Pratite nas

Razgovor

HEBRANG: Moramo znati da je osloboditeljska akcija ‘Oluja’ trebala završiti ulaskom u Banja Luku

Objavljeno

na

Republika Srpska je međunarodna nagrada srpskom agresoru za sve što je napravio devedesetih godina u Bosni i Hercegovini i, naravno, u Hrvatskoj, komentirao je tim riječima Andrija Hebrang, bivši ministar obrane i bivši potpredsjednik Vlade, neustavnu proslavu 9. siječnja kao ‘dana Republike Srpske’.

“Srpska agresija na Bosnu i Hercegovinu je bio tipičan osvajački pokret u kojem je Srbija, brojčano nadmoćna, protjerala najprije muslimansko stanovništvo, onda se ono, stisnuto u neprikladne, premale prostore, diglo i pokušalo od onuda protjerati Hrvate”, kazao je Hebrang.

Tako da su Hrvati zapravo dvostruki gubitnici u ratu u Bosni i Hercegovini, a u samoj Republici Srpskoj su praktično izbrisani s lica zemlje, smatra Hebrang.

Objasnio nam je zašto je Srbija dobila ‘nagradu u obliku Republike Srpske’.

“Moramo znati da devedesetih godina velike sile nisu, u početku, uopće reagirale na srpsku agresiju u BiH i Hrvatskoj. Nisu reagirale zbog toga što su se na tom području sukobljavali različite interesi.

Imali smo interes Zapada, imali smo interes Istoka, interes arapskih naftnih zemalja, a nitko se nikome nije htio zamjeriti. Onda su dugo ‘s rukama u džepu’ promatrali što se događa, nadajući se da će onaj koji je nadmoćan, a to je Srbija, u kratkom roku riješiti to svoje osvajanje i završiti rat”, rekao je Hebrang.

Međutim, kako je otpor bio velik, pogotovo Hrvata u Hrvatskoj, pa zatim hrvatske republike Herceg-Bosne u Bosni i Hercegovini, a na kraju i muslimana, Srbija nije ostvarila svoje namjere, objašnjava nam Hebrang.

“Nego je, stisnuta u taj jedan teritorij na kojem je kao poražena zadržala svoje snage, bila nagrađena odlukom Amerike da se zaustavi akcija Hrvatske vojske pred Banja Lukom”, govori nam bivši ministar.

Moramo znati da je osloboditeljska akcija ‘Oluja’ trebala završiti ulaskom u Banja Luku, kaže, što bi bilo sasvim normalno jer su Hrvati od onuda protjerani.

“Oslobađanje tih teritorija bilo je samo jamstvo Hrvatima da će se vratiti. Na žalost, utjecaji velikih interesa i velikih sila su bili drugačiji, Amerika je zaustavila Hrvatsku vojsku u trenutku kad je ulazak i oslobađanje Banja Luke bio čista formalnost.

Naime, mi smo već držali područja gdje su i elektrocentrale koje opskrbljuju Banja Luku, znači držali smo i energetiku pod kontrolom. Bilo je samo pitanje vremena, a Amerika je to zaustavila. Tada je već počela igra velikih sila da podijele interesne sfere, ja to zovem ‘Jalta 2 u žargonu – kao što su u Drugom svjetskom ratu dijelili Europu, tako su sad dijelili Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

I odlučili su svakome tko je gubitnik dati nešto. Dakle, muslimani su dobili Federaciju u kojoj su Hrvati obespravljeni, manjinski dio, Srbi su dobili Republiku Srpsku, a zauzvrat su se morali odreći Kosova”, kazao je Hebrang.

To je bila jedna trgovina područjima na visokomeđunarodnoj razini i svatko tko misli da to nije tako, kaže Hebrang, ja mu mogu izaći s bezbroj argumenata da je to tako.

“Republika Srpska je posljedica te trgovine u kojoj su Srbi dobili taj teritorij, ali su se morali odreći, kako oni smatraju danas, ‘svojega’ Kosova”.

Sada je Dodik, objašnjava nam Hebrang, ohrabljen takvom inozemnom politikom, htio ići korak dalje.

“Nije mu dovoljno da bude Republika Srpska unutar BiH, nego hoće autonomiju”, rekao je Hebrang.

Prisjetio se jednog susreta s njim.

“Prije desetak godina, dok sam još bio u vrhu politike, nagovarao me da Republika Srpska zajedno s Hrvatima iz BiH, da zajedno napravimo razbijanje Bosne i Hercegovine na tri dijela, pa da svatko uzme svoj dio.

On je uvijek tražio u Hrvatima suigrača u razbijanju BiH. Kako je naša politika bila jedinstvena Bosna i Hercegovina, ali obespravljeni Hrvati moraju dobiti svoja prava, onda je on bio uvijek ljut na nas što mu nismo dobar suigrač”, kazao je Hebrang.

Na kraju je odlučio igrati sam, kaže Hebrang, “sa svojim velikim, svjetskim sponzorima”.

“Izmislio je velebnu proslavu ‘dana Republike Srpske’. To je samo korak prema onome što on otvoreno govori, a to je odcjepljenje i pripojenje Srbiji.

Mislim da je to pitanje oko kojeg će se sljedećih godina vrtiti i europska i svjetska politika, a Hrvatska tu mora zadržati potpuno jasan stav, a taj je da je BiH neovisna država, ali unutar nje treći entitet za Hrvate je uvjet njezinog opstanka, jer bez toga, ovako nestabilna kako je, brzo će se raspasti”, zaključio je Andrija Hebrang za direktno.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Miro Kovač: BiH nema boljeg prijatelja od Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

“Bilo je dosta simbolike koja je važna u politici i uvjeren sam da će ovo biti doprinos jačanju povjerenja između dvije države koje su tijesno povezane”, kazao je za N1 Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske.

Kako komentirate posjet hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović BiH?

“Ono što sam vidio i čuo dojam je da je posjet bio vrlo uspješan. Bilo je dosta simbolike koja je važna u politici i uvjeren sam da će ovo biti doprinos jačanju povjerenja između dvije države koje su tijesno povezane.

Moramo nastaviti graditi to povjerenje, drago mi je da smo prošle godine imali zajedničku sjednicu nakon sedam godina stanke. Bez obzira na verbalne duele kojih ima, BiH nema boljeg prijatelja od Hrvatske”.

Sigurno da je važno bilo da je gospođa predsjednica bila u Ahmićima i Križančevom selu i poklonila se žrtvama stravičnih pokolja.”

Predsjednica je ipak u BiH stigla dan kasnije od najavljenog, a svi su je već čekali.

“Nisam upućen u razloge odgode slijetanja predsjednice, međutim ne bih tome pridavao toliko važnosti jer će za koji dan biti zaboravljeno. Nemojmo gledati svaku dlaku u jajetu, idemo razgovarati o tome što se može napraviti. Naš je dojam u Hrvatskoj da je posjeta bila uspješna, želim vjerovati da su kolege u BiH pod tim dojmom.

Moramo nastaviti graditi povjerenje, to ne ide preko noći. Moje polazište je da razgovaramo s prijateljima u BiH i da teška pitanja možemo riješiti u dijalogu koji je ispunjen prijateljskim osjećajem.”

Jedan od problema između Hrvatske i BiH je gradnja Pelješkog mosta.

“Ja sam se prošlo ljeto čudio kad sam shvatio da su neke kolege već u kampanji pa su otvorile tu temu u javnosti. Gledajte, pogledajmo činjenice. Radi se o projektu koji je hrvatski, a zbog sufinanciranja EU radi se i o europskom projektu. On se temeljem ugovora o državnoj granici gradi na hrvatskom teritoriju s jedne i s druge strane.

U tom ugovoru iz 1999. godine definirano je koje su granice na moru. Naravno da BiH uživa nesmetan prolaz do otvorenog mora. Prema tome, moja želja je da se prestanemo baviti Pelješkim mostom.

Mi želimo da u BiH bude sagrađen koridor Vc i smatram da će Pelješki most biti pozitivan, ne samo za Hrvatsku, nego i za BiH jer će mnogi građani BiH koji imaju vikendice na južnom Jadranu moći lakše do njih doći.

Komunikacija o tehničkim detaljima je obavljena prije puno godina, bili smo u kontaktu s kolegama iz BiH.

Prestanimo trošiti vrijeme na nešto što će uskoro biti realnost i gledajmo što možemo uraditi da bi se sama BiH bolje razvijala na europskom planu.”

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Andrija Hebrang: Bi li Slovenija pristala da joj uzmemo 25 bledskih jezera?

Objavljeno

na

Objavio

Gost Novog dana na N1 televiziji bio je bivši HDZ-ov ministar zdravstva i obrane Andrija Hebrang.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović počinje u srijedu trodnevni službeni posjet Bosni i Hercegovini u sklopu kojeg će posjetiti Sarajevo i srednju Bosnu te prvi put Bosansku Posavinu. Bilo je mnogo burnih reakcija na njezin posjet turskom predsjedniku Erdoganu. Može li predsjednica posjetom BiH riješiti neke probleme između dvije zemlje?

“Mislim da su burne reakcije upravo zbog toga što nakon dugo vremena Hrvati u BiH imaju punu podršku politike Republike Hrvatske. Iako su političari po našem Ustavu obavezni pomagati Hrvatima u BiH, to baš nije slučaj. Predsjednica doista vodi jednu pozitivnu politiku. Hrvati u BiH bez lobiranja i vanjske podrške nemaju spasa, nema opstanka.”

Što ako predsjednicu dočekaju prosvjedi?

“Bilo bi logično na jedan način, obespravljanjem prava Hrvata drugi povećavaju svoja. Ne bih ja tome pridavao neki veći značaj.”

Hoće li se promijeniti Izborni zakon u BiH?

“To je pitanje međunarodne zajednice jer međunarodna zajednica je majka BiH. Kao sudionik tog vremena nisam razumio kako se tri konstitutivna naroda mogu smjestiti u dva entiteta, kako to može na dugi rok opstati. Mnogi su tada govorili da je to moguće, general Klein me uvjeravao da će to biti dobro rješenje, da će se Hrvati i muslimani stopiti u jednu cjelinu. To se nije dogodilo, Hrvati imaju puno manja prava i međunarodna zajednica koja je stvorila taj ambijent mora ga korigirati.”

U posljednje se vrijeme počelo podosta pričati o takozvanom Daytonu 2.

“Kako nisam sad više aktivno u politici nemam dovoljno informacija, navodno se u Americi počelo govoriti o korekciji Daytona i mislim da bi takva jedna korekcija, da se Hrvatima daju prava da ne budu narod niže razine, bila dobar potez. Ako to dođe iz Amerike ima šansu uspjeti, ako ne dođe od tamo ne vidim da Europska unija može nešto napraviti.”

Može li Europska unija napraviti nešto po pitanju graničnog spora Hrvatske i Slovenije?

“Ne može, EU brine sasvim druge brige, a ne svojih članica. Brine brigu o subjektu zbog kojeg je napravljena.

Ja se čudim da se diže bura oko sukoba sa Slovencima, problema nema. Problem je riješio Ustav – suverenitet Republike Hrvatske se proteže nad kopnom, morem i zračnom prostoru. Jasno smo rekli da je suverenitet nedjeljiv, neprenosiv i neutuživ. O čemu mi raspravljamo? Znamo da je granica sredina Savudrijske vale i da nitko ne može uzeti Hrvatskoj 35 kvadratnih kilometara. Granice jedino može mijenjati Sabor, a on se jasno opredijelio – ne prihvaća arbitražu jer je kompromitirana tako da tu ne vidim apsolutno nikakav problem.

Taj spor će se rješavati sljedećih godina i godina bilateralnim pregovorima.”

Je li rješenje da se arbitraža preimenuje u bilateralni sporazum?

“U tom slučaju bi se netko morao odreći 35 kvadratnih kilometara hrvatskog područja. Tko bi to bio? To je kao da mi uzmemo 25 bledskih jezera. Bi li to Slovenija prihvatila?”

Bili ste ministar zdravstva, u kakvom je stanju naš zdravstveni sustav?

“Zdravstveni sustav u Hrvatskoj je u usporedbi s novcem koji izdvajamo izvanredno dobar. Izdvajate 700 eura po glavi stanovnika, a želite Njemačku koja izdvaja 3000. Bunite se što su liste čekanja tolike, a izdvajate dva puta manje nego Slovenija. Ne može se restrikcijama uštedjeti toliko koliko malo uplaćujemo.

Mi danas prvo moramo izračunati koliko ukupno i kojih zdravstvenih usluga Hrvatska treba pa onda izračunati koja je to cijena. I reći građanke i građani mi trebamo četiri milijarde godišnje, a imamo tri. Tako će se doći do istine. Ne možemo biti zadnji u EU po izdvajanju za zdravstvo, a po mogućnosti usluge smo pri vrhu. U zadnjih 15, 20 godina medicina je strahovito poskupjela: nove tehnologije, novi lijekovi, dijagnostika… To sve košta strahovito puno, a imamo zdravstveni zakon koji sam ja donio 1993. Ono je bio zakon za one gabarite, ovo je sad nešto drugo.”

Treba li smanjivati usluge ili povećavati cijene?

“Nema trećega. Ja nisam za smanjivanje usluge, ali sam da izdvajamo za zdravstvo koliko i drugi. Ima novca, koliko dajemo za zdravstvo toliko dajemo za alkohol i cigarete. Nije li vrijeme da se preraspodijele davanja, mora se naći konsenzus.”

Vidite li neke nove, snažne osobe u hrvatskoj politici?

“Teško mi je reći jer ova današnja politika je sasvim drugačija, ide mirnijim i kompromisnijim smjerom. Mi smo ušli u eksperiment velike koalicije HDZ-a, HNS-a. Velika koalicija znači da za stolom sjede dvije ideološki potpuno različite strane. To znači kočnicu za reforme, tome sad svjedočimo.”

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari