Pratite nas

Politika

HDZ: Vlada SDP-a je pred kraj vladavine dala jamstvo Uljaniku koje je potrošeno nenamjenski

Objavljeno

na

HDZ i SDP se međusobno optužuju za probleme u brodogradnji

Nakon najave iz Živog zida da zbog malverzacija u Brodosplitu kazneno prijavljuju vlasnika Tomislava Debeljaka i članove Uprave, ali i premijera Andreja Plenkovića te njegove prethodnike Tihomira Oreškovića i Zorana Milanovića, kao i bivšeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, u HDZ-u i SDP-u negiraju svoju odgovornost za probleme u splitskom škveru te se međusobno optužuju za malverzacije.

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić ustvrdio je da su kaznene prijave “način djelovanja Živog zida, a što o tome građani misle najbolje dokazuje pad njihova rejtinga“.

Ustvrdio je kako Plenkovićeva Vlada itekako brine o brodogradnji, posebno o problemima u Uljanik grupi, te mora rješavati probleme SDP-ove vlade.

HDZ: Vlada SDP-a je pred kraj vladavine dala jamstvo Uljaniku koje je potrošeno nenamjenski

“Kada su 2012. i 2013. rekli da je dotad uloženih pet milijardi kuna posljednje što država daje i da će nakon toga teći med i mlijeko, očito nisu govorili istinu. Već krajem 2015. pri kraju vladavine SDP-ove vlade dano je jamstvo Uljaniku, koje je potrošeno nenamjenski, pa smo lani bili dužni izdvojiti 916 milijuna kuna kako bi zaposlenici uopće primali plaće. To je ova vlada napravila kako bi ostavila dovoljno vremena Upravi da pronađe plan restrukturiranja i strateškog partnera, no pokazalo se da se da partnera nisu našli, a plan je napravljen aljkavo“, kazao je Bačić.

Istaknuo je da ova Vlada provodi aktivnosti kako bi utvrdila je li moguće u ovakvom poslovanju nastaviti s brodogradnjom zasnovanom na tržišnim principima, ili Uljanik grupi slijedi stečaj pri čemu važnim drži da “eventualna brodogradnja zasnovana na tržišnim principima u konačnici ne košta više od stečaja”.

Bačić: Od DORH-a očekujemo da ispita SDP-ovo nenamjensko trošenje, nema odgovornosti Vrdoljaka

“Mi se ne bojimo DORH-a, kako to insinuira Živi zid. Ova je Vlada napravila financijski nadzor nad sredstvima koja su dana iz proračuna i s rezultatima upoznala DORH koji je neovisna institucija. Očekujemo da ispitaju sve okolnosti oko nenamjenskog trošenja sredstava koja je dala vlada SDP-a“, kazao je Bačić.

No, ne vidi odgovornost Ivana Vrdoljaka, sadašnjeg koalicijskog partnera u Vladi koji je u SDP-ovoj vladi bio ministar gospodarstva i vodio sve procese.

“Prema Zakonu o trgovačkim društvima prvo su odgovorni Uprava i Nadzorni odbor, a Vrdoljak vrlo aktivno sudjeluje u razgovorima oko eventualnog nastavka brodogradnje ili eventualnog stečaja“, poručio je.

Grčić o prijavi Živog zida: Oni nikad nisu upravljali ni mjesnom zajednicom, a ne o sudbinama tisuća ljudi

SDP_ov saborski zastupnik i potpredsjednik Milanovićeve Vlade Branko Grčić je kaznenu prijavu Živog zida prokomentirao tvrdnjom kako je “riječinicijativi grupe ljudi koja nikada nije upravljala ni mjesnom zajednicom, a to znači da nikada nije brinula o sudbinama tisuća ljudi koji su radili ili rade u brodograđevnom sektoru”.

To, smatra  znači da uopće ne razumiju značenje brodogradnje za hrvatsko gospodarstvo i državu. “Brodogradnja sudjeluje negdje oko 15 posto u izvozu i to je dovoljan razlog da se borite za tu djelatnost”, istaknuo je.

Kazao je i kako je ovih dana analizirao situaciju s brodogradnjom, posebno zato što iz HDZ-a dolazi teza da je SDP-ova vlada izdavala nekakva jamstva te da je to u konačnici došlo na naplatu u njihovom mandatu.

Oko 100 milijuna eura SDP-ovih jamstava nije namjenski utrošeno, ali HDZ-ove vlade Uljaniku izdale 360 milijuna eura  

“Nešto više od 500 milijuna eura jamstava za brodogradnju, sasvim legalno i u skladu s dogovorom s Europskom komisijom, usmjereno je prema brodogradnji, posebno prema Uljaniku. Od tih 500 milijuna eura koliko smo mi izdali, oko 160 milijuna eura je isporučenih brodova Uljaniku, oko 250 milijuna eura je utrošeno u šest novogradnji, među kojima je i novi jaružar koji košta preko milijardu kuna. Dakle, i taj novac je korisno utrošen, a jedan dio zaista, nešto više od 100 milijuna eura, nije do kraja namjenski utrošen, što je pokazala i analiza Ministarstva financija“, naveo je Grčić.

No dvije  HDZ-ove Vlade, naglasio je, izdale su protivno njihovim pričama negdje oko 360 milijuna eura jamstava za Uljanik i još oko 45 milijuna dolara za vezano poduzeće Uljanik plovidba, a ništa od toga, tvrdi, nije ugrađeno u brodove. “Oni su se s vremenskim odmakom suočili s krizom u Uljaniku, dok je ono što smo mi radili dalo određene rezultate i bilo je vidljivo u isporuci tih novogradnji“, ustvrdio je Grčić.

Istaknuo je kako je u ovom trenutku vrlo teško pitanje spašavati li Uljanik ili ga ‘baciti’ u stečaj, posebno kada nemamo stvarne parametre, nego samo analitiku potencijalnog strateškog partnera DIV-a. Na Vladi je, navodi, da javnosti ovih dana pruži dovoljno informacija o stvarnom stanju, kako bi se to moglo tvrditi.

“No, ja tvrdim da je ukupan trošak za državu manji od najavljenih četiri milijarde kuna, posebno ako se dovrše započete novogradnje koje su s aspekta države osigurane određenim zalogom. Po toj osnovi, to bi trebalo biti vlasništvo države i država to još uvijek može na određeni način unovčiti. Zato bi bilo dobro da se postigne dogovor, nastavi proces restrukturiranja te da nastavak poslovanja bude krajnje rješenje“, smatra Grčić.

Dodaje i da se cijeli proces može se nastaviti i u stečaju, ali vjerojatno u puno duljem vremenu te će tu efekt po zaposlenost, industrijsku proizvodnju i izvoz bitno lošiji nego u scenariju dogovora.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

HRejting – Kolinda Grabar Kitarović bi bez puno problema osvojila novi predsjednički mandat

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured predsjednice Republike Hrvatske

Da se u nedjelju održavaju predsjednički izbori, Kolinda Grabar Kitarović bi bez puno problema osvojila novi predsjednički mandat, a zasad joj je najveća prijetnja bivši SDP-ov šef i premijer Zoran Milanović, pokazalo je istraživanje HR Rejting kojeg je na 1400 ispitanika proveo HRT

Nakon rejtinga stranaka, u današnjem središnjem Dnevniku HRT-a analizirani su rezultati istraživanja o predsjedničkim izborima koji bi se trebali održati krajem ove godine. HRejting je, podsjetimo, najveće istraživanje raspoloženja biračkog tijela koje je za HRT provela agencija Promocija plus, prema načelu cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika, pa je statistička pogreška samo plus-minus 2,62 posto.

Valja napomenuti prije svega da kandidati zapravo nisu kandidati, niti to mogu biti do službene predaje i dok Državno izborno povjerenstvo ne potvrdi kandidaturu. Nisu još niti potencijalni kandidati, jer gotovo nitko zasad nije iskazao namjeru da se kandidira za hrvatskog predsjednika odnosno predsjednicu. Biračima je u HRrejtingu ponuđeno devet imena koja se “vrte” u kontekstu predsjedničkih izbora.

Evo kako stoje:

U prvom krugu “iskače” dvoje kandidata – aktualna predsjednica koja bi dobila nešto više od 34% (34,2%) glasova i bivši SDP-ov premijer s gotovo 15% manje potpore, odnosno 19,4%. Listu kandidata koji dobivaju od 5 i 10% predvodi predsjednica Starta (9,2%). Tri posto manje od Dalije Orešković dobiva predsjednik Živog zida (6,3%). SDP-ovac Tonino Picula uživa potporu tek 6% birača. Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić još manje – 5,2%. Tomislav Karamarko, Božo Petrov i Milan Bandić, trojka su za koju HRejting pokazuje da bi im kandidatura u ovom trenutku bila promašena. Nijedan ne doseže ni 5%.

Anketa je pokazala i kako se odlučuju birači, pokazala je tako primjerice da bi se za HDZ-ove birače moglo reći da redovito glasaju za predsjedničke kandidate svojih stranaka, što se za SDP u ovom slučaju ne može reći.

Za razliku od HDZ-ovih birača koji bivšeg predsjednika te stranke Tomislava Karamarka više ne doživljavaju, gotovo 60% (59,8%) birača SDP-a glasalo bi za Zorana Milanovića. Ali on se u HRejtingu tretira kao neovisni kandidat. Kao SDP-ov je ovdje ponuđen Tonino Picula koji dobiva samo 12% glasova SDP-ovih simpatizera. Manje i od Dalije Orešković (12,8%).

Birači Živog zida svoje bi glasove raspršili po ne baš dokučivoj logici. Tek nešto više od četvrtine (25,4%) otišlo bi predsjedniku te stranke. Sljedeća im je po preferencijama aktualna predsjednica (19,6%), a drugi po snazi u HRejtingu Zoran Milanović dobiva od birača Živog zida manje od 13% (12,7%).

Nepredvidljiv je birački “um” i Mostovih birača. Oni bi predsjedniku te stranke Boži Petrovu (22,7%), dali samo dva posto više glasova nego predsjedniku Živog zida. Na popriličan broj (18,2%) glasova Mostovih birača može računati i aktualna predsjednica. Kako im je stranka vječito podijeljena između HDZ-a i SDP-a, tako su podijeljeni i birači HSS-a. Prema HRejtingu potpuno isti broj glasova dali bi Kolindi Grabar Kitarović i Zoranu Milanoviću – 19,2%. Ali bi od njih najviše “profitirao” Milan Bandić (23,1%). Zanimljivo je i da bi više od 40% (40,9%) birača Starta svoj glas dalo Zoranu Milanoviću. Od njih bi predsjednica te stranke dobila samo 27%. Birači stranke bračnog para Puljak preferiraju žene! U promil isto (23,5%) glasali bi za, s obzirom na političku orijentaciju Pametnoga, neočekivano Kolindu Grabar Kitarović i, očekivano – Daliju Orešković. Iako im je stranka u koaliciji s HDZ-om, HSLS-ovi birači poput HNS-ovih naginju lijevo-liberalnim kandidatima. A svima bi dali isto – po 25%.

Naše dosad najveće istraživanje javnoga mnijenja pokazuje da nitko ne bi pobijedio u 1. krugu predsjedničkih izbora, a sudeći prema HRejtingu, Kolinda Grabar Kitarović ne mora se zamarati selidbom. Da su izbori ovu nedjelju, ostanak na Pantovčaku bio bi joj osiguran još pet godina (52,2%). Zoran Milanović (38,8%) prema HRejtingu 2. mandat ne može joj nikako ugroziti. Čak i kad bi mu se pribrojali svi glasovi neodlučnih birača – njih 8,5%, dosegnuo bi tek 47,3%, što je opet 5% manje od aktualne predsjednice. Čemu se možda ne treba čuditi kad se vidi da bi 12% SDP-ovih birača u 2. krugu poduprlo Kolindu Grabar-Kitarović. Odanost, pak, HDZ-ova biračkog tijela potvrđuje i HRejting. Njih više od 97% zaokružilo bi HDZ-ovu kandidatkinju.

Već dugo se raspravlja je li, s obzirom na ovlasti, sadašnji neposredan izbor predsjednika države i pravi način izbora. Kao alternativa najčešće se predlaže biranje u Saboru dvotrećinskom većinom. HRejting je pokazao čemu su skloni birači.

Unatoč dojmu da su u Hrvatskoj svako malo neki izbori, naši se birači očito nisu zasitili izlaska na birališta i glasovanja. Njih gotovo 57% misli da sve treba ostati isto. Trećina bi svoje biračko pravo prenijela na saborske zastupnike. Najviše onih koji zagovaraju ostanak sadašnjeg, neposrednog izbora predsjednika odnosno predsjednice, na pitanje zašto, odgovara: građanima treba dati mogućnost biranja. Sljedeći su argumenti: tako smo se naviknuli, poštenije je ili, pak, ne vjeruju u zakonodavnu vlast ove zemlje. 7% birača podupire ostanak neposrednog izbora zbog prevelikog utjecaja jedne stranke u Hrvatskom saboru. Gotovo polovini zagovornika Hrvatskog sabora neposredni su izbori preskupi i nemaju smisla, jer su ovlasti hrvatskog predsjednika, odnosno predsjednice – male. 10,7% njih poziva se na njemačko iskustvo, a za gotovo 18% birača – poštenje i slaba izlaznost glavni su argumenti za izbor predsjednika, odnosno predsjednice u Hrvatskom saboru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Žalac treba nastaviti raditi ono na čemu je i do sada radila

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Premijer Andrej Plenković izjavio je u Bruxellesu, nakon sastanka u sjedištu NATO-a, da je Hrvatska obilježila prvih 10 godina članstva u Savezu te je podsjetio da RH participira u brojnim operacijama među kojima su one u Afganistanu, KFOR-u, Iraku, Litvi, Poljskoj.

– Poduprli smo akcijski plan za članstvo BiH. Želimo da i ona ide u smjeru prema članstvu u NATO-u. Među prvima smo ratificirali Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije u NATO. Ovo je i 70. godišnjica cijeloga Saveza, a bit će obilježena i na ministarskom sastanku u SAD-u, a potom u Londonu u prosincu, rekao je Plenković, prenosi HRT.

Potvrdio je da se sastao s Jensom Stoltenbergom, glavnim tajnikom NATO-a, te da ga podupire u nastavku njegova mandata. Smatramo da je odličan na svome poslu. Razgovarali smo i o hrvatskom doprinosu i sposobnostima te svemu što se očekuje u ovoj obljetničkoj godini, dodao je.

– Što se tiče Kine, bila je to vrlo otvorena rasprava. Pozicije su slične, ali je optika drugačija. Govorio sam o pripremama za sastanak 16+1 koji će biti u Dubrovniku 11. i 12. travnja. Hrvatska je dobila nakon samo dvije i pol godine prigodu da taj summit bude u Hrvatskoj.

Govoreći o “naglascima na optici” Plenković je rekao da mu je čast biti premijer, već dvije i pol godine.

– U to vrijeme imao sam pet bilateralnih susreta s kineskim premijerom. Da ne postoji ovaj format summita 16 + 1 moja je skromna procjena da bi se to dogodilo u nekih 40 godina, ako je klima dobra i ako su sve okolnosti dobre. Taj format je državama poput naše, jer nismo mi jedini, dao priliku da gradimo odnose s Kinom, kazao je.

“Oni koji mogu izgraditi most od 55 km preko mora, mogu i 2,5 km Pelješkog”

Odgovarajući na pitanje o izgradnji Pelješkog mosta kazao je da ne postoje problemi.
– Europska unija nam ne bi odobrila sredstva da postoji problem oko izgradnje toga mosta. Bio je javni natječaj. Nije to bila neka posebna pogodba s nekom kineskom kompanijom. Ljudi koji su u stanju izgraditi most od 55 km preko mora, izgradit će i ova dva i pol kilometra, dodaje.

Plenković: Žalac ima zadaću nastaviti svoj posao

Na pitanje hoće li ministrica Gabrijela Žalac i idući tjedan ostati ministrica, Plenković je kazao da o prometnoj nesreći već bilo riječi.

– Ono što je ministrica kazala meni, kazala je i u javnosti. Ja tu više nemam što dodati. Ona radi svoj posao i ima zadaću da nastavi. U našem mandatu zatekli smo 9% ugovorenih, a sada smo na 65% ugovorenih poslova. Zajednička ambicija nam je da to bude 85% do kraja godine. Što se tiče prometne nesreće nama je žao što se to dogodilo. Nama je najvažnije da je djevojčica dobro, rekao je Plenković.

Premijer je odgovorio i na pitanje zašto je Vlada čekala do posljednjeg trenutka u vezi s prijedlogom zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

– Kazao je da to nije tako. Taj je prijedlog zakona išao u normalnu proceduru, u dva čitanja. Svatko tko je prošao političke kampanje i tko ima razuma, mora pogledati činjenicama u oči. Bitno nam je da kampanja bude vidljiva. Prema sadašnjim pravilima, npr. ne možete imati televizijski spot.

Premijer je govorio i o brodogradilištu Uljanik, piše HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentari

Kliknite Facebook sviđalicu