Pratite nas

Politika

HDZ-om se širi bauk Strašnog labuda: Stoji li Brkić iza Penave, jer ako stoji…..

Objavljeno

na

Najava vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave da razmišlja o kandidaturi za predsjednika HDZ-a prilično je odjeknula u stranačkim redovima.

Šef HDZ-a Andrej Plenković na novinarsko pitanje o tome jučer je kratko poručio: “Dobro je imati ambicije”. Dodao je da se osjeća sigurno s obzirom na to da je stranku preuzeo s minusom od 19 milijuna kuna, a da je ona sada u plusu, konsolidirana i jaka. No, izvori iz stranke kažu da su Penavin intervju i najava kandidature poprilično uznemirili aktualno vodstvo.

Turbulencije

– Ne čudi me što je vrh jako nervozan zbog toga. Penavine poruke su snažne, a pritisaka na Plenkovića iz dana u dan sve je više. Vukovar je posebna priča, a očito je da Plenković nije uspio puno postići izmjenama datuma blagdana – rekao je jučer Jutarnjem listu jedan HDZ-ovac. Penavinu najavu kandidature komentirao je i Davor Ivo Stier, koji je također najavio utrku za čelno mjesto stranke.

– Mislim da je Ivan Penava poslao dobre poruke u intervjuu. Mi smo u kontaktu, čuli smo se prije nekoliko dana, a i jučer smo razmijenili poruke – rekao je Jutarnjem Stier.

Iako je Penava najavio da razmišlja o kandidaturi za prvog čovjeka stranke, HDZ-ovci s kojima su iz Jutarnjeg jučer razgovarali kažu kako misle da on ima malo drugačiji plan.

– Mislim da će se on na kraju kandidirati za potpredsjedničko mjesto, ali još je prerano govoriti o tome. U svakom slučaju, Penava treba biti u nacionalnom predsjedništvu – kaže sugovornik Jutarnjeg , koji dobro poznaje vukovarskog gradonačelnika. Jedan dugogodišnji član HDZ-a, koji je prošao brojne turbulencije u stranci, ističe da Penavinu najavu treba sagledati u širem kontekstu.

– To je, prije svega, jedan snažan potez u detronizaciji šefa stranke Andreja Plenkovića. Ovakve poruke, kakve je poslao Penava, dodatno slabe i urušavaju Plenkovićevu poziciju u stranci – kaže sugovornik Jutarnjeg te ističe da Penava od samih početaka nastupa vrlo promišljeno te da polako gradi svoju poziciju za visoko mjesto u stranci.

Šira grupacija

– Znam da Penava spominje kandidaturu za predsjednika, no i ja smatram, kao još neki kolege, da će se on kandidirati za potpredsjedničko mjesto. Mislim da je to sve dio njegove taktike, i to dobre. Nema sumnje da će on imati jako dobru potporu, a politički kapital koji stekne vjerojatno će preusmjeriti prema jednom od kandidata za šefa HDZ-a. U ovom trenutku ne znamo tko će to biti, ali znamo sigurno da neće biti Plenković – kaže ovaj HDZ-ovac. Na upit što bi za ostale protukandidate, prije svega Stiera i Kovača, značilo da Penava ipak istakne kandidaturu za prvog čovjeka, kaže da to ne bi bilo dobro za njih te da bi u konačnici išlo naruku Plenkoviću.

– Situacija u stranci je kaotična. Kad članovi stranke ovako istupaju i najavljuju kandidature, čak unatoč zabranama koje su uveli, onda je jasno da se nešto ozbiljno priprema – kaže i dodaje da će zasigurno biti još kandidatura.

– Sve one koji istupaju povezuje jedno – nezadovoljstvo Plenkovićem. A s obzirom na okolnost, mislim da bi moglo doći do stvaranja šire grupacije protiv aktualnog šefa bez obzira na razlike i neslaganja koja sada postoje među njima – smatra sugovornik Jutarnjeg.

Nitko od članova HDZ-a s kojima su iz Jutarnjeg razgovarali ne misli da bi Penavu mogle snaći bilo kakve sankcije zbog najave kandidature s obzirom na nova pravila koja su uvedena.

– Ne vjerujem da bi se usudili na bilo koji ga način sankcionirati. To ne bi bilo dobro i nanijelo bi štetu – rekao je jedan sugovornik.

Zanimljivo je da su se nakon Penavina intervjua među HDZ-ovcima proširile informacije da iza vukovarskog gradonačelnika “zasigurno stoji Plenkovićev zamjenik Milijan Brkić”. Tome su pridonijele i višemjesečne priče da će Brkić za predstojeće unutarstranačke izbore “pronaći” svojeg kandidata.

Utjecajne skupine

– O tome se u stranci spekulira već neko vrijeme, pogotovo zato što je poznato da Brkić nije u dobrim odnosima ni s Davorom Stierom, ni s Mirom Kovačem, koji su još prije najavili kandidature. Tako da me ne bi iznenadila Brkićeva umiješanost – govori jedan HDZ-ovac. I dok su neki u stranci uvjereni da je u slučaju Penava riječ o Brkićevoj akciji, drugi, pak, članovi kažu kako sumnjaju da je Brkićev utjecaj tako velik u stranci nakon svega što se dogodilo.

– Znam da Penava i Brkić komuniciraju, ali teško mi je procijeniti Brkićevu ulogu. Mislim da se, s jedne strane, Brkićev utjecaj precjenjuje, ali s obzirom na okolnosti i situaciju u stranci, ništa ne bih isključio. Kod nas se sve to brzo mijenja. Neki se brzo udružuju, ali još brže i razilaze. Imali smo dosta takvih primjera – kaže sugovornik Jutarnjeg. Jedan član stranke kaže kako ne bi baš rekao da je Brkić taj koji stoji iza Penave, ali ističe da je u ovom trenutku vrlo moguće da je on dio ekipe oko vukovarskog gradonačelnika. Dodaje da Penavu, koliko on zna, podržavaju neke braniteljske udruge i utjecajne skupine te pojedinci iz HDZ-a, dio tamošnjih poduzetnika, ali i dio simpatizera Miroslava Škore, piše Jutarnji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Pupovac: Plenković bi puno izgubio koalicijom sa Škorom, zašto bi HDZ vraćao u 2015.?

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik SDSS-a, Milorad Pupovac, u intervjuu za Novi list rekao je što očekuje od predstojećih parlamentarnih izbora.

“Mi se izbora ne bojimo. Ali, izbori su zahtjevan posao i zato nimalo lagan. Za njih smo pripremljeni politički, a operativno se spremamo kao i svi ostali. Ne vidim tko bi u našoj 12. jedinici ugrozio kandidate SDSS-a”, rekao je Pupovac za Novi list.

Pupovac je rekao da je eksperiment formiranja koalicije HDZ-a i HNS-a značajan iz dva razloga. “Prvo, omogućeno je da se sačuva smjer kojim je HDZ sam htio ići, sa svojim unutarnjim reformama i reformama u društvu. Drugo, unatoč visokoj cijeni koju je HNS platio raskolom, u Vladi su surađivale dvije stranke za koje je to ranije bilo nezamislivo i to kako bi održale minimum stabilnosti političkih procesa. To je pomoglo da se politička scena konsolidira. Od 2013., posebno nakon 2015., ta je scena bila izrazito nekonsolidirana.

S jedne su strane bili politički ekstremisti i avanturisti, a s druge stranke s određenim programom i idejama, ali s teretom političkog nasljeđa zbog čega se nisu uspijevale oporaviti. Sada, međutim, imamo konsolidirani SDP, konsolidirani HDZ kao neka vrsta demokršćanske stranke koja nije ekstremno nacionalističkog smjera i možemo reći da na ove izbore idemo u povoljnijim okolnostima nego što su to bile prije nekoliko godina”, rekao je Pupovac.

Istaknuo je da je činjenica da postoji desno krilo HDZ-a, ali ne vjeruje da se može pojaviti ekstremno desna politička stranka koja će osvojiti više od desetak posto glasova. ” To je moguće jedino u okolnostima kada HDZ preuzme njegovo desno krilo, u tom slučaju, kao što je to bilo 2015., udio desnih birača odnosno stranaka poraste znatno iznad deset posto”, rekao je Pupovac.

“Sve stranke moraju raditi kompromise. Rijetki su trenuci kada se u svemu poklapa ideološki profil vodstva stranke i njezinih birača”, rekao je Pupovac, dodavši da je 2015., u vrijeme kad je na čelu HDZ-a bio Tomislav Karamarko, prevladalo desno krilo HDZ-a, ali i desne političke opcije izvan te stranke, koje su činile tu koaliciju.

“Danas je drugačija situacija jer imamo predsjednika Republike koji može moderirati barem dio političkih procesa i šire shvaća što je za Hrvatsku dobro. On sigurno neće biti pod utjecajem partijskog pogleda. Mirniji sam jer znam da je na čelu države čovjek koji će sve napraviti da dođe do nužne vrste kompromisa”, rekao je Pupovac, koji ne misli da bi HDZ profitirao u koaliciji s Miroslavom Škorom.

“Nebitno je što je meni neprihvatljivo, pitanje je što bi Andrej Plenković napravio sebi s tom vrstom koalicije. U tom bi slučaju nejasno bilo zašto je onda radio sve ovo u posljednje četiri godine. Zašto je onda reformirao HDZ ako bi se sada vratio tamo gdje je stranka bila 2015.?”, rekao je Pupovac, dodavši da bi koalicijom sa Škorom Plenković puno i izgubio.

“Kada bi se Hrvatska danas vratila na tip Vlade kakav je bio 2015., bilo bi to izrazito riskantno. Ekonomski bi u tim uvjetima teško pronašla potreban put radikalnog zaokreta. Ljude se više ne može hraniti ispraznim, lažnim domoljubljem. Bio bi to stoga jedan iznimno neodgovoran politički projekt, koji bi i odnos između predsjednika i te Vlade učinio takvim da ne bi ostao niti minimum kohabitacije”, rekao je Pupovac za Novi list.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Evo kakav odnos snaga donosi Crobarometar mjesec dana prije izbora

Objavljeno

na

Objavio

isječak/NovaTV

Hrvatska u srpnju bira 10. saziv Hrvatskog sabora od neovisnosti. Izborna kampanja je započela, a Dnevnik Nove TV, u svom redovitom Crobarometru koji provodi agencija IPSOS, donosi prvo istraživanje stranaka i koalicija koje izlaze na birališta.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) izlazi na birališta s trenutnom potporom od 28 posto. Ono što je HDZ-u važnije jest da SDP-ova koalicija nazvana RESTART nije pretekla vladajuće.

RESTART koalicija na izbore izlazi s potporom od 24,9 posto potpore birača, a Miroslav Škoro sa svojim Domovinskim pokretom na desnici je okupio Suvereniste i Blok za Hrvatsku te zajedno dobivaju 13,5 posto potpore birača.

HDZ-ovo biračko tijelo je i dalje tradicionalno više zastupljeno među starijim biračima iznad 60 godina, u ruralnijim sredinama. Isto tako, u HDZ-u ne trebaju za sada strahovati. Slavonija je i dalje najjača utvrda i to sa 38 posto birača, dok bi se možda mogli zabrinuti za glasače u Dalmaciji gdje je stranka jaka kao i na razini države. Inače je HDZ u Dalmaciji imao veću potporu, ponekad i 40 posto.

SDP baš kao i HDZ najveću potporu ima među biračima koji su stariji od 60 godina. Zanimljivo, malo veću potporu mogu računati među ženskim biračima. SDP je tradicionalno jak u Zagrebu s 28 posto potpore, kao i na Sjeveru Hrvatske.

Škorina koalicija Domovinskog pokreta, Suverenista i Bloka za Hrvatsku ima, čini se, ravnomjerno raspoređene birače od sjevera do juga, i istoka i zapada, dok najmanju potporu imaju među biračima u Zagrebu – tek devet posto.

Most, koji završava još jednu parlamentarnu sezonu osipanjem zastupnika na početku izbora, bori se i za političko preživljavanje. Trenutno su na 4,8 posto potpore građana. No, niti šest posto neće biti garancija da se ulazi u Hrvatski sabor. Očekivano, izborni prag prelaze u Dalmaciji i u Zagrebu.

Od ostalih koalicija najbolje prolazi još jedna lijeva koalicija Možemo! – Zagreb je naš, Nova ljevica i OraH s potporom od 2,6 posto. Odmah iza njih je koalicija Pametno i Fokus s 2,4 posto. Ivan Pernar na izborima može računati s također 2,4 posto.

Nedavno formirana Stranka s Imenom i Prezimenom ima potporu od 2,2 posto. Živi zid, nekada treća politička opcija, sada na izbore ide u koaliciji sa Promijenimo Hrvatsku i dobili bi 1,9 posto potpore. IDS ima stabilnu bazu u Istri, a može računati na 1,8 posto.

Ostale stranke su ispod jedan posto i zajedno bi dobili 3,8 posto, a protežu se od ljevice do desnice. Tako HDSSB ima 0,8 posto, stranka Milana Bandića,koja je još početkom godine bila oko 3 posto, sada je na 0,7 posto potpore građana.

HNS s novim predsjednikom Predragom Štromarom kreće u izbore s potporom od 0,7 posto. HSLS kao najstarija politička stranka bori se također za političko preživljavanje i u izbore ulaze s 0,4 posto potpore.

Većina građana pesimistična i nezadovoljna

Hrvatska se vratila u normalnu i tako je većina građana opet pesimistična. Takvih je 61 posto, dok je optimista 30 posto, a devet posto građana nema stav po tom pitanju. Podsjećamo, prošlog mjeseca vladao je probuđeni optimizam kada je 50 posto građana mislilo da zemlja ide u dobrom smjeru.

Jednako tako, većina građana ne slaže se s radom Vlade na odlasku. Njezine politike ne podupire 51 posto građana, a odobrava njih 40 posto. Još prošloga mjeseca 60 posto građana odobravalo je rad Vlade.

Istraživanje je provela agencija IPSOS u sklopu redovitog Crobarometra na 1005 građanina od 18 do 21. svibnja. Istraživanje je zbog mjera zaštite provedeno telefonskim putem. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3 posto, a za rejtinge stranaka +/- 3,6 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati