Pratite nas

Pregled

HEBRANG: Zašto nismo izračunali objektivnim stručnim metodama ratnu štetu srpsko-crnogorske agresije na RH?

Objavljeno

na

Zašto nismo izračunali objektivnim stručnim metodama ratnu štetu srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku?

Rat vođen na teritoriju Republike Hrvatske 1990.-1998. godine je po naravi tipična osvajačka agresija vođena za hrvatski teritorij do linije Karlobag-Karlovac-Virovitica.

Iako ga zovemo Domovinski rat, poput nekih drugih ratova u povijesti (primjerice Ruski rat protiv Napoleona), osvajački rat je vođen iz centara u Srbiji i Crnoj Gori i naziv srpsko-crnogorska agresija na Republiku Hrvatsku je naziv koji pokazuje narav tog krvavog rata.

U namjeri da umanje ratne zločine agresorske strane većina hrvatskih političara koči iznošenja istina koje su lako dokazive, a slijednici agresora to vješto koriste i optužuju nas svakodnevno na svim razinama.

Sve to po pravilu da ponavljana laž postaje istina. Jedino što trebamo je objektivno utvrditi činjenice i iznositi ih kao odgovor na sve češće laži agresora. Pri tome su najvažnji pokazatelji tko je činio planirane sustavne ratne zločine nad civilima i teška razaranja svega što postoji, a tko pojedinačne neplanirane zločine u prekoračenju nužne obrane. Za sve to imamo objavljene dokaze, ali ih ne koristimo.

Primjerice, službena politika i mediji nikako da prihvate činjenicu utvrđenu znanstvenim metodama i više puta publiciranu, da je srbo-crnogorski agresor pobio u razdoblju 1991.- 1998. godine 7 263 hrvatska civila (oko tisuću nestalih nismo ubrajali), od kojih smo svakog civila identificirali i registrirali u službi Glavnog stožera saniteta RH. To je važno da se ne bi u civilne žrtve ubrojili i naoružani civili, što u svojim krivotvorinama, koje smo također argumentirani pobili, iznose bivši agresori.

Omjer ubijenih hrvatskih civila prema srpskim civlima je 20:1 ali to nitko od naših političara ne ističe pa je slika u domaćoj i inozemnoj javnosti često zbunjujuća. Među ubijenim hrvatskim civilima visoko su zastupljene žene (3 182 ili 43,8%) i djeca (345 ili 4,8%, a kasnije od zaostalih eksplozivnih naprava broj je na žalost još veći).

Taj se podatak ubraja među jedinstvene u povijesti ratovanja. Ukupno je ubijeno više civila nego vojnika, a polovina ubijenih civila (48,6%) su žene i djeca. Ovi podaci govore sa su primarni cilj agresorske artiljerije bili civli s namjerom etničkog čišćenja teritorija prije osvajanja.

Zločinačke metode agresora potvrđuju i podaci o protjeranim civilima, o čemu se prava istina još nije čula. Netočan je podatak da su u Oluji protjerani Srbi, njih oko 90 000, jer su prije Oluje počeli napuštati okupirani teritorij temeljem zapovjedi Milana Martića koju smo također višekratno objavljivali (Odluka Vrhovnog savjeta RSK o planskoj evakuaciji broj 2-3113-1/95, od 4. kolovoza 1995.).

U prilog ovoga dodajem i podatak da smo s Dinare nekoliko dana prije Oluje vidjeli natovarene traktorske prikolice. Nasuprot lažnim podacima o protjerivanju srpskih civla, prema službenim evidencijama Ureda za prognanike VRH agresori su s okupirane trećine Republike Hrvatske protjerali 240 000 hrvatskih civila.

Kada smo po oslobađanju ušli u to područje zatekli smo isključivo jednonacionalni srpski sastav stanovništva! Naša politika ne upotrebljava ove argumente kada oni koji su nas tukli oružjem sada ispaljuju političke rafale laži. Imamo povjerenstvo za zločine od prije sedam desetljeća, a nemamo ono za agresiju devdesetih, koje bi potvrdilo dokazive činjenice.

U red indolencije i kukavičluka hrvatske politike ide i procjena ratnih i posljedično poratnih šteta. Ukoliko ikada itko oformi povjerenstvo za ratne istine devedesetih, a posljednji je trenutak za to, svakako će bitna stavka uz zločine nad civilima biti i ratne štete.

Često se ponavljaju pogrješni iznosi direktnih i indirektnih ratnih šteta koje je počinio agresor u visini od 40 milijardi dolara. Već i površna anliza odbacuje taj značajno podcijenjeni podatak, jer primjerice osam godina zbog srpskih tenkova nismo imali turizma, a znamo da je svaka godina turizma u to vrijeme donosila Hrvatskoj otprilike 7 milijardi dolara zarade.

Pomnožimo li to lako ćemo uitvrditi da samo indirektna šteta od turizma prelazi ukupni iznos do sada objavljenih ratnih šteta! Naime, po svim metodologijama u indirektne ratne štete ubrajaju se i one u poslijeratnim razdobljima koje se odnose na gubitke ulaganja, izgubljene dobiti, kumulativne učinke pada BDP-a niz godia za redom itd.

Koji su razlozi namjernog umanjenja tih šteta pitanje je koje prelazi okvire ovoga teksta, ali će otvaranje tog pitanja otkriti srž ukupnih hrvatskih neuspjeha koji su uslijedili poslije briljantne vojničke pobjede nad srpsko-crnogorskim agresorom.

Pri utvrđivanju ratnih šteta koje je pretrpjela Republika Hrvatska ponovno se radi o rezultatu nepotpunih analiza, pa prije nego pokrenemo naplatu moramo znati točne podatke o štetama. Ti podaci postoje, publicirani su i poznati, a navesti ću ovdje jednu analizu koja je sigurno do sada najtemeljitija.

U nizu svojih stručnih analiza general Slobodan Praljak ostavio nam je i najprecizniju analizu ratnih šteta u Republici Hrvatskoj, a budući da sam sudjelovao u procjenama šteta zdravstvenog sustava svjedočim da je pri tome angažirao vrhunske ekonomske stručnjake (analiza na www.slobodanpraljak.com).

Prikazane su izravne štete (materijalna razaranja imovine, vrednovanje ljudskih gubitaka, invaliditeta, vojni rashodi, troškovi smještaja izbjeglica i prognanika, troškovi razminiranja i troškovi zdravstva) i neizravne štete (propuštene ekonomske aktivnosti). Na tridesetak stranica teksta autor je citirao nekoliko desetaka relevantnih izvora te objavio 17 detaljnih tablica i 3 grafikona.

Zaključak opsežne analize je temeljen na međunarodnim metodama procjena šteta i sigurno je najbliže realnoj šteti od svih radova objavljenih u tisku ili stručnoj literaturi. Rezultati analiza pokazuju da je ukupna ratna šteta mjerena hrvatskim cijenama roba i usluga iznosila zaokruženo 252 milijarde dolara a ako se primijene svjestke cijene (npr. za zbrinjavanje prognanika i izbjeglica) šteta se penje na 308 milijardi dolara. Slikovito rečeno, Hrvatska je do 2015. godine izgubila između 7 i 9 svojih godišnjih bruto društvenih proizvoda (mjereno prema BDP-u 2004. godine).

Ovaj zastrašujući podatak baca neko novo svjetlo na negativne trendove hrvatskog gospodarstva u usporedbi sa zemljama čije je gospodarstvo raslo u miru dok je naše padalo tijekom i nakon rata zbog ratnih šteta.

Navedeni izračuni po riječima samog autora temelje se na izuzetno teškim procjenama, ali su primijenjene metode svele mogućnost pogrješke na minimum. Posljedice ovakvih ekonomskih poremećaja osjećati će se desetljećima i njihovo kritičko preispitivanje je imperativ istine prošlosti, ali i planiranja budućnosti.

Zamislimo primjerice Njemačku, kad bi u dvadesetak godina izgubila svojih 8 godišnjih bruto društvenih dohodaka! Činjenice upozoravaju da se štete uništenog gospodarstva u ratu očituju desetljećima na cijelu jednu generaciju!

Takva spoznaja relativizira one olako izrečene misli da se ne treba okretati prošlosti nego gledati u naprijed. Vožnja bez retrovizora izuzetno je opasna, naravno i zabranjena, a osim toga loše završava. Zato su mudri narodi ponavljali da je povijest učiteljica života, a mi možemo svjedočiti kako izgleda život kad se od povijesti ne uči.

Osnivanje stručne skupine koja bi objektivno po svjetskim kriterijima preispitala izračune ratnih šteta koje je pretrpjela Republika Hrvatska u srpsko-crnogorskoj agresiji devedesetih imalo bi neprocijenjivu korist. Doznali bi istinu o uzrocima šepanja našeg gospodarstva, istinu o nedostatku investicija jer trošimo na saniranje bezočnih razaranja, o lančanim gubicima u BDP-u, troškovima mirovina, bolesti i invaliditeta branitelja, mogli bi otkriti zašto smo zemlja iz koje se iseljava, gdje su uzroci nezadovoljstva koje se oslikava i u političkim previranjima i napokon objektivizirali bi štete prije pokretanja zahtjeva za njihovom naplatom od Srbije a zatim i Crne Gore.

Upravo je sada vrijeme da se to učini. Naime, na temelju članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne republike Jugoslavije (danas Republike Srbije i Republike Crne Gore) potpisanom 25. kolovoza 1996. godine, obje strane trebaju imenovati komisije za naknadu za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu! Budući da se rat nije vodio na teritoriju Srbije i Crne Gore, jasno je da u njih nema takvih šteta. Isto kao što je jasno da je razaranje imovine ratni zločin koji ne zastarijeva.

Pišem ovo kao ratni ministar zdravstva i kao takav svjedočim da su prihodi zdravstva samo 1991. godine pali za 62%, dok su rashodi bili za 50% veći. Navedeni financijski otkloni umanjivali su se ali su trajali godinama, sve do danas kada je negativno poslovanje zdravstva već poslovično a ratni gubici i izdaci kombinirani s uništavanjem gospodarstva kao izvora financiranja pokazivati će negativne posljedice još desetljećima.

Naš mazohizam ide do neslućenih razmjera. Ne samo da nismo procesuirali primjerice ni jednog krivca za ratne zločine rušenja 17 hrvatskih bolnica, nego nismo ni jednu od tih šteta naplatili! Izostankom naplate ratnih šteta kao država ne poštujemo spomenuti Sporazum koji smo potpisali, a povijesti ostavljamo izostanak pravnog procesuiranja zločina nad gotovo 8 000 civila.

Izostavljamo i poticaj agresoru da zbog izostanka kazne ponovno jednom krene u nekažnjeno osvajanje. Dakle, naplata objektivno utvrđenih ratnih šteta bio bi ne samo značajan gospodarski iskorak, nego i neka vrst pedagoške mjera prema svim bivšim i budućim agresorima.

Prof.dr.sc. emeritus Andrija Hebrang / Kamenjar.com

Kakva je budućnost Hrvatske ako EU lomi kralježnicu neposlušnim, previše suverenistički orijentiranim članicama?

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Tribina – Hrvatska 25 godina nakon Domovinskog rata. Kako dalje?

Objavljeno

na

Objavio

Tribina Projekta Velebit

Na početku tribine nastupa će novinar, glumac i voditelj Podcasta Velebit Dražen Stjepandić, koji je i autor humorističke monodrame ‘Lijevom našom’, a koja je nastala kao adaptacija tekstova Zvonimira Hodaka.

Nakon njega stand–up komičar, također i voditelj Podcasta Velebit i Dnevnog SHOWiniste Domagoj Pintarić svojim britkim i duhovitim komentarima analizira aktualne apsurde društvene i političke situacije u Hrvatskoj.

Na kraju zajedno s Markom Juričem novinarom i voditeljem predstavljaju ‘Podcast Velebit’ i ‘Projekt Velebit’ kao ideju, inicijativu i alternativni medij u Hrvatskoj, kojemu nije svrha samo bilježiti zbivanja, nego analizirati i utvrditi gdje se Hrvatska nalazi i kojim putem treba krenuti 25 godina nakon osloboditeljskog i pobjedničkog Domovinskog rata.

PodcastVelebit

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Vlada RH i Osječko-baranjska županija pomažu gradovima i općinama u borbi protiv komaraca, najizglednije – aviotretiranje

Objavljeno

na

Objavio

Danas je u Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije održana hitno sazvana Koordinacija župana s načelnicima i gradonačelnicima na temu alarmantno velikog broja komaraca na području gradova i općina Osječko-baranjske županije.

Župan Ivan Anušić, prošlog je petka (14. lipnja) u Zadru održao sastanak i s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem kako bi Vlada RH pomogla s dodatnim sredstvima da se riješi problem komaraca. Slijedom toga, jučer (18. lipnja) je u Osječko-baranjskoj županiji održan sastanak s predstavnicima Grada Osijeka nakon kojeg je Vladi RH poslana molba za pomoć u provođenju mjera dezinsekcije na području Osječko-baranjske županije.

Na današnjoj sjednici Vlade, uoči županijske Koordinacije donesen je Zaključak u vezi s rješavanjem problematike dezinsekcije komaraca u Osječko-baranjskoj županiji. Ovim se Zaključkom zadužuje Ministarstvo zdravstva da, u suradnji s Osječko-baranjskom županijom, jedinicama lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije te Zavodom za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, poduzme odgovarajuće mjere radi rješavanja problematike dezinsekcije komaraca na području Osječko-baranjske županije u cilju što kvalitetnije zaštite zdravlja ljudi na njezinom području.

– Brzom reakcijom i ovim Zaključkom Vlada RH dala nam je do znanja da stoji na raspolaganju za financijsku pomoć koliko god bude potrebno, a na nama je sada da pronađemo način kako najbrže i najučinkovitije riješiti problem s komarcima. Dosadašnji sustav očigledno nije dobar, svaka općina i grad radili su tretiranje na svoj način i u različito vrijeme, a neki od njih nisu ni imali sredstva za borbu protiv komaraca u svojim proračunima niti su provodili bilo kakvu aktivnost – rekao je župan Anušić te dodao kako će novci biti utrošeni na aviotretiranje kako bi sanirali ovu izvanrednu situaciju.

Dodao je da nema zabrane aviotretiranja, već da postoje određeni uvjeti koji se moraju ispuniti za tretiranje iz zraka iznad naseljenih mjesta, rubnih dijelova Kopačkog rita te drugih poplavnih područja.

– Tretiranje komaraca sa zemlje u ovom trenutku ne daje rezultate, što je vidljivo, aviotretiranje je sada najbolja opcija kako bismo riješili ovaj ne samo zdravstveni nego i poljoprivredni i gospodarski i turistički problem. Postoje mjesta koja su poplavna, a nedostupna su za tretiranje sa zemlje i s tih područja dolazi najviše komaraca – rekao je župan i naglasio kako je Osječko-baranjska županija prošle godine osnovala Povjerenstvo za koordinaciju sustava kontrole komaraca i uspostavljanja programa u gradovima i općinama.

Županija nema nadležnost provoditi mjere tretiranja komaraca pa je Povjerenstvo započelo s izradom Strategije kontrole komaraca koja bi dala jasne smjernice općinama i gradovima u čijoj je nadležnosti prevencija i suzbijanje komaraca.

– Strategija koju donosimo obuhvaća 365 dana borbe protiv komaraca, ključno je larvicidno tretiranje na područjima gdje su epicentri njihovog razmnožavanja kako bi spriječili situacije u kakvoj se danas nalazimo. Temeljem Strategije planiramo oformiti javnu ustanovu koja će uz Zavod za javno zdravstvo koje vrši monitoring, vršiti kontrolu, prevenciju i suzbijanje komaraca tijekom cijele godine na području svih općina i gradova jer komarci ne poznaju administrativne granice, a lete i do 40 kilometara od staništa – zaključio je župan Anušić.

Na današnjoj je Koordinaciji zaključeno kako će nakon usvajanja Strategije na Županijskoj skupštini, istu dobiti sve jedinice lokalne samouprave kako bi je usvojili na gradskim i općinskim vijećima jer će Strategija dati jasne smjernice kako smanjiti razinu komaraca do te mjere da ne utječu na kvalitetu života stanovnika Osječko-baranjske županije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari