Pratite nas

Iz Svijeta

HDZ-ovi europarlamentarci podržali Mađarsku

Objavljeno

na

Hrvatski zastupnici iz redova Europske pučke stranke (EPP) te Ruža Tomašić iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR) glasali su protiv izvješća o stanju u Mađarskoj u kojem se zbog udara na, kako se navodi, vladavinu prava traži aktiviranje članka 7 i sankcioniranje Mađarske mogućim gubitkom prava glasa u Europskom vijeću.

Hrvatski europarlamentarci za izjašnjavanje protiv rezolucije, kao jedan od razloga, navode činjenicu da se radi o stvari koja je pravne prirode za što postoji sud te činjenici da je čuvarica temeljnih ugovora Europska komisija.

Podsjećamo, zastupnici Europskog parlamenta usvojii su u srijedu izvješće Judith Sargenti iz Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza koje poziva Europsko vijeće da u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, utvrdi da postoji očita opasnost da Mađarska teško krši vrijednosti na kojima se temelji Europska unija.

Ovo je vrlo delikatno pitanje za Hrvatsku jer je Mađarska naš susjed i želimo prije svega dobrosusjedske odnose. I o tome smo vodili računa, kazala je Dubravka Šuica. Kao drugi razlog navela je istu situaciju s Poljskom. Kada se radilo o Poljskoj, Europska komisija je pokrenula aktivaciju članka 7, ali u slučaju Mađarske to je prepustila Parlamentu i izvjestiteljici iz Nizozemske. Dakle, čuvarica temeljnih europskih ugovora se nije htjela izjasniti i to je vrlo zanimljivo, dodala je Šuica.

Potvrdila je da Mađarska ima problema posljednjih nekoliko godina, ali i dodala da isto tako postoji sud EU-a pred kojim su u proceduri i neki slučajevi kršenja europske stečevine. Očekujem da se ti postupci završe i kada bi se dogodilo da se pravorijek ne provede, tada ima prostora za razne mjere, pa između ostalog i aktiviranje članka 7. Želimo da se to toga dođe postupno, objasnila je zastupnica HDZ-a.

Ivana Maletić (HDZ/EPP) je kazala da su se svi u raspravi o Mađarskoj pozivali na vladavinu zakona te da je hrvatska delegacija prilikom ovog glasanja upravo istaknula da se tu radi o pitanju vladavine zakona. Jer po prvi puta u povijesti EP pokreće proceduru po članku 7., a svi znamo kod raspodjele odgovornosti institucija na razini EU-a da je Komisija ta koja je čuvarica temeljnog ugovora i da je ona ta koja bi trebala pokretati proceduru po članku 7. Temeljnog ugovora, što je i napravila u slučaju Poljske, obrazložila je Maletić.

Uz Šuicu i Maletić, protiv izvješća nizozemske izvjestiteljice Judith Sargentini glasovale su i Željana Zovko i Marijana Petir.

HDZ je na svojim internetskim stranicama također objavio objašnjenje glasovanja njegovih zastupnika. U objašnjenju se ponavlja kako HDZ smatra da bi o spornim pravnim pitanjima svoju odluku u konačnici trebao donijeti i Sud Europske unije budući da se protiv Mađarske već vodi nekoliko postupka zbog kršenja pravne stečevine Europske unije.

Tek ako bi se sudski utvrdilo kršenje pravne stečevine, a Mađarska ne bi postupila u skladu s odlukom Suda, tada bi bilo jasno da postojeći mehanizmi nisu dostatni te da bi trebalo ozbiljno razmotriti i druge, priopćio je HDZ.

 

Europski parlament usvojio izvješće o Mađarskoj

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Peter Szijjarto: Mađarska nikad neće biti zemlja migranata

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski ministar vanjskih poslova optužio je u srijedu Ujedinjene narode da iznose laži o migracijskoj politici njegove zemlje i istaknuo da ona »nikad neće biti zemlja migranata«.

U govoru pred UN-ovim Vijećem za ljudska prava Peter Szijjarto je optužio ‘neke UN-ove dužnosnike’, ne imenujući ih, da ‘iznose sramotne i neprihvatljive laži o (…) Mađarskoj’.

‘Očito je da su UN-ovi dužnosnici koji iznose te laži o Mađarskoj pristrani u vezi s migrantskim pitanjem. No mogu vam reći da Mađarska nikad neće biti zemlja migranata’, dodao je.

‘Nikad nećemo dopustiti ni jednom jedinom ilegalnom migrantu da stupi na teritorij naše zemlje’, istaknuo je.

Mađarska je 11. rujna već odbila kritike UN-ova Visokog povjereništva za ljudska prava o svojoj migracijskoj politici pošto je ono dan ranije bilo izvijestilo da se upoznalo s »nevjerojatnim izvješćima« u kojima se navodi da migranti u tranzitnoj zoni nisu dobivali hranu.

‘Konstruktivan dijalog s vladama prije preuranjenog donošenja zaključaka sigurno bi pozitivno djelovao na našu zajedničku zadaću promicanja i zaštite ljudskih prava svake osobe’, rekla je mađarska veleposlanica Zsuzsanna Horvath u UN-ovu Vijeću za ljudska prava.

Mađarska veleposlanica dodaje da ‘nitko nije zadržan u mađarskim tranzitnim zonama’ i da se ‘hrana dijelila i dijelit će se svima koji su već podnijeli zahtjev za azil’.

Dana 10. rujna skupina UN-ovih posebnih izvjestitelja za ljudska prava oštro je kritizirala nove mađarske mjere radi ‘sprječavanja ulaska migranata i izbjeglica u zemlju’.

(Hina)

Češki premijer Andrej Babiš: Češka neće primiti nijednog migranta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Koalicija Angele Merkel u ‘trajnom stanju krize’

Objavljeno

na

Objavio

Nespretni kompromis kojim je dovršen spor oko sudbine njemačkog šefa obavještajaca prokazao je okrutnu činjenicu: stranke u vladajućoj koaliciji kancelarke Angele Merkel su partneri bez međusobnih simpatija u disfunkcionalnom odnosu iz kojeg im se ne isplati izaći.

Čelnici koalicije u utorak su završiti skandal koji je trajao 11 dana tako što su smijenili šefa unutarnje obavještajne agencije BfV, optuženog da simpatizira krajnju desnicu.

Njihovo rješenje – promocija šefa obavještajaca Hans-Georga Maassena na bolje plaćen posao u ministarstvu unutarnjih poslova – samo je pojačao napetosti u visokim redovima vladajućih stranaka čiji su čelnici ujedinjeni više zbog straha nego zbog kolektivnog cilja.

To je posljednja u nizu afera koja trese šest mjeseci staru vladajuću koaliciju i prijeti da dodatno našteti autoritetu njemačke vladajuće elite i dovede do godina političke neizvjesnosti u vrijeme dok Njemačka i Europa priželjkuju stabilnu vlast.

Ankete pokazuju da bi konzervativci Angele Merkel i socijaldemokrati, njihov mlađi partner u koaliciji, na novim izborima izgubili veliku količinu glasova koja bi otišla krajnje desnoj Alternativi za Njemačku i zelenima.

Zbog toga se čelnici tih dviju stranaka drže nezgrapno lijevo-desne “velike koalicije” dok Merkel, koja služi svoj četvrti i vrlo vjerojatno posljednji mandat u svojstvu kancelarke, pokušava osigurati političku ostavštinu, a SPD želi ostat relevantan u očima birača.

“Velika koalicija je poput propalog braka u kojem partneri imaju previše isprepletenu imovinu da bi se razdvojili bez velikih gubitaka”, smatra Josef Joffe, urednik iz tjednika Die Zeit.

“Na prijevremenim izborima bi bili uništeni. A ne mogu više ni privući poslušne partnere među četiri oporbene stranke”.

Skandal oko Maassena dogodio se samo dva mjeseca nakon što je Merkel preživjela sukob s bavarskom Kršćanskom socijalnom unijom oko imigracije. To pitanje datira od njezine odluke iz 2015. da ostavi otvorenima njemačke granice za migrante s Bliskog istoka.

SPD je htio smijeniti Maassena nakon što je on propitkivao autentičnot videosnimke iz grada Chemnitza na kojima krajnje desni radikali napadaju migrante.

Njegovom promocijom na poziciju državnog tajnika u ministarstvu unutarnjih poslova Seehofer je pronašao rješenje koje je zadovoljilo zahtjev SPD-a za Maasenovim uklanjanjem iz BfV-a, no koje je negativno utjecalo na ugled koalicije.

Trajno stanje krize

Velika koalicija vlast je preuzela u ožujku, gotovo šest mjeseci nakon prošlogodišnjih izbora. Nakon propasti pregovora između konzervativaca i dvije druge manje stranke nije ostala niti jedna druga realna opcija za novu vladu.

Nakon dogovora o Maassenu u SPD-u raste pritisak prema čelnicima da ponovno razmotre koaliciju ili da poduzmu nešto što će vratiti radnike koji se okreću krajnjoj desnici i ljevici, dok srednja klasa odlazi zelenima.

“Strpljenje u SPD-u oko ove velike koalicije je iznimno tanko”, otkriva Ralf Stegner, visoki dužnosnik te stranke.

Čak je i glavni tajnik SPD- a Lars Klingbeil propitkivao Maassenovu promociju i zaključio kako “moraju napokon izaći iz ovog trajnog stanja krize”.

Odluka kancelarke iz 2015. o migrantima pokazala se ključnim trenutkom za njezino vodstvo koji ju i dalje proganja dok CSU, koji strahuje da će im na bavarskim lokalnim izborima 14. listopada AfD uzeti glasove, pokušava zvučati strogim po pitanju imigracije.

CSU će najvjerojatnije izgubiti apsolutnu većinu u Bavarskoj i time postati još teži partner kancelarki.

Konzervativni blok na nacionalnoj razini u anketama ima oko 30 posto podrške, što je za 3 postotna boda manje nego na izborima u rujnu prošle godine. SPD je na 18 posto, a bio je na 20,5. AfD ima oko 15 posto podrške, a blizu su i Zeleni.

“Zbog toga je u interesu Angele Merkel da zadrži imidž koalicije koja je funkcionalna i sposobna djelovati”, naglasio je Gero Neugebauer, politolog s Berlinskog slobodnog sveučilišta.

“To joj sve manje i manje uspijeva”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari