Pratite nas

Hrvatska

HDZ PREDSTAVIO IZBORNI PROGRAM

Objavljeno

na

Hrvatska demokratska zajednica predstavlja svoj program „Gospodarski rast, nova radna mjesta i društvena pravednost” u podne u Mimari.

Andrej Plenković je uvodno čestitao hrvatskim Olimpijcima na osvojenim medaljama.

Zamolio za aplauz za dobitnike medalja na Olimpijskim igrama te pozdravio goste iz drugih stranaka i kandidate na listama, navodeći da očekuje od njih da angažirano i susretljivo predstave program HDZ-a i donesu toj stranci pobjedu.

“U složenim tranzicijskim uvjetima, bilo je puno uspjeha, ali i propusta, koje moramo popraviti”, kazao je.

“Polazeći od znanstvenih iskustava, kao najjača stranka sastavili smo program koji će donijeti nova radna mjesta, gospodarski rast i demografsku obnovu… On je vjerodostojan, ambiciozan i razvojan te društveno solidaran”, kazao je, dodajući da će privatni sektor biti nositelj gospodarskih aktivnosti, pojedincima će osigurati rad, a mladima obrazovanje i perspektivu.

“Program se sastoji od 12 poglavlja, razrađenih u 3 cjeline, gospodarski rast i demografsku obnovu i izgradnja institucija te društvo pravednosti”, kazao je i obećao rast od 5 posto i povećanje stope zaposlenosti na 68 posto s aktualnih 60 posto. Reforme su stalne promjene koje su preduvjet razvoja i konkurentnosti, kaže Plenković.

Prekinut će praksu koja je obeshrabrivala poduzetnike – administracija, državna uprava, porezna uprava i pravosuđe će funkcionirati u pouzdanom okviru. Uvest će i sustav nagrađivanja u skladu s efikasnošću u javnoj upravi, koja će biti digitalizirana. Vladavina prava mora biti vidljiva u svakom segmentu funkcioniranja države.

Spojit će zemljišne knjige i katastar, a radit će i na “iskorjenjivanju korupcije, koja nije zaobišla niti jednu državu u tranziciji”. Rasteretit će rad, smanjiti PDV i porez na dobit.

Nastavit će s cjelovitom kurikularnom reformom.

“Ona nipošto nije zaustavljena i otklanjam insinuacije u kampanji, onih koji žele steći političke poene na toj temi”, tvrdi plenković i dodaje da HDZ želi da ona ima pluralistički input. Povećat će, kaže, izdvajanja u znanost.

“Trenutnih 0,8 povećat ćemo na europski prosjek od 2 posto BDP-a, što je 7 milijardi kuna, a iz fondova za to imamo alocirano 2 milijarde kuna”, kazao je.

Povećat ćemo broj liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”, obećao je zatim u sklopu mjera za zdravstvo.

Iskoristit će poljoprivredna zemljišta i osigurati pravedniji način za dodjelu i okrupnjivanje zemljišta kroz novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Osnovat će, kaže, agrarnu banku za financiranje i reprogram kredita poljoprivrednicima. Cilj je podići navodnjene površine na 50 tisuća hektara do 2023., te iskoristiti potencijale u ribarstvu.

Potaknut će ulaganja i realizaciju poduzetničkih pothvata.

Demografska obnova

Prošle godine Hrvatska je imala 16.702 manje rođenih od umrlih, što je neslavni rekord od hrvatske neovisnosti, naveo je.

“Delimitirat ćemo rodiljne naknade prvih šest mjeseci”, kazao je. Regulirat će se status roditelja-odgojitelja.

Društvena pravednost i solidarnost

Obećao je kvalitetan dijalog sa socijalnim partnerima i kreiranje kvalitetnog socijalnog okvira.

“Izgradit ćemo društvo pravednosti u kojem ćemo vratiti dostojanstvo radnicima”, kazao je. Reformom sustava socijalne skrbi žele iskorijeniti siromaštvo, osigurati minimum sredstava potrebnih našim građanima. Osmislit će novi zakon prema kojemu će voditi i računa o “našim braniteljima iz Bosne i Hercegovine”, a Vukovar će biti grad posebnog pijeteta.

Njegovat će odnose s vjerskim zajednicama, u prvom redu s najmnogobrojnijom Katoličkom crkvom. Obećava i zaštitu prava nacionalnih manjina.

“Poticat ćemo udruge civilnog društva”, kazao je dodajući da će ih financijski stimulirati “neovisno od ideoloških kriterija”.

“Medijska politika poticat će pluralizam i medijske slobode”, kazao je najavljujući novi paket medijskih zakona.

Od vanjskopolitičkih ciljeva ističe članstvo BiH u Europskoj uniji.

Program:

O kampanji

Kampanja će biti, kako navode u stranci, fokusirana na nova radna mjesta, gospodarski rast i demografsku obnovu.

HDZ je kampanju započeo na Hvaru gdje je predsjednik stranke Andrej Plenković kazao da ga ne zanima velika koalicija.

HDZ kampanju vodi pod sloganom “Vjerodostojno”.

Najavio je Plenković borbu protiv korupcije, te onu za oporavak hrvatskog gospodarstva:

“Težište programa HDZ-a su konkurentnost, gospodarstvo, nova radna mjesta, briga za mlade, dostojanstven život onih u trećoj dobi, briga za najranjivije skupine i kršćansko načelo solidarnosti. U fokus ćemo staviti poduzetnike i napraviti cjelovitu poreznu reformu kojom ćemo rasteretiti naše poduzetnike i građane. Oni će na taj način imati veća primanja. Unijet ćemo optimizam i pokrenuti gospodarstvo. Naša ideja je da Hrvatska do 2020. dosegne stopu rasta od 5 posto”.

Dijelovi programa već izašli u javnost, HDZ obećava 180.000 novih radnih mjesta, smanjenje PDV-a na 24 posto u drugoj te na 23 posto u zadnjoj godini mandata, povećanje neoporezivog dijela dohotka na 3750 kuna, što će rezultirati povećanjem plaća, ali i gubitkom prihoda lokalnim zajednicama što HDZ kani nadomjestiti prihodima od poreza na promet nekretnine (koji obećavaju smanjiti s pet na četiri posto), kredite mladima do 350.000 kuna za pokretanje vlastitog posla.

HDZ će voditi posebnu brigu o blokiranim građanima (kojih ima oko 330.000), otpisat će njihove dugove državi, lokalnim jedinicama te komunalnim i državnim poduzećima do iznosa glavnice duga u visini jedne prosječne plaće uvećane za sve kamate. Također, najavljuju da će izmjenama ovršnog zakona zabraniti ovrhu nad jedinom nekretninom, ali i povećati dio plaće koji se izuzima iz ovrhe. HDZ-ov program predviđa i smanjivanje naknada za provođenje ovršnih postupaka, javlja Večernji list.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Božinović o slovenskoj ogradi na granici: To je njihova odluka, ali najbolje je europsko rješenje

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović izjavio je u subotu da je za borbu protiv ilegalnih imigracija najbolje zajedničko europsko rješenje, nakon što je Slovenija počela postavljati dodatne prepreke na granici s Hrvatskom.

Slovenija od četvrtka postavlja četiri kilometara dugu ogradu uz rijeku Kupu na granici s Hrvatskom, na sektoru gdje je ove godine zabilježen povećan broj ilegalnih ulazaka.

Ranije je na granicu s Italijom poslala vojsku i mobilizirala veći broj pripadnika rezervne policije.

“Što se tiče Hrvatske, policija i s tehnikom i s vrlo obučenim ljudstvom čvrsto štiti hrvatsku granicu od ilegalnih migracija, odoljevamo tom pritisku, a ovo što radi Slovenija njihova je odluka”, izjavio je Božinović novinarima.

Migrantska kriza i pogotovo ilegalne migracije, pritisak su na koje države različito reagiraju, a najbolje je reagirati po zajedničkom europskom rješenju, dodao je u Žutoj lokvi, na 28. obljetnici pogibije hrvatskih redarstvenika.

Slovenija je prepreke na granici počela postavljati u jeku velike migracijske krize 2015-2016. Na granici Slovenije i Hrvatske je trenutno 179 kilometara ograde, od čega 116 kilometara bodljikave žice, a 63 kilometra takozvane panel ograde.

Dodatne prepreke se postavljaju i zbog prijetnji talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija da će postaviti fizičke prepreke na granicu sa Slovenijom, ako zajedničke patrole na granici i dodatne mjere slovenske vlade do jeseni ne rezultiraju smanjenjem ilegalnih ulazaka migranata u Italiji preko slovenskog teritorija.

Prema slovenskoj policiji, u srpnju je dostignut najviši mjesečni broj ilegalnih prijelaza granice nakon masovnog migrantskog vala 2015.-2016.. U tom je mjesecu privedeno 1740 migranata, a u prvih sedam mjeseci ove godine 7415, najviše iz Pakistana, Alžira i Afganistana. (Hina)

 

Slovenija počela s postavljanjem dodatne ograde uz granicu s Hrvatskom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Macelj – najveće stratište žrtava komunističkog režima nakon II. svjetskog rata na području Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u petak je obilježen u Macelju, gdje je potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner poručio kako se ne smije dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina.

Nakon što su pred zajedničku grobnicu pored crkve Muke Isusove u Macelju položeni vijenci, sudionici su se uputili na komemoraciju za sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima na lokalitet Lepa Bukva, mjestu stradanja brojnih žrtava komunističkog režima početkom lipnja 1945. godine.

Reiner je naglasio kako su totalitarni režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do strašnih tragedija, kršenja ljudskih prava, temeljnih sloboda te progona i ubijanja političkih neistomišljenika, “ili naprosto onih drugačije nacije ili vjere“.

“Zato je osobito važno ukazivati na uzroke nastanka i na tragične posljedice vladavine nedemokratskih režima, fašističkog, nacističkog, ustaškog, komunističkog i drugih. Suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i obrazovanje mladih o zločinima totalitarnih režima imperativ je kojim se moramo trajno voditi. I to ne zbog prošlosti, jer mrtve nažalost ne možemo oživjeti, već zbog budućnosti“, rekao je.

Upozorio je na “pogubnu i ničim opravdanu asimetriju” između zločina nacističkog, fašističkog i ustaškog režima, koji su odavno javno osuđeni, te “dugo prikrivanih i gotovo neistraženih komunističkih zločina”.

“Ne smijemo dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina“, poručio je Reiner i dodao kako su zločini svih totalitarnih režima “upozorenja da izopačena ljudska psiha, pohlepa za tuđim i zloća uvijek mogu ponovo u crno zaviti svaku državu“, pa se na to treba sustavno podsjećati i zalagati za mir, dijalog i zajedništvo.

Predsjednik Udruge Macelj 1945. Zdravko Čepo kazao je kako im je prioritet istraživanje preostalih jama i proglašenje spomen-područja.

“Cilj nam je da se zaštiti to područje, da se ne grade nekakve građevine ili industrijski objekti na kostima tih ljudi. Kasnije, kad se istraži, mogu graditi što hoće. Ne zanima nas politika, nego istina, da znamo tko je to napravio, kad je to napravio nakon što je rat završio“, rekao je Čepo.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava proglašen je Deklaracijom Europskog parlamenta 2008. godine, a Hrvatski sabor je 2011. proglasio 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava. (Hina)

 

Kolinda Grabar-Kitarović: Osuđujem velikosrpski totalitarizam i agresiju na hrvatski narod

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari