Pratite nas

Pregled

HEBRANG: Zašto nismo izračunali objektivnim stručnim metodama ratnu štetu srpsko-crnogorske agresije na RH?

Objavljeno

na

Zašto nismo izračunali objektivnim stručnim metodama ratnu štetu srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku?

Rat vođen na teritoriju Republike Hrvatske 1990.-1998. godine je po naravi tipična osvajačka agresija vođena za hrvatski teritorij do linije Karlobag-Karlovac-Virovitica.

Iako ga zovemo Domovinski rat, poput nekih drugih ratova u povijesti (primjerice Ruski rat protiv Napoleona), osvajački rat je vođen iz centara u Srbiji i Crnoj Gori i naziv srpsko-crnogorska agresija na Republiku Hrvatsku je naziv koji pokazuje narav tog krvavog rata.

U namjeri da umanje ratne zločine agresorske strane većina hrvatskih političara koči iznošenja istina koje su lako dokazive, a slijednici agresora to vješto koriste i optužuju nas svakodnevno na svim razinama.

Sve to po pravilu da ponavljana laž postaje istina. Jedino što trebamo je objektivno utvrditi činjenice i iznositi ih kao odgovor na sve češće laži agresora. Pri tome su najvažnji pokazatelji tko je činio planirane sustavne ratne zločine nad civilima i teška razaranja svega što postoji, a tko pojedinačne neplanirane zločine u prekoračenju nužne obrane. Za sve to imamo objavljene dokaze, ali ih ne koristimo.

Primjerice, službena politika i mediji nikako da prihvate činjenicu utvrđenu znanstvenim metodama i više puta publiciranu, da je srbo-crnogorski agresor pobio u razdoblju 1991.- 1998. godine 7 263 hrvatska civila (oko tisuću nestalih nismo ubrajali), od kojih smo svakog civila identificirali i registrirali u službi Glavnog stožera saniteta RH. To je važno da se ne bi u civilne žrtve ubrojili i naoružani civili, što u svojim krivotvorinama, koje smo također argumentirani pobili, iznose bivši agresori.

Omjer ubijenih hrvatskih civila prema srpskim civlima je 20:1 ali to nitko od naših političara ne ističe pa je slika u domaćoj i inozemnoj javnosti često zbunjujuća. Među ubijenim hrvatskim civilima visoko su zastupljene žene (3 182 ili 43,8%) i djeca (345 ili 4,8%, a kasnije od zaostalih eksplozivnih naprava broj je na žalost još veći).

Taj se podatak ubraja među jedinstvene u povijesti ratovanja. Ukupno je ubijeno više civila nego vojnika, a polovina ubijenih civila (48,6%) su žene i djeca. Ovi podaci govore sa su primarni cilj agresorske artiljerije bili civli s namjerom etničkog čišćenja teritorija prije osvajanja.

Zločinačke metode agresora potvrđuju i podaci o protjeranim civilima, o čemu se prava istina još nije čula. Netočan je podatak da su u Oluji protjerani Srbi, njih oko 90 000, jer su prije Oluje počeli napuštati okupirani teritorij temeljem zapovjedi Milana Martića koju smo također višekratno objavljivali (Odluka Vrhovnog savjeta RSK o planskoj evakuaciji broj 2-3113-1/95, od 4. kolovoza 1995.).

U prilog ovoga dodajem i podatak da smo s Dinare nekoliko dana prije Oluje vidjeli natovarene traktorske prikolice. Nasuprot lažnim podacima o protjerivanju srpskih civla, prema službenim evidencijama Ureda za prognanike VRH agresori su s okupirane trećine Republike Hrvatske protjerali 240 000 hrvatskih civila.

Kada smo po oslobađanju ušli u to područje zatekli smo isključivo jednonacionalni srpski sastav stanovništva! Naša politika ne upotrebljava ove argumente kada oni koji su nas tukli oružjem sada ispaljuju političke rafale laži. Imamo povjerenstvo za zločine od prije sedam desetljeća, a nemamo ono za agresiju devdesetih, koje bi potvrdilo dokazive činjenice.

U red indolencije i kukavičluka hrvatske politike ide i procjena ratnih i posljedično poratnih šteta. Ukoliko ikada itko oformi povjerenstvo za ratne istine devedesetih, a posljednji je trenutak za to, svakako će bitna stavka uz zločine nad civilima biti i ratne štete.

Često se ponavljaju pogrješni iznosi direktnih i indirektnih ratnih šteta koje je počinio agresor u visini od 40 milijardi dolara. Već i površna anliza odbacuje taj značajno podcijenjeni podatak, jer primjerice osam godina zbog srpskih tenkova nismo imali turizma, a znamo da je svaka godina turizma u to vrijeme donosila Hrvatskoj otprilike 7 milijardi dolara zarade.

Pomnožimo li to lako ćemo uitvrditi da samo indirektna šteta od turizma prelazi ukupni iznos do sada objavljenih ratnih šteta! Naime, po svim metodologijama u indirektne ratne štete ubrajaju se i one u poslijeratnim razdobljima koje se odnose na gubitke ulaganja, izgubljene dobiti, kumulativne učinke pada BDP-a niz godia za redom itd.

Koji su razlozi namjernog umanjenja tih šteta pitanje je koje prelazi okvire ovoga teksta, ali će otvaranje tog pitanja otkriti srž ukupnih hrvatskih neuspjeha koji su uslijedili poslije briljantne vojničke pobjede nad srpsko-crnogorskim agresorom.

Pri utvrđivanju ratnih šteta koje je pretrpjela Republika Hrvatska ponovno se radi o rezultatu nepotpunih analiza, pa prije nego pokrenemo naplatu moramo znati točne podatke o štetama. Ti podaci postoje, publicirani su i poznati, a navesti ću ovdje jednu analizu koja je sigurno do sada najtemeljitija.

U nizu svojih stručnih analiza general Slobodan Praljak ostavio nam je i najprecizniju analizu ratnih šteta u Republici Hrvatskoj, a budući da sam sudjelovao u procjenama šteta zdravstvenog sustava svjedočim da je pri tome angažirao vrhunske ekonomske stručnjake (analiza na www.slobodanpraljak.com).

Prikazane su izravne štete (materijalna razaranja imovine, vrednovanje ljudskih gubitaka, invaliditeta, vojni rashodi, troškovi smještaja izbjeglica i prognanika, troškovi razminiranja i troškovi zdravstva) i neizravne štete (propuštene ekonomske aktivnosti). Na tridesetak stranica teksta autor je citirao nekoliko desetaka relevantnih izvora te objavio 17 detaljnih tablica i 3 grafikona.

Zaključak opsežne analize je temeljen na međunarodnim metodama procjena šteta i sigurno je najbliže realnoj šteti od svih radova objavljenih u tisku ili stručnoj literaturi. Rezultati analiza pokazuju da je ukupna ratna šteta mjerena hrvatskim cijenama roba i usluga iznosila zaokruženo 252 milijarde dolara a ako se primijene svjestke cijene (npr. za zbrinjavanje prognanika i izbjeglica) šteta se penje na 308 milijardi dolara. Slikovito rečeno, Hrvatska je do 2015. godine izgubila između 7 i 9 svojih godišnjih bruto društvenih proizvoda (mjereno prema BDP-u 2004. godine).

Ovaj zastrašujući podatak baca neko novo svjetlo na negativne trendove hrvatskog gospodarstva u usporedbi sa zemljama čije je gospodarstvo raslo u miru dok je naše padalo tijekom i nakon rata zbog ratnih šteta.

Navedeni izračuni po riječima samog autora temelje se na izuzetno teškim procjenama, ali su primijenjene metode svele mogućnost pogrješke na minimum. Posljedice ovakvih ekonomskih poremećaja osjećati će se desetljećima i njihovo kritičko preispitivanje je imperativ istine prošlosti, ali i planiranja budućnosti.

Zamislimo primjerice Njemačku, kad bi u dvadesetak godina izgubila svojih 8 godišnjih bruto društvenih dohodaka! Činjenice upozoravaju da se štete uništenog gospodarstva u ratu očituju desetljećima na cijelu jednu generaciju!

Takva spoznaja relativizira one olako izrečene misli da se ne treba okretati prošlosti nego gledati u naprijed. Vožnja bez retrovizora izuzetno je opasna, naravno i zabranjena, a osim toga loše završava. Zato su mudri narodi ponavljali da je povijest učiteljica života, a mi možemo svjedočiti kako izgleda život kad se od povijesti ne uči.

Osnivanje stručne skupine koja bi objektivno po svjetskim kriterijima preispitala izračune ratnih šteta koje je pretrpjela Republika Hrvatska u srpsko-crnogorskoj agresiji devedesetih imalo bi neprocijenjivu korist. Doznali bi istinu o uzrocima šepanja našeg gospodarstva, istinu o nedostatku investicija jer trošimo na saniranje bezočnih razaranja, o lančanim gubicima u BDP-u, troškovima mirovina, bolesti i invaliditeta branitelja, mogli bi otkriti zašto smo zemlja iz koje se iseljava, gdje su uzroci nezadovoljstva koje se oslikava i u političkim previranjima i napokon objektivizirali bi štete prije pokretanja zahtjeva za njihovom naplatom od Srbije a zatim i Crne Gore.

Upravo je sada vrijeme da se to učini. Naime, na temelju članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne republike Jugoslavije (danas Republike Srbije i Republike Crne Gore) potpisanom 25. kolovoza 1996. godine, obje strane trebaju imenovati komisije za naknadu za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu! Budući da se rat nije vodio na teritoriju Srbije i Crne Gore, jasno je da u njih nema takvih šteta. Isto kao što je jasno da je razaranje imovine ratni zločin koji ne zastarijeva.

Pišem ovo kao ratni ministar zdravstva i kao takav svjedočim da su prihodi zdravstva samo 1991. godine pali za 62%, dok su rashodi bili za 50% veći. Navedeni financijski otkloni umanjivali su se ali su trajali godinama, sve do danas kada je negativno poslovanje zdravstva već poslovično a ratni gubici i izdaci kombinirani s uništavanjem gospodarstva kao izvora financiranja pokazivati će negativne posljedice još desetljećima.

Naš mazohizam ide do neslućenih razmjera. Ne samo da nismo procesuirali primjerice ni jednog krivca za ratne zločine rušenja 17 hrvatskih bolnica, nego nismo ni jednu od tih šteta naplatili! Izostankom naplate ratnih šteta kao država ne poštujemo spomenuti Sporazum koji smo potpisali, a povijesti ostavljamo izostanak pravnog procesuiranja zločina nad gotovo 8 000 civila.

Izostavljamo i poticaj agresoru da zbog izostanka kazne ponovno jednom krene u nekažnjeno osvajanje. Dakle, naplata objektivno utvrđenih ratnih šteta bio bi ne samo značajan gospodarski iskorak, nego i neka vrst pedagoške mjera prema svim bivšim i budućim agresorima.

Prof.dr.sc. emeritus Andrija Hebrang / Kamenjar.com

Kakva je budućnost Hrvatske ako EU lomi kralježnicu neposlušnim, previše suverenistički orijentiranim članicama?

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Đukanović: ‘Zaustavite Vučića i Dodika, svako pristajanje na cijepanje Bosne i Hercegovine vraća nas u rat’

Objavljeno

na

Objavio

Pretraži Jutarnji.hr
Submit
PREDSJEDNIK CRNE GORE

MILO ĐUKANOVIĆ APELIRA NA MEĐUNARODNU ZAJEDNICU ‘Zaustavite Vučića i Dodika, svako pristajanje na cijepanje Bosne i Hercegovine vraća nas u rat’
AUTOR:
Hina
OBJAVLJENO: 22.02.2020. u 11:20
Zagreb, 020614.
Ured Predsjednika.
Predsjednik Republike Ivo Josipovic primio je predsjednika Vlade Crne Gore Milu Djukanovica.
Na fotografiji: Milo Djukanovic.
Foto: Davor Pongracic / CROPIXDavor Pongračić / CROPIX
Milo Đukanović

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio je gostujući na Face TV iz Sarajeva kako bi pokušaj odcjepljenja Republike Srpske od BiH vodio ratu, te je pozvao međunarodnu zajednicu da reagira i spriječi inicijative srpskih čelnika Milorada Dodika i Aleksandra Vučića.

U intervjuu u središnjem dnevniku Đukanović je, komentirajući razvoj stanja nakon protivljenja odluci Ustavnog suda BiH, rekao kako srpska strana u BiH nastoji krizama pokazati da je BiH nefunkcionalna država.

– Pokušavaju držati tu nefunkcionalnost u državi kako bi onda mogli reći: evo, vidite, ovo ovako ne ide, doveli smo državu u nefunkcionalnost, sada je došlo vrijeme za referendum! RS je entitet u državi BiH. Svako pristajanje na cijepanje BiH vraća nas u rat, rekao je Đukanović.

On je pri tome dodao kako je međunarodna zajednica odgovorna za BiH te da mora spriječiti dalju eskalaciju za što je optužio srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i člana BiH Predsjedništva Milorada Dodika.

– Ovo je pitanje u koje su uključeni Europa i Amerika, nisu samo Dodik i Vučić. Međunarodna zajednica ima elemente u svojim rukama i odgovorna je za BiH. Ako ne reagira, situacija će eskalirati. Ne smiju zakasniti. Dodik radi ono što on misli da treba biti. Mislim da on sam ovo ‘gura’ više nego Vučić, ustvrdio je Đukanović.

Zamjerio je Dodiku da je ‘protiv Crne Gore’ očito aludirajući na izjave kojim je podržavao prosvjede srpske nacionalne zajednice i Srpske pravoslavne Crkve koji se protive tamošnjem Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

Đukanović je potvrdio i kako će doći na obilježavanje 25 godišnjice genocida u Srebrenici ovoga ljeta, te je pozvao srpske lidere da priznaju činjenicu da se u ovoj enklavi na istoku Bosne dogodio genocid nad Bošnjacima u ljeto 1995. godine.

– Mi smo to napravili. Nemaju hrabrost i nisu spremni reći da je bio genocid. Trebaju reći da je to bila greška koja se nikada više neće ponoviti i da zaustave velikosrpski projekt, rekao je Milo Đukanović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

U luku Ploče stiže brod sa segmentima čelične rasponske konstrukcije za Pelješki most

Objavljeno

na

Objavio

Brod sa segmentima čelične rasponske konstrukcije za Pelješki most, koji je 25. siječnja iz Kine krenuo za Hrvatsku, u nedjelju, 23. veljače, trebao bi stići u luku Ploče.

Tu su informaciju Večernjem listu potvrdili u Hrvatskim cestama i u tvrtki China Road and Bridge Corporation (CRBC), glavnom izvođaču radova na Pelješkom mostu.

Na tom brodu nema kineskih radnika koji bi ostali u Hrvatskoj nakon iskrcaja tereta, nego su na njemu samo članovi posade. A u CRBC-u su kazali da su na brodu koji sutra stiže u luku Ploče ukupno 22 člana posade i da su svi zdravi.

U Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije kažu da još nisu dobili najavu dolaska broda iz Kine u pločansku luku u nedjelju. Dr. Miljenko Ljubić, voditelj Službe epidemiologije ZJZDNŽ-a, objasnio je da će posada broda, kad stigne u luku Ploče, proći kontrolu granične policije i granične sanitarne inspekcije.

Posadu će anketirati i pitati jesu li u posljednjih 14 dana imali neke od simptoma zaraze koronavirusom te, ako se pokaže potreba, stavit će se pod zdravstveni nadzor.

Ruta broda iz Kine išla je preko Singapura i Sueskog kanala do luke Ploče. Mornari će do dolaska u Hrvatsku na njemu provesti gotovo mjesec dana, a valja napomenuti da inkubacija zaraze koronavirusom traje 14 dana.

Na brodu čiji se dolazak u luku Ploče očekuje sutra ukupno je 29 segmenata koji čine prvi kontingent čelične rasponske konstrukcije budućega Pelješkog mosta. Početak montaže konstrukcije mosta predviđen je za ožujak.

Prema podacima Hrvatskih cesta, pošiljka obuhvaća bazne segmente središnjih stupova u moru te pojedine segmente čelične rasponske konstrukcije predviđene za bočni dio mosta.

Segmenti čelične rasponske konstrukcije za Pelješki most proizvode se u dva pogona u Kini koja su pak nedavno privremeno zatvorena zbog koronavirusa. Kako su objasnili u CRBC-u, u tim je tvornicama privremeno zaustavljena proizvodnja radi sigurnosti i zaštite radnika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari