Pratite nas

Politika

Hebrang: HNS je stranka nikakve idelogije, a dobila je dva ministra, čitav niz tajnika, direktore državnih poduzeća

Objavljeno

na

Foto: N1

Politički veteran HDZ-a, Andrija Hebrang, gostovao je u Novom danu N1 televizije i komentirao ostavku ministra uprave, Lovre Kuščevića.

Zašto je nakon žestoke obrane, Andrej Plenković ipak prihvatio ostavku Lovre Kuščevića? 

Ovo što se dogodilo tipična je posljedica jedne anomalije u demokraciji Republike Hrvatske, koja trenutno vlada, a to je da o najvažnijim stvarima u državi odlučuju oni koji su dobili najmanje glasova. Imamo situaciju u kojoj najviše pozicije u državi imaju političari s najmanjim brojem glasova. Danas nema poštivanja volje birača što se tiče pojedinaca.

HNS je jedan od ključnih faktora u Vladi, a stranka je koja dobiva 2 posto glasova i HDZ-ovo biračko tijelo nikad nije glasalo za tu stranku. Potpuno je jasno da je Kuščević morao otići, jer ministar ili bilo koji dužnosnik mora imati višu razinu etike i morala od ostalih, jer služe kao uzor. Najmanja zloporaba položaja isključuje ga iz bilo kakve daljnje politike.

Mislim da je Kuščević žrtva još jedne pogrešne svoje politike, a to je ukidanje referenduma koji je očito bio legalan i prošao. Ja ne mislim da je ucjena HNS-a, nego ucjena SDSS-a i Milorada Pupovca, koji je jasno rekao da Kuščević mora otići bio razlog ostavke. Kuščević je taj koji je zadržao situaciju da jedna manjina, kao što je SDSS, odlučuje o krupnim državnim pitanjima, poništio je 400.000 glasova i sad manjine odlučuju o sudbinskim pitanjima.

Zašto je Kuščević baš jučer, uoči današnjeg sastanka koalicije, odlučio dati ostavku? Koji je ključni trenutak?

Upravo zato što je premijer Andrej Plenković za današnji sastanak htio imati čistu situaciju, jer da Kuščević nije dao ostavku na nagovor premijera, Plenković bi danas protiv sebe imao dva koalicijska partnera, HNS i SDSS, što bi značilo pad Vlade, a to nije pametno jer nam slijedi predsjedanje Europskom unijom. Sad nam treba stabilna Vlada pod svaku cijenu. Mislim da je Plenković odigrao ulogu za opstanak Vlade i ugled u Europskoj uniji, ali dugoročno je to vrlo loše, jer sad imamo interesnu matematiku i situaciju da na vrh dolaze ljudi s malim brojem glasova.

Što je s koalicijom HDZ-a i HNS-a? Hoće li ona danas opstati i na kakvim će se temeljima nastaviti suradnja?

Postupio je po ultimatumu, to je pragmatičnost. HNS je stranka nikakve idelogije, a dobila je dva ministra, čitav niz tajnika, direktore državnih poduzeća. To je stranka političkog profiterstva. Po procjeni čije su šanse veće, HDZ-a ili SDP-a, bit će i njihova procjena u čiji će tabor ići.

Vidite li novu većinu bez HNS-a i SDSS-a, primjerice s Bandićem?

S Bandićem možete uspostaviti bilo kakav sporazum koji je u obostranom interesu. Kad bi HNS i SDSS izašli iz Vlade, što ne vjerujem, onda je Bandić zlatna rezerva. Okupio je velik broj zastupnika upravo s tom interesnom matematikom. Nitko nije glasao za te ljude, a oni su ipak ušli u Klub. Te ljude u politici vodi interes i oni će odlučiti što im je bolje.

Ako trebaju biti koalicijski partner HDZ-u, oni će svim silama podržavati HDZ. To je ono što ne valja u današnjoj demokraciji. Ako izvučemo pouke iz slučaja Kuščević, to može biti povijesna prekretnica. Zaustavio je promjenu izbornog zakona i sam je pao kao žrtva toga što je učinio.

Ima li Andrej Plenković sada potpuni autoritet u HDZ-u i vlada li tamo nezadovoljstvo u dijelu najviših dužnosnika stranke?

Svakako da je tijelo HDZ-a najmanje homogeno u HDZ-ovoj povijesti. To mogu svjedočiti jer sam gotovo 20 godina bio potpredsjednik stranke, zato što je Andrej Plenković kao predsjednik HDZ-a napravio jedan veliki ideološki otklon.

HDZ je uvijek bio stranka desnog centra i stranka s istančanim osjećajem za domoljublje i taj otklon ideološki ulijevo izazvao je ogromna nezadovoljstva. To se najbolje vidi u lošim rezultatima na europskim izborima. Hoće li Plenković izvući poučke iz toga, ne mogu znati, je li ideologija jača od prakticizma, ali nezadovoljstvo je veliko i čitav niz kandidata je najavilo svoje kandidature za unutarstranačke izbore i to će biti demokratska utakmica.

Kako vidite sadašnje političke trenutke u Hrvatskoj? Jesu li standardi jači od onih iz devedesetih i bi li Kuščević i devedesetih podnio ostavku?

Činjenica je da je Franjo Tuđman mijenjao ministre kao čarape. Svaka i najmanja nepodopština bila je razlog za smjenu. U Sanaderovoj vladi također je otišao jedan poznati ministar obrane. Dosadašnje vlade su imale veći senzibilitet za odstupanja u ponašanju ministara.

Što vidite u riječima Lovre Kuščevića, koji je rekao da se ovo neće zaustaviti na smjeni ministra s Brača, nego da će se ići sve do Krka? Na što misli?

Ovo što je rekao Kuščević, utemeljeno je na iskustvima i prošlosti. Kad opozicija osjeti ranjivost vlade, puca iz sveg oružja. Činjenica je da će inzistirati i na drugim ministrima. Pokušat će lančanom reakcijom rušiti dalje, ali mislim da neće uspjeti, jer je upornost Andreja Plenkovića da očuva svoju Vladu na visokoj razini. To što je rekao Lovro Kuščević neće se dogoditi, odnosno dogodit će se i neće imati rezultata, i dobro je da neće.

 

Kajin: U Istri imamo 50-70-90 Kuščevića kojima ovaj nije ni do gležnja

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Pupovac za slovensko ‘Delo’: Predsjednička kampanja u Hrvatskoj je izrazito ‘desna i protumanjinska’

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednička kampanja u Hrvatskoj vodi se s izrazito desnih i protumanjinskih pozicija, a zadnjih se nekoliko godina u društvu se generira “ideologija mržnje”, čemu bi se morali suprotstaviti vladajuće i oporbene stranke i građani, ustvrdio je u razgovoru za ljubljansko “Delo” saborski zastupnik Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a.

“Kampanja za predsjedničke izbore, a posebno među desnim kandidatima, vodi se za sada s izrazito desnih pozicija. To u našim okolnostima znači s protumanjinske i protivsrpske pozicije, s pozicije krajnjeg povijesnog revizionizma. Time se lako generira ideologija mržnje, što se je vidjelo zadnjih tjedana u odsutnosti njihove osude nasilja protiv Srba i pozivima nekih kandidata na zabranu SDSS-a i njenog predsjednika”, kazao je Pupovac u razgovoru za vodeći slovenski list koji je objavljen u petak.

Takvi “retrogradni procesi” negativno utječu na odnose Hrvatske i Srbije i na hrvatsko-srpske odnose općenito jer se otvorena pitanja “ne rješavaju, nego koriste kao sredstvo za političke sukobe”, umjesto “obnove povjerenja i suradnje dviju država i dva naroda u procesu europeizacije” cijele regije, naveo je u razgovoru čelnik SDSS-a.

“Umjesto toga, održava se ili produbljuje nepovjerenje, a europeizacije se prakticira kao balkanizacija u pogrdnom smislu te riječi”, smatra Pupovac.
“Taj se je retrogradni proces počeo razvijati nakon oslobađajuće presude dvojice generala u Haagu 2012. godine, a ojačao je 2012. nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju”, naveo je Pupovac, dodavši kako je sve onda doseglo “vrhunac” prosvjedima prilikom postavljanja ćiriličnih ploča u Vukovaru.

U toj je kampanji protiv ćirilice na žalost, kako je dodao, sudjelovao i dio katoličkog svećenstva, a desne udruge i nova vlada nakon Milanovićeve to su pretvorile u “državnu politiku”.

Te su kampanje ostavile duboko korijenje u hrvatskom društvu s ambicijom da se prošire i postanu dominantni stup u političkom životu, onako kako se to događa i u nekim drugim europskim državama, navodi Pupovac u razgovoru za “Delo”.

Ponovio je i svoja poznata stajališta o slučajevima povijesnog revizionizma, spomenuvši relativizaciju Jasenovca i NDH, te istaknuo kako je antifašizam “temelj današnje Europe”, a da, ako se to negira, onda se ne zna “što je moralno, a što amoralno, što je istinito, a što ne i što je dozvoljeno, a što nije”.
Nijekanje ustaških zločina u Jasenovcu i relativizacija NDH jedan je od najtežih oblika revizionizma, kazao je Pupovac, napomenuvši da su posljedice toga opasne za katoličko-pravoslavne i hrvatsko-srpske odnose, ali “i za Europu”.

To otvara prostor i za druge povijesne revizionizme, priprema teren za obnovu zločinskih ideologija koje su dovele do koncentracijskih logora kao politike, ideologije nacizma i ustaštva, kazao je predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac, te se založio za stvaranje široke političke platforme kojom bi se te stvari popravilo, a u kojoj bi sudjelovale vodeće političke stranke i građani.

Kako bi se politika zaštitila od rizika koje donosi ekstremna desnica, potrebno je stvoriti svijest o tom riziku za cijelo društvo, a u tome bi morale sudjelovati svi oni kojima je stalo do toga da ekstremne desne politike ne postanu nacionalni politički mainstream, naveo je Pupovac.

On je odgovorio i na pitanje o tome ne doprinosi li neraspoloženju prema Srbima u Hrvatskoj i atmosferi o kojoj govori i to da većina srpskih zločina iz devedesetih godina još nije istražena, a akteri sudski procesuirani, s čime se nije složio.

“U Hrvatskoj u zadnjih 5-6 godina djeluju snage koje tvrde da Srbi nisu bili kažnjeni. Zapravo je sasvim obrnuto, jer za zločina protiv Srba, poput etničkog čišćenja i kršenja međunarodnog prava, za onemogućavanje vraćanja izbjeglica, skoro nitko nije odgovarao. Tom pričom da Srbi nisu odgovarali za ratne zločine želi se zapravo održavati ratnu atmosferu, poništiti rezultate mirne reintegracije istočne Slavonije te nagnati Srbe s tog područja da se isele”, ustvrdio je Pupovac. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Lovro Kuščević postao član Odbora za zakonodavstvo

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove odlučio je u petak poslati pismo klubovima zastupnika sa zahtjevom da mu do 15. listopada predlože kandidate za viceguverenera Hrvatske narodne banke (HNB) s obzirom da 25. listopada istječe šestogodišnji mandat Nevenu Barbaroši.

Guvernera, zamjenika i viceguvernere HNB-a imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje i na osnovi mišljenja saborskog Odbora za financije i državni proračun.

Barbaroša, kojeg je Sabor viceguvernerom imenovao 25. listopada 2013., u HNB-u koordinira poslove iz područja Sektora platnog prometa.

HNB ima šest viceguvernera, Sabor je ljetos drugi šestogodišni viceguvernerski manadat povjerio Michaelu Faulendu i Bojanu Frasu.

Nakon što ljetošnje rekonstrukcije Vlade, odnosno povratka nekih ministra u zastupničke klupe, te odlaska nekih zastupnika u izvršnu vlast, Odbor je odobrio promjene u sastavima saborskih radnih tijela.

Kuščević u Odboru za zakonodavstvo
Bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić imenovan je voditeljem Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentranoj skupštini Vijeća Europe, te članom Odbora za poljoprivredu.

Vesnu Bedeković, koja je postala ministrica za demografiju na mjestu predsjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, zamijenit će Irena Vukasnović Petrijevčanin (HDZ).

Bivši ministar uprave Lovro Kuščević, koji se vratio u Sabor i kojemu je na zahtjev DORH-a, ukinut imunitet, postaje član Odbora za zakonodavstvo.

“Nije cvijet u Odboru za zakonodavstvo”, konstatirao je tom prilikom Silvano Hrelja (HSU).
Odluke Odbora treba potvrditi Hrvatski sabor.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari