalicije te da bi izvrstan rezultat bio osvajanje šest mandata u Europskom parlamentu.
Prošle godine smo osvojili šest mandata, a ove godine Hrvatska bira 11 europskih zastupnika, jednog zastupnika manje nego lani, podsjetio je Plenković, dodavši kako treba pričekati još malo i vidjeti prve izlazne rezultate.

Istaknuo je kako već imaju podatke o većoj izlaznosti u sredinama gdje HDZ tradicionalno osvaja velik broj glasova, što daje ohrabrenje za dobar izborni rezultat HDZ-a i koalicijskih partnera, HSS-a, HSP dr. Ante Starčevića, BUZ-a, HDS-a i ZDS-a.

I HDZ-ova kandidatkinja za Europski parlament Ivana Maletić izjavila je kako očekuju da će na izborima za Europski parlament (EP) njihova koalicijska lista osvojiti šest mandata.

Maletić smatra da bi HDZ-u u prilog išla veća izlaznost, a čega je Vlada svjesna.

“Vlada građane nije dovoljno informirala jer je svjesna da građani znaju da Vlada nema odgovore na izazove pred kojima se Hrvatska nalazi, i ne zna europske politike, što je pokazala u više prilika”, rekla je Maletić.

Da očekuju uvjerljivu pobjedu na izborima rekao je i politički tajnik HDZ-a Tomislav Čuljak.

“Optimista sam što se tiče rezultata izbora jer imamo iznimno kvalitetnu listu i široku koaliciju te vjerujem i da imamo potporu sugrađana. Imamo motivirano članstvo i naše simpatizere i očekujem uvjerljivu pobjedu na izborima”, naglasio je Čuljak.

Smatra da su ovi izbori najbolja anketa i oni će pokazati kako HDZ stoji u stvarnosti, a kako vladajuća Kukuriku koalicija.

Na izbore za Europski parlament – pod sloganom “Snaga za bolje sutra”, HDZ je izašao u koaliciji s HSS-om, HSP dr. Ante Starčević, BUZ-om, HDS-om i ZDS-om.

A.P/dnevno/hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Povijesnice

‘Bijeli put’ – Paradigma hrvatskoga jedinstva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Iz knjige 'Bijeli put za Novi Bilu i Bosnu Srebrnu'

Hrvati srednje Bosne, a posebice Nove Bile, koncem 1993. trpjeli su pravu humanitarnu katastrofu: cijeli kraj bio je mjesecima u potpunom okruženju postrojbi Armije BiH, a tamošnja bolnica, koja se nalazila u franjevačkoj  crkvi, bila je pretrpana ranjenicima koji su počeli umirati zbog nedostatka osnovnih lijekova i medicinske opreme. Nova Bila bila je na izdisaju, a cijeloj Lašvanskoj dolini prijetila je glad, piše Večernji List

Zahvaljujući ljudima velika srca, vijesti o pogibelji koja se nadvila nad tamošnje civilno stanovništvo probile su medijsku blokadu i stigle do Zagreba. I onda je, tog 10. prosinca 1993. godine, na Dan ljudskih prava, na zagrebačkom Zapadnom kolodvoru točno u podne izdana zapovijed: “Neka konvoj krene!”

I krenuli su, na dug, neizvjestan put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu, poznat i kao Bijeli put.

Točno 25 godina kasnije, ova inspirativna, istinita priča živi u kolektivnom sjećanju, ali i u sjećanju sudionika ovog humanitarnog pothvata koji će se okupiti danas u isto vrijeme na istome mjestu.

Humanitarni konvoj “Bijeli put” s desecima šlepera krcatih lijekovima, odjećom i hranom, u pratnji medicinskog osoblja, franjevaca, novinara i tehničkog osoblja krenuo je na dug i neizvjestan put, pod vodstvom dr. Slobodana Langa i zapovjedništvom Hermana Vukušića kako bi pružio novu nadu bespomoćnim civilima u ratom zahvaćenoj središnjoj Bosni.

Konvoj se i danas, nakon 25 godina, pamti kao jedinstven herojski čin nekolicine hrabrih ljudi koji su preko prvih linija bojišnice, uz vlastite žrtve, krenuli dostavili nužnu medicinsku pomoć u Novu Bilu u kojoj je zbog ratne blokade bilo onemogućeno liječenje ranjenih i bolesnih.

– Na taj put nade, ali i velike tjeskobe i strepnje krenuli smo zbog velike ljudske potrebe i želje da pomognemo našoj braći, Hrvatima u Lašvanskoj dolini. Na put smo krenuli jer više nismo mogli  mirno promatrati njihovu ratnu i ljudsku dramu, veliku ljudsku bol i patnju – prisjeća se danas negdašnji zapovjednik konvoja Herman Vukušić stariji, otac poznatog psihijatra istoga imena, koji je također sudionik konvoja.

Naime, bolnica u Novoj Bili “pokrivala” je potrebe čak 70 tisuća žitelja u nemogućim ratnim uvjetima. Teški ranjenici smještani su po crkvenim klupama, kirurška ekipa bila je neprekidno u pogonu, na rubu snaga.

Kako će kasnije svjedočiti dr. Tihomir Perić, medicinski ravnatelj bolnice, liječnici su često bili prisiljeni raditi operacije čak i bez anestezije, a bolnica je ostala bez antibiotika, infuzijskih otopina pa i hrane. Djeca su se rađala po hodnicima, a za 50-ak novih ranjenika svakoga dana skrbilo se u uvjetima bez grijanja i struje, pa su strah i nevjerica pacijenata i liječnika prerasli u očaj. Za cijelo to vrijeme, međunarodna zajednica slijepo je i nijemo promatrala patnju Hrvata iz Srednje Bosne. No, ne i Hrvati iz Hrvatske i iseljeništva.

Kako su se u tako kratkom vremenu od osnutka udruženja “Akcija Bijeli put” pa do pokreta sa Zapadnog kolodvora, za svega 35 dana uspjeli prepuniti svi ti teretnjaci, krcati sa svim vrstama pomoći?

>> Pogledajte kako je hrabra hrvatska vojska zaustavila agresora nakon pada Vukovara

– Ključnu ulogu u upoznavanju javnosti odradila je Jadranka Kosor, tada novinarka Hrvatskog radija, za koji je svakodnevno pratila rad Akcije Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu – kaže Vukušić, pa se prisjeća fantastičnog odaziva “malih” ljudi i velikih poduzeća uoči kretanja konvoja.

– Kada je, na današnji dan prije 25 godina krenula, rijeka Bijelog puta od Zagreba postajala je sve veća. Iz Rijeke, iz Splita, iz Tomislavgrada rasla je, bujala ova rijeka ljubavi – prisjeća se bivši zapovjednik golemom odazivu Hrvata.

– Konvoj je zajedničko djelo desetak tisuća ljudi dobre volje iz svih slojeva hrvatskog društva, a poseban doprinos dala je humanitarno-karitativna  organizacija bosanskih franjevaca “Kruh sv. Ante” iz Zagreba i Splita – ističe naš sugovornik.

Nakon dva tjedna i 900 prijeđenih kilometara naposljetku, osim nužne pomoći, na Badnju večer donio i tračak svjetlosti u Lašvansku dolinu u kojoj se živjelo, borilo, rađalo, umiralo od gladi i žeđi i nedostatka lijekova.

Osim troje ranjenih, Bijeli put, na žalost, uzeo je i jednu ljudsku žrtvu. Jedan od vozača, 59-godišnji Ante Vlaić, poginuo je 22. prosinca kada su Bošnjaci napali konvoj pri povratku u Zagreb.

– Poginuo je čovjek u želji da pomogne. Nakon 20 godina još uvijek se pitam zašto je dragi Bog odabrao baš njega, o kojemu sve najbolje govore susjedi u Podsusedu, suputnika na Bijelom putu koji je na pitanje što ako pogine odgovorio da želi pomoći svom narodu i da bolje da pogine on, a ne netko mlađi. Metak je odabrao baš njega upravo zbog njegove plemenitosti, da bude simbol Bijelog puta – kaže Herman Vukušić.

I nije Ante zaboravljen: u spomen na taj tužni dan u župnoj crkvi u Novoj Bili svakog 22. prosinca slavi se sveta misa za pokojnog Antu Vlaića. Jedna ulica u Novoj Bili, ona koja vodi s magistralne ceste prema župnoj crkvi, nosi njegovo ime.

Simbol hrvatskog jedinstva

U konvoju spasa sudjelovalo 99 šlepera sa 143 članova medicinskog osoblja koja su potrebitima dostavili 1000 tona pomoći: hrane, lijekova, medicinskih aparata, odjeće,obuće, ogrjeva.

– Međutim, svi ti brojevi i statistički podaci ne mogu ispričati cjelovitu priču o Bijelom putu, jer svatko od nas u svojemu srcu i duši ima svoju intimnu priču, svoja sjećanja i svoje osjećaje, pa iako su naše priče  o Bijelom putu u detaljima možda drukčije, ono što ih povezuje jest uvjerenje kako smo poslije Bijelog puta svi mi bili drukčiji i bolji. Konvoj je okrijepio naše duše, osnažio ih vjerom i nadom da je dobro uvijek snažnije od zla, istina od laži, nada od malodušja, ljubav od mržnje – kaže Vukušić, dodajući kako je o ovom događaju napisano mnogo knjiga, no čitateljima bi svakako preporučio “Bijeli put i sivi Haag” Borislava Arapovića s autentičnim dokumentima i svjedočanstvima.

– Bijeli put u Lašvanskoj dolini doživljen je kao paradigma hrvatskog jedinstva. Značio je više, mnogo više od običnog konvoja s hranom i lijekovima. Kazivao je da Hrvati Lašvanske doline nisu zaboravljeni, ostavljeni na milost i nemilost ratnim zbivanjima, da ima netko tko misli na njih – sumira Herman Vukušić značaj Bijelog puta.

– Prema mišljenju mnogih ljudi i institucija, civilnih, političkih i vojnih, konvoj Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu, usto što je imao presudan značaj za opstojnost Hrvata u Srednjoj Bosni, također je širom otvorio vrata pomirenju hrvatskog i bošnjačkog naroda – zaključio je naš sugovornik Herman Vukušić.

Možda i najveća važnost ovog događaja, o kojem su snimani i filmovi, leži u tome što su utabanim stazama konvoja “Bijeli put” kasnije otvoreni humanitarni koridori za pomoć svim civilima u BiH bez obzira na vjeru i naciju, a u tamošnjoj bolnici koja je obnovljena 1999. novcem RH  danas se liječe i Bošnjaci i Srbi i Hrvati.

Renata Rašović /Večernji List

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Velika pljuska Mesiću: Pismo trojice bivših visokih predstavnika nije imalo nikakva učinka

Objavljeno

na

Objavio

Pismo trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, u kojem se Hrvatska optužuje za miješanje u unutarnje stvari u BiH, nije imalo nikakva učinka kakvog se htjelo postići, izjavila je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.

-Nitko nije spominjao to pismo. Ja sam se na njega referirala, odbacujući ga i smatrajući ga zaista neprimjerenim i prema Hrvatskoj, ali i prema institucijama EU-a jer se na neki način miješa u njihov rad. Pismo je instruktivno, daje instrukcije što bi Vijeće za vanjske poslove trebalo raspravljati i odlučivati, a miješa se i neke odluke Komisije. Pismo očigledno nije imalo efekta koji se želio postići rekla je ministrica Pejčinović Burić, koja sudjeluje na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a.

Trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling prošli su tjedan uputili pismo visokoj predstavnici EU-a za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU-a, u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.

Na to pismo dosta oštro odgovorio je premijer Andrej Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odbacivši optužbe o miješanju u unutarnje stvari BiH, ističući da su upravo neki bivši visoki predstavnici djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

Ministri vanjskih poslova u ponedjeljak su raspravljali o stanju u jugoistočnoj Europi i europskoj perspektivi zemalja iz toga područja.

Bezočne laži vanjskih suradnika velikobošnjačke politike

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari