Pratite nas

Politika

HDZ traži Ostojićevu smjenu s čela Odbora za unutarnju politiku

Objavljeno

na

Foto: Hina

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Ante Sanader (HDZ) najavio je u četvrtak kako će njegova stranka, zbog veličanja Jugoslavije i Tita, tražiti smjenu SDP-ova Ranka Ostojića s mjesta predsjednika Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, .

“Smatramo da čovjek koji veliča Jugoslaviju i Tita ne može biti na tako važnom mjestu i direktno voditi nacionalnu sigurnost hrvatske države“, rekao je Sanader na konferenciji za novinare.

Objasnio je kako je to zapravo HDZ-ova reakcija na neargumentirane prozivke koje im, zbog događaja u splitskom Domu za starije osobe, upućuje SDP, a koji jzbog toga traži i njegovu ostavku, navodeći da je ravnatelj spomenutog doma Ivan Škaričić njegov osobni izbor.

Sanader: Ostojić na Facebooku veličao Jugoslaviju i Tita

“Znamo da je svaka Jugoslavija bila najveće zlo za hrvatski narod, tako da držim opravdanim naš zahtjev koji ćemo u proceduru uputiti sutra“, rekao je Sanader i dodao kako je Ostojić na Facebooku veličao Jugoslaviju i Tita.

Postupanje SDP-a Sanader pripisuje nervozi te stranke nakon anketa koje su pokazale dobar rejtinga HDZ-a, premijera i Nacionalnog stožera civilne zaštite zbog uspješnog upravljanja krizom izazvanom koronavirusom.

“Za ono što se dogodilo u cijelom svijetu pokušavaju naći krivca, u Rankovićevskoj maniri, osudi, pa poslije traži dokaze“, rekao je Sanader.

Ocijenio je kako kod Ostojića, predsjednika Splitsko-dalmatinskog SDP-a, “očito postoji i kompleks“ jer SDP 27 godina ne može ostvariti nikakav dobar rezultat.

Odbacio je prozivke da je sudjelovao u zataškavanju stanja u splitskom domu

Sanader je odlučno odbacio prozivke da je sudjelovao u zataškavanju stvarnog stanja u domu i utjecao na ravnatelja Škaričića da ne podnese ostavku.

“Zašto bih uopće utjecao, s obzirom na mišljenje inspekcija koje nisu imale primjedbi“, upitao se i dodao da je to “zato što je SDP proglasio da je netko kriv, bez suda, bez argumenata, bez ičega“.

Kazao je da se sa Škaričićem čuo na početku krize, da ga je pitao što se dogodilo, da mu je on ukratko objasnio situaciju, a rekao je i da je izvršavao sve mjere koje su naložene.

“Nemam ja što tvrditi ili ne tvrditi, ja sam inženjer elektrotehnike, a ne epidemiolog, nisam za to meritoran, treba uvažavati ono što kažu stručnjaci i nadležna inspekcija, uostalom svi dokumenti su predani DORH-u i preko njega policiji i to sad već spada u područje kad se takvi papiri ne mogu komentirati, sve da sam ih i vidio“, odgovorio je novinarima.

Sanader je istaknuo kako je Škaričić na čelo doma došao temeljem dva natječaja, 2014. i 2018. , da je u Upravnom vijeću koje bira ravnatelja od pet članova samo je jedan HDZ-ovac.

SDP-ovo Korištenje ljudske nesreće u predizborne svrhe je ispod svake razine

SDP-ove prozivke na Sanaderov račun odbacuje Branko Bačić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a.

Takvo tumačenje političke odgovornosti, kakvo pokušava nametnuti SDP, svojstveno je nedemokratskim, autoritarnim sustavima, kazao je te naveo kako je “nezabilježen postupak u demokratskoj, suverenoj Hrvatskoj“ da se zbog događaja u domu umirovljenika traži politička odgovornost potpredsjednika Sabora.

“Izražavamo sućut svima čiji su bližnji umrli od korone ili s koronom, ali preko tragedije koje se dogodila tim obiteljima pokušati ušićariti nekakav politički poen puno je i previše, ako je i od SDP-a”, poručio je Bačić.

Ocijenio je kako SDP tako postupa jer se u zdravstvenoj i gospodarskoj krizi izazvanoj koronavirusom i Stožer i Vlada sjajno nose, što se percipira kao snaga i sposobnost HDZ-a.

“S obzirom da SDP nema odgovor na to pitanje, pokušava i ovako, na jedan bizaran način tražiti ostavku potpredsjednika Sabora“, kazao je.

“Korištenje ljudske nesreće u predizborne svrhe je ispod svake razine“, poručuje HDZ-ov potpredsjednik Sabora Željko Reiner i ističe kako je u daleko bogatijim zemljama od Hrvatske situacija vezana uz covid-19 neusporedivo lošija.

Hrvatska se u zdravstvenom, ali i gospodarskom pogledu dobro nosi s krizom, kazao je, navodeći da je samo ovaj mjesec iz državnoga proračuna 600 tisuća ljudi dobilo po 4.000 kuna na koje poslodavci ne moraju plaćati poreze, ni davanja. Za ova tri mjeseca izdvojeno je  8, 5 milijardi kuna, kazao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Na parlamentarne izbore zajedno Starčević, Esih i Čirko

Objavljeno

na

Objavio

Na parlamentarne izbore će zajedno Karlo Starčević (HSP), Bruna Esih (NHR) i Frano Čirko (GO), a idući tjedan predstavit će izborni program i kandidate za liste svih 11 izbornih jedinica, priopćeno je u nedjelju iz HSP-a, uz obrazloženje da su propali pregovori s Domovinskim pokretom.

„Hrvatska stranka prava na izbore izlazi u koaliciji s Neovisni za Hrvatsku (NHR) i Generacija obnove (GO) jer smo programski i ideološki bliski, ali s Domovinskim pokretom Miroslava Škore – ne, jer smo tijekom višetjednih pregovora naišli na otvoreno šikaniranje“, izjavio je u nedjelju Hini predsjednik HSP-a Karlo Starčević, nakon sinoć dogovorene glavne teme zajedničke kampanje.

„Glavna zajednička smjernica u radu bit će nam promjena nakaradnog političkog sustava koji je zanemario vrijednost rada a generira lopovluk i podjele nesagledivih razmjera“, rekao je Starčević.

Predsjednik HSP-a ističe da se pregovaralo s Domovinskim pokretom bez ikakvog uspjeha,

Starčević kaže da je HSP-u najprije bilo predloženo četvrto mjesto u 9. izbornoj jedinici „i ništa više“.

„Naravno da je takav prijedlog s prijezirom odbijen, te su nam u drugom krugu pregovora ponudili tri mjesta na izbornim listama, sve ispod petog mjesta, s tim da su nam čak uvjetovali imena članova naše stranke koja bi, po njihovom mišljenju, bila podobna za izborne liste. Ovakvo neviđeno bahaćenje bio je jasan signal da nam s njima nije moguće postići bilo kakav sporazum o zajedničkom izlasku na parlamentarne izbore“, rekao je predsjednik HSP-a Starčević o nesupješnim pregovorima sa Škorinim Domovinskim pokretom.

Pritisak na članstvo HSP-a da prijeđu u Domovinski pokret

Starčević ističe da je u pregovorima s Domovinskim pokretom jedini zahtjev HSP-a bio „jedno prolazno mjesto u bilo kojoj izbornoj jedinici, s ciljem povratka HSP-a u hrvatski državni Sabor”.

Dodaje da iako smatra kako bi sve hrvatske domoljubne stranke trebale biti dio jedne velike državotvorne koalicije, s ciljem, kako kaže, “svrgavanja aktualne nenarodne vladajuće garniture temeljene na duopolu HDZ – SDP, plus Milorad Pupovac”, suradnju s Domovinskim pokretom „nije bilo moguće uspostaviti“.

Starčević nadalje tvrdi da je od strane Domovinskog pokreta „vršena permanentna agresija na članstvo HSP-a s ciljem prelaska pojedinih visokih dužnosnika HSP-a u njihove redove, te je jedan viđeniji 30-godišnji član i prešao k njima“. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Na današnji dan započela najveća operacija iskrcavanja vojske u povijesti ratovanja

Objavljeno

na

Objavio

Invazija na Normandiju, poznata i kao Operacija Overlord, ostaje najveća pomorska invazija u povijesti, invazija koja je uključivala više od tri milijuna vojnika koji su prevezeni preko kanala La Manche iz Engleske u Normandiju u okupiranoj Francuskoj.

Na današnji dan započela je najveća operacija iskrcavanja vojske u povijesti ratovanja. Na obale Normandije u sjevernoj Francuskoj iskrcalo se oko 160,000 savezničkih vojnika u pokušaju da otvore novu frontu protiv vojske Trećeg Reicha.

Bitka za Normandiju vodila se 1944. godine između nacističke Njemačke i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Invazija na Normandiju, danas poznata i kao operacija Overlord ostala je najveća pomorska invazija u povijesti u kojoj je sudjelovalo više od tri milijuna vojnika.

Iskrcavanje je počelo u noći na 6. lipnja 1944. godine . Krenulo je s padobranskim i jedriličarskim desantom, zračnim napadima i pomorskim bombardiranjima. Zatim je uslijedio amfibijski desant. Operacijom je zapovijedao američki general Dwight D. Eisenhower.

Najvažnije je bilo pripremiti mjesto i vrijeme invazije . Određena je regija Normandija čije su plaže dobile kodna imena Utah, Omaha, Gold, Juno i Sword . Ključno je bilo pogoditi i vremenske prilike, svjetlost mjeseca te plimu i oseku. Zaključeno je da bi idealno vrijeme bilo kada oseka lagano prelazi u plimu kako bi se mogle vidjeti barikade i mine na plažama.

Ključni faktori poklapali su se 5., 6., 7., 19., i 20. lipnja. Eisenhower je prvo htio početi napad 5. lipnja, no zbog visokih valova i uzburkanog mora odlučio ga je odgoditi za 6. lipnja. Napad je krenuo u zoru, oko 6.30 sati.

Izumili nova oružja i zavarali Nijemce

Za potrebe velike invazije savezničke snage su izumile brojna nova oružja . Jedno od najvažnijih bio je DD tenk , odnosno tenk na kojeg je montiran propeler i koji je imao gumeni pojas kako bi mogao plutati.

Kako bi zavarali Nijemce saveznici su napravili tzv. fantomske tenkove i objavili invaziju na Norvešku . Fantomski tenkovi bili su zapravo gumeni, a njemačkim pilotima iz zraka su izgledali kao da su pravi.

Savezničke snage su učestalo bombardirale cijelu Francusku tako da Nijemci nisu ni sumnjali da je riječ o pripremi za desant. Tek je trećina bombi bačena na Normandiju. U bombardiranju je sudjelovalo više od 11.000 zrakoplova koji su izbacili 195 tisuća tona bombi . Bombarderi su posebno ciljali prometnu mrežu, radarske centre, vojne baze i artiljerijske položaje, a dio bombardera gađao je plaže kako bi se stvorili zakloni za savezničke vojnike.

Svake minute poletio jedan zrakoplov

Noć prije ‘Dana D’ 15.000 američkih i 7.000 britanskih padobranaca iskočilo je iz ukupno 2395 zrakoplova i 867 zračnih jedrilica. Prema računici, znači da je svake minute unutar 24 sata poletio po jedan zrakoplov . Većina padobranaca nije niti uspjela sletjeti u svoje zone zbog njemačke zračne obrane.

Prema nekim podacima, poginulo je 29.000 američkih, 11.000 britanskih i 5.000 kanadskih vojnika . U redovima vojske SAD-a, Velike Britanije i Kanade ranjeno i nestalo je više od 173.000 vojnika.

Do ponoći 6. lipnja 1944. saveznici su uspjeli odbiti sve njemačke protunapade i uspostaviti kontrolu nad svim plažama. Unutar prva 24 sata iskrcano je svih 160.000 vojnika koji su zauzeli prvo kopneno uporište za borbu protiv Nijemaca.

Iskrcavanje u Normandiji: 5 manje poznatih činjenica

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari